"Moguć je rat do određenih granica u južnom Libanonu", procjenjuje Jelena Juvan, voditeljica Katedre za obrambene studije na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani, govoreći o mogućim scenarijima eskalacije sukoba na Bliskom istoku nakon likvidacije vođe Hamasa Ismaila Hanije u kolovozu.
Njezine prognoze dodatno su potvrđene nizom nepredvidivih događaja u proteklih nekoliko dana, koji su kulminirali kopnenom invazijom izraelskih snaga na Libanon. Izraelci su u posljednja dva tjedna eliminirali vođu libanonskog pokreta Hezbollah Hassana Nasrallaha, izveli val napada na Libanon, bombardirali luku u Jemenu pod kontrolom hutista te više puta napadali mete u Siriji. Izrael je najavio pripremu vojnog odgovora, što je Bijela kuća u potpunosti podržala.
Izrael je priopćio da priprema vojni odgovor, a Bijela kuća ga je potpuno podržala.
Međutim, eskalacija u utorak, kada je Iran ispalio oko 200 balističkih projektila na Izrael, daje predviđanjima Juvan još mračniji ton. U slučaju daljnje eskalacije ili pogoršanja situacije, najvjerojatniji scenarij je veliki rat na sjeveru, bez jamstva da će sukob ostati "u određenim granicama", kaže.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je nakon napada izjavio: "Tko nas napadne, napast ćemo ga", čime je već jasno odgovorio na pitanje hoće li Izrael odgovoriti. Ostaje pitanje koliko bi eventualni regionalni rat mogao destabilizirati financijska i robna tržišta.
Nafta: samo nastavak godišnjeg trenda
Naftna tržišta reagirala su na rastuće napetosti već prije eskalacije u utorak, kada je cijena barela sirove nafte Brent skočila za 5,6 posto u nešto više od dva sata. Tilen Šarlah, analitičar kompanije Acex, napominje da bi cijena nafte mogla porasti ako dođe do ograničenja u transportu tankera zbog dugotrajnog rata. No, dok je sukob ograničen na zračne i raketne napade, neće biti većeg utjecaja na cijenu nafte. Prema njemu, na cijenu nafte mogu utjecati i makroekonomski pokazatelji, geopolitika te kršenja OPEC-ovih sporazuma.
"Rizik od šireg regionalnog rata, iz regije koja proizvodi trećinu svjetske nafte, svakim danom postaje sve veći. Malo je vjerojatno da će Iran samo promatrati što će se dogoditi s Hezbollahom", dodaje Juvan.
Strani mediji izvještavaju da bi izraelski protunapadi mogli ciljati na naftna postrojenja i infrastrukturu članica OPEC-a. Ako se to dogodi, moglo bi biti ugroženo četiri posto svjetskih zaliha nafte, izvještava CNBC.
Nepredvidiv odgovor Izraela
Prema izjavama izraelske vlade, pokušava se kopnenom ofenzivom osigurati sjever zemlje, odakle se oko 60 tisuća ljudi povuklo zbog straha od invazije slične napadu Hamasa prošlog listopada.
Hezbollah je postao jedan od najbolje naoružanih i vojno obučenih nevladinih aktera na svijetu, smatra Juvan, te se postavlja pitanje može li se ozbiljno oduprijeti naletu izraelskih snaga. Slabost Hezbollaha mogla bi potaknuti Izrael na širenje invazije, koju je u početku opisivao kao "ograničenu".
Prethodna zbivanja odrazila su se i na indeks S&P 500, koji prati učinak 500 velikih javnih kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama i obuhvaća niz sektora.
Burzovna zbivanja
Na burzi su najlošije prošle dionice američkih tehnoloških divova poput Applea i Nvidije, čije su vrijednosnice u utorak pale za više od tri posto. Međutim, u srijedu popodne došlo je do preokreta te su njihove dionice porasle za 1,26, odnosno 1,36 posto.
Industrijski indeks Dow Jones bio je stabilan prije kraja trgovanja u srijedu, ali je kasnije pao za 0,3 posto, dok je indeks S&P 500 također zabilježio pad od 0,3 posto. U Frankfurtu je indeks DAX izgubio 0,41 posto vrijednosti, a potom i dodatnih 1,3 posto.
Porast tenzija podigao je vrijednost dionica europskih proizvođača oružja, među kojima su prednjačili Saab i BAE Systems s rastom od 2,2 posto. Dionice francuskog Thalesa i njemačkog Rheinmetalla porasle su za više od 1,3 posto.
Zlato kao utočište
Zlato, tradicionalno utočište za nesigurne investitore, poraslo je za 0,84 posto u satima nakon napada u Teheranu. Prema Bloombergu, unca plemenitog metala stajala je 2.670 dolara, no kasnije je njegova cijena blago pala na 2.650 dolara. Ipak, ukupna tendencija cijene zlata ostaje pozitivna, pokazuju podaci, a trenutna eskalacija samo je dodatno podržala taj trend.
Zlato raste gotovo godinu dana zbog geopolitike i kupovine središnjih banaka. Analitičar Šarlah je za Bloomberg Adriju sumirao ovogodišnju tendenciju: "Trenutne eskalacije samo podržavaju pravac zlata."
GOLDS:COM
GOLD SPOT $/OZ
2.659,05 USD
+3,1579999999999 +0,12%
vrijednost na početku trgovanja
2.656,11
posljednja zaključna vrijednost
2.655,887
promjena od početka godine
28,980406984072%
dnevni raspon
2.654,42 - 2.667,88
raspon u 52 tjedna
1.810,51 - 2.685,58
Robusni dolar
Napad Islamske Republike nije značajnije utjecao na dolar. U srijedu i četvrtak, dolar je zadržao visoku vrijednost u odnosu na glavne svjetske valute. Tečaj eura prema dolaru također nije oscilirao te je ostao na 1,1 dolara.
Šarlah je pojasnio da je "ciklus monetarnog popuštanja" nedavno doveo do deprecijacije dolara te da je indeks američkog dolara dostigao razinu od 100 bodova, no daljnja smanjenja kamatnih stopa od Feda su već uračunata u tečaj, tako da ne očekuje iznenađenja.
SAD snažno uz Izrael
Veliko je pitanje kako će Izrael odgovoriti na iranski napad, za koji američka vojska vjeruje da je bio nasilniji od onog u travnju. Izrael je objavio da priprema odgovor, uz potpunu podršku Bijele kuće. "SAD snažno podupiru Izrael", izjavio je Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost.
Neki izraelski političari pozivaju na uništenje vojnih objekata, dok ekstremniji zahtijevaju napad na iranski nuklearni program.
U vezi s tim, Primož Šterbenc, docent na Fakultetu za menadžment Sveučilišta u Primorskoj, ocjenjuje da bi izraelska agresija mogla potaknuti Teheran na ubrzanje obogaćivanja uranija, pa čak i na izradu nuklearne bombe.
Napad na Iran gotovo bi sigurno uvukao SAD u rat. Ako Washington, koji već pomaže Izraelu obavještajnim podacima i presretanjem projektila, uđe u sukob, to bi moglo dovesti do šireg regionalnog sukoba, procjenjuje Juvan. Taj scenarij podrazumijeva uključivanje glavnih globalnih aktera u rat, a SAD već jača svoje vojno prisustvo.
.webp){kind=icon}
