.webp){kind=icon}
Europska središnja banka (ECB) bi, kako se očekuje, na sastanku u četvrtak poslijepodne ključnu referentnu kamatnu stopu trebala dignuti za novih 75 baznih bodova, na 1,5 posto.
To će biti najviša kamatna stopa ECB-a u više od jednog desetljeća s ciljem obuzdavanja snažnih inflatornih pritisaka u eurozoni koji u prosjeku dosežu i 10 posto.
Odluka ECB-a predviđena je za 14:15 sati nakon čega će predsjednica ECB-a Christine Lagarde održati konferenciju za novinare.
Daljnje dizanje kamatne stope neće biti jedina tema sastanka. Vijeće ECB-a razgovarat će i o mogućem ograničavanju dobitaka za banke koje pretjerano profitiraju od dizanja kamatnih stopa, kao i o najboljem trenutku za početak kvantitativnog stezanja nakon otkupa imovine vrijedne bilijune eura u godinama od posljednje financijske krize.
Kretanje inflacije u eurozoni
Radikalniji članovi Vijeća ECB-a, poput Nijemca Joachima Nagela, govore da kamatne stope moraju nastaviti rasti unatoč mogućoj recesiji jer su inflatorni pritisci prejaki.
Neki tvrde da je kamatnu stopu potrebno pogurati iznad 1,5 posto kako bi se cijene obuzdale. Drugi pak misle da ne treba ići predaleko i prebrzo s dizanjem kamatne stope kako se ne bi riskirala situacija nužnosti korekcije stope naniže.
Analitičari smatraju kako bi se u prosincu ritam dizanja kamatne stope mogao smanjiti na 50 baznih bodova, a neki smatraju da bi mogla uslijediti još dva dizanja kamatne stope za 25 baznih bodova prije no što se dosegne vrhunac.
Rast troškova zaduživanja pred ECB je donio i zadaću donošenja odluke o bilijunima eura u likvidnosti stvorenoj kroz program jeftinih kredita za banke potaknutog ranijom krizom.
Mogući vremenski okvir kvantitativnog stezanja
U ovome trenutku banke mogu bez rizika pohraniti ta sredstva u središnjoj banci i na tome zarađivati, što mnogi smatraju neobranjivim u trenutku dok inflacija pritišće kućanstva i tvrtke.
Moguće su i reperkusije na transmisiju monetarne politike, kao i na tržišta novca.
Ipak, odluka o kvantitativnom stezanju vjerojatno neće biti donijeta na današnjem sastanku, a ekonomisti smatraju da bi ono moglo započeti do kraja trećeg kvartala iduće godine.
Odluka je osjetljiva jer stvara dodatni pritisak na države s višom razinom zaduženosti.
