Banke koje ne prihvate kriptovalute tržište će izbaciti iz kolosijeka, a kompanije trebaju požuriti s istraživanjem i pripremom za tokenizaciju jer će uslijediti velika ekspanzija tokenizacije, od nekretnina do automobila, poručuje Igor Rakocija, osnivač BalkanTech Crypta.
Rakocija je za Bloomberg Adriju govorio o stanju na kriptotržištu, otporu banaka, prilikama za kompanije i izazovima u području kriptovaluta.
Možemo li postati kriptoraj
U Adria regiji prilično je veliko interesiranje za kriptovalute, generalno korisnika, ali i gospodarstva.
"Trenutno je malo smanjen interes jer je tržište dolje, ali ako gledamo proporcionalno u odnosu na stanovništvo, interesiranje je veliko. To vidim i preko svojih kanala, ljudi prate, imam pratitelja koliko i stranci koji imaju deset puta veću publiku. Nismo loši generalno", kaže Rakocija.
Mogu li zemlje regije postati kriptoraj? Rakocija kaže da to suštinski ovisi o tome koliko smo se spremni boriti kako bismo bili barem donekle suvereni u odlučivanju o novim tehnologijama.
"Nama je problem što dosta pratimo EU-ovu regulativu, kopiramo sve to i onda mi nemamo nikakvu prednost na tržištu. Poanta je da se izborimo i probamo imati barem malo prednosti kako bi kapital izabrao nas. Ako nemamo prednost, ako je naš zakon isti kao zakon u EU-u, nitko nema razlog doći ovdje", smatra.
Što se tiče regulative, dodaje, postavlja se pitanje koliko ta regulativa ustvari štiti krajnjeg korisnika.
"Na stranim smo tržištima vidjeli da su kompanije s licencama gubile korisnike, gdje nije bilo prave kontrole regulatora, a onda taj netko može da radi što hoće jer nema konstantne provjere. To se mora pojačati za centralizirane servise. Što se tiče decentraliziranog sustava, tu se regulatori ne bi trebali previše miješati", ističe Rakocija.
Banke koje ne prihvate kripto gubit će tržište
Po pitanju otpora banaka prema kriptovalutama, Rakocija kaže da banke i stare finansijske institucije generalno uvijek imaju otpor prema novom zato što trenutačni sustav kontroliraju u potpunosti.
"Zašto bi prihvatili bilo što novo kad tako djelomično gube kontrolu. Sada je tu velika borba koliko kontrole treba dati tim starim institucijama da jednostavno reguliraju cijeli novi sektor. Oni bi svoja pravila nametnuli tamo gdje to baš ne mogu. Bit će tu sigurno puno borbe u budućnosti, ili će prihvatiti, ili će te banke koje ne prihvate kriptovalute jednostavno tržište izbaciti iz kolosijeka jer će korisnici tražiti te usluge", naglašava Rakocija.
Dodaje da je najveći problem što se tiče kriptovaluta edukacija i način na koji se kriptovalute prikazuju.
"Uglavnom se priča o brzom novcu, prevarama i slično. Potrebno je raditi na edukaciji, prije svega u vezi s Bitcoinom jer je on apsolutno najozbiljniji u svijetu kriptovaluta, dok kod drugih ima puno privatnih lica, centralizirano je i malo drugačije. Prije svega neophodna je edukacija i na osnovi znanja ljudi će mnogo pametnije donositi odluke, i to će ići kako treba", poručuje Rakocija.
Ekspanzija tokenizacije
Na pitanje kako kompanije mogu unaprijediti svoje poslovanje korištenjem kriptovaluta, Rakocija kaže da će u narednom razdoblju uslijediti velika ekspanzija tokenizacije, od nekretnina do automobila.
"Tokenizacija će ući u svaku sferu, preporuka je da požure s istraživanjem i pripremom za to. Preporuka programerskim kućama je da, ako ih ne mogu pronaći, educiraju blockchain programere jer će potražnja biti velika, ti su programeri mnogo traženi, zarađuju mnogo, neka isprate i ne prave otpor prema tome", naglašava Rakocija.
Rakocija je još 2013. pokrenuo svoj prvi YouTube kanal BalkanTech, na kojem se bavi recenzijama i temama iz svijeta tehnologije. Kanal je narastao u jedan od najvećih koji se bavi tom tematikom u Adrija regiji.
Nekoliko godina kasnije počinje snimanje sadržaja za kriptovalute, u tom trenutku jedinog takvog na našim prostorima. Kanal BalkanTech Crypto narastao je u jedan od najvećih YouTube kanala koji se bavi tematikom kriptovaluta.
Rakocija je nedavno bio sudionik prve kriptokonferencije Crypto Adria u Banjoj Luci.