Prije više od 50 godina na jednom skupu svjetskih gospodarskih sila ministar financija SAD-a John Connally iznenadio je sugovornike izjavom kako je dolar "naša valuta, ali i vaš problem".
U tom su trenutku Sjedinjene Američke Države htjele slabiju valutu, tjerajući druge na jačanje vlastitih. Pola stoljeća kasnije svjetsko je gospodarstvo suočeno s izazovom suprotnog predznaka. Dolar je na najvišoj razini u 20 godina u odnosu na najznačajnije svjetske valute, što mnogima stvara veliki problem jer skuplje plaćaju robe denominirane u dolarima. A u tome smislu važnije robe od nafte nema.
Dolar je postao valuta koja dominira svjetskim tržištem energije i roba. Cijena gotovo svake sirovine koju svijet danas konzumira, od nafte preko žitarica do bakra, izražena je u dolarima. Čak i čaj, tradicionalni napitak za Britance, ima cijenu izraženu u dolarima, a ne u funtama.
Jači dolar uobičajeno znači niže cijene roba, i obrnuto. Odnos između roba i dolara ima tendenciju djelovati kao amortizer za globalnu ekonomiju, što je posebno važno za siromašnije zemlje.
Primjerice, 2008. godine, kada je cijena nafte skočila na povijesni rekord od 147,50 dolara po barelu, napinjući proračune mnogih zemalja, dolar je pao na rekordno nisku razinu u odnosu na valute glavnih trgovinskih partnera SAD-a, što je donekle ublažilo probleme s visokim cijenama nafte. Nafta je, jasno, bila skupa, no ne nepodnošljivo u smislu cijene izražene u lokalnoj valuti.
Takva je veza dolara i cijene nafte sada narušena. Cijena nafte sada se kreće oko 120 dolara po barelu, što je rast od oko 70 posto u godini dana, a u isto vrijeme dolar je od sredine prošle godine ojačao 10 posto.
Bloomberg Chartmaker
To, logično, stvara ozbiljnu krizu u platnoj bilanci mnogih zemalja uvoznica nafte, naročito u Africi, Južnoj Americi i Aziji. Malavi, jedna od najsiromašnijih zemalja Afrike, nedavno je svoju valutu kvaču u samo jednom danu devalvirala za 25 posto, a Šri Lanka je na rubu ekonomskog kolapsa.
"Jaz između prosperitetnih zemalja i onih koje imaju mali kapacitet za plaćanje roba sve je izrazitiji", izjavio je analitičar za Aziju energetske grupacije Vitol Mike Muller.
No čak i oni koji mogu platiti, poput europskih zemalja ili Japana, pate od jačanja inflatornih pritisaka.
Cijena barela nafte sada je u dolarima oko 20 posto niža nego 2008. godine, no zemlje u lokalnoj valuti plaćaju više nego tada. Tako Indija, treći najveći svjetski potrošač nafte iza SAD-a i Kine, zbog deprecijacije rupije plaća 45 posto više no prije 14 godina. Eurozona barel nafte plaća 111 eura u odnosu na 93,5 eura u srpnju 2008. godine. Sličan problem imaju i Britanci. Popis zemalja koje su u problemima velik je.
No rekordno visoke cijene nafte u lokalnim valutama bitne su i za tržište energenata. Trgovci naftom gledaju za znakove pada potražnje i potrošnje zbog visokih cijena. Izlaženjem iz pandemije potražnja je postala snažna, no s rekordnim cijenama ona će sigurno uskoro pasti. Analitičari Goldman Sachsa navode kako je cijena barela u prosjeku sigurno veća za dodatnih 20 dolara kada se izražava u drugim valutama.
Za zemlje izvoznice nafte nova situacija odnosa između vrijednosti dolara i cijene nafte pravi je dobitak. Na samitu OPEC-a prije 15 godina vladala je zabrinutost zbog pada vrijednosti dolara. Sada se zbog namjera Saveznih rezervi SAD-a za nastavak dizanja kamatnih stopa brže od drugih središnjih banaka čini kako dolar može samo rasti. No zemlje izvoznice nafte sada će možda morati razmisliti o većoj proizvodnji kako bi ograničili rast cijena nafte.
.webp){kind=icon}
