Velika četvorka troši stotine milijardi na AI - zašto su ulagači kaznili samo Metu?

Tehnološki divovi troše novac tempom koji je teško pojmiti, a utrka u naoružanju umjetnom inteligencijom (AI) gura njihove budžete do krajnjih granica. Meta, krovna kompanija Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, nedavno je osjetila bijes tržišta kada je njezina vrijednost pala za vrtoglavih dvjesto milijardi dolara.

 

 

Razlog? Najava da će ove godine potrošiti više od 70 milijardi dolara na AI, te "osjetno veći iznos" u godinama koje dolaze. 

Čini se da ulagači počinju praviti razliku između pametne investicije i onoga što se čini kao bacanje novca u vjetar, postavljajući pitanje zašto je Metin plan dočekan s takvim skepticizmom.

Vrtoglavi iznosi za umjetnu inteligenciju

Velika četvorka tehnološke industrije - Alphabet, Meta, Microsoft i Amazon - priprema se za investicijski ciklus bez presedana. Prema očekivanjima analitičara, njihovi kombinirani kapitalni izdaci (capex) samo za sljedeću godinu mogli bi dosegnuti gotovo 450 milijardi dolara. 

Ovaj novac primarno je namijenjen izgradnji masivnih podatkovnih centara, skladišta ispunjenih desecima tisuća servera i skupocjenim Nvidijinim čipovima nužnim za treniranje i pokretanje naprednih AI modela. No, osim kapitalnih, rastu i operativni troškovi, što uključuje plaćanje stručnjaka, troškove amortizacije opreme i najam dodatnih kapaciteta od drugih pružatelja usluga.

Zašto je tržište kaznilo Metu?

Iako svi troše ogromne svote, reakcija Wall Streeta bila je izrazito neujednačena. Dok je cijena dionice Alphabeta porasla nakon što je tvrtka najavila povećanje potrošnje, Metina je doživjela dvoznamenkasti pad. Analitičari ističu dva ključna razloga za ovu razliku.

Prvi je poslovni model. Amazon, Microsoft i Google imaju jasan plan: izgradit će AI kapacitete i iznajmljivati ih drugim tvrtkama putem svojih dominantnih cloud platformi (AWS, Azure, Google Cloud). To je provjeren model koji generira predvidljiv prihod.

S druge strane, Metin plan je nejasan. Mark Zuckerberg govori o razvoju "superinteligencije" (Artificial General Intelligence), ali bez konkretnog plana monetizacije. Sav golemi trošak namijenjen je isključivo za internu upotrebu, što ulagače podsjeća na skupu i neuspješnu avanturu s metaverzumom. Zuckerbergova izjava da će se "agresivno i unaprijed" upustiti u trošenje dodatno je zabrinula tržište, pogotovo jer na pitanje što će s viškom kapaciteta, odgovor svodi na "već ćemo smisliti nešto".

Bloomberg

Drugi razlog leži u financijskim projekcijama. Unatoč ogromnim ulaganjima, kod Alphabeta, Microsofta i Amazona i dalje se očekuje rast slobodnog novčanog toka (free cash flow) - ključnog pokazatelja financijskog zdravlja. Kod Mete se, međutim, predviđa pad slobodnog novčanog toka u dolarima, što signalizira da će masivna potrošnja izravno naštetiti profitabilnosti tvrtke u kratkom roku.

Tehnološki divovi preuzimaju tržište obveznica

Do sada su tehnološke kompanije svoje ambicije financirale uglavnom iz vlastitog, obilnog novčanog toka. Međutim, i to se mijenja. Meta je nedavno izdala obveznice u vrijednosti od 30 milijardi dolara, pridruživši se valu zaduživanja među tehnološkim divovima.

Prema procjenama Goldman Sachsa, prodaja obveznica od strane velikih tehnoloških tvrtki ove bi godine mogla činiti čak četvrtinu ukupne neto ponude na američkom tržištu korporativnog duga. Iako se ne sumnja u njihovu sposobnost otplate duga - analitičari u šali kažu da je vjerojatnije da će američka vlada bankrotirati nego Microsoft - tolika količina novih obveznica na tržištu može stvoriti pritisak. Velika ponuda može dovesti do širenja "spreadova" (razlike u prinosu u odnosu na sigurnije državne obveznice), što bi moglo naštetiti prinosima postojećih ulagača u obveznice.

Pad dionice Mete nakon objave planova signalizira da era bezuvjetne podrške ulagača svakom AI projektu polako završava. Tržište sada pomno analizira ne samo visinu ulaganja, već i strategiju koja stoji iza njih. Dok su tvrtke s jasnim putem do povrata investicije, poput Microsofta i Alphabeta, i dalje nagrađene, one s maglovitim obećanjima o "superinteligenciji", poput Mete, suočavaju se sa sve većim skepticizmom. Čini se da je tržište poslalo jasnu poruku: sama činjenica da se troši na AI više nije dovoljna. Potrebno je pokazati i kako će se taj novac vratiti.