Gdje sada uložiti 10, 50 i 100 tisuća eura? Donosimo portfelje koje preporučuju profesionalci

Globalna financijska tržišta posljednjih su tjedana pod značajnim pritiskom. Indeks S&P 500 dosegao je jednomjesečni minimum, što je njegov najduži niz gubitaka od kolovoza, dok tehnološki divovi gube zamah jer investitori sve više propituju može li umjetna inteligencija (AI) ispuniti visoka očekivanja koja su potaknula rast ove godine.

Slično prigušeno raspoloženje zabilježeno je na europskim i azijskim burzama, gdje se bitcoin konsolidirao ispod 92.000 dolara. Prinosi američkih obveznica smanjili su se nakon nekoliko dana rasta jer je potraga za sigurnim utočištima potaknula potražnju za državnim obveznicama.

Mahdi Saadi, analitičar u Triglav Investmentsu, rekao je da financijska tržišta ulaze u "fazu stabilizacije s velikim regionalnim razlikama" u posljednjem tromjesečju 2025. SAD ostaje najjače tržište zbog visokog rasta dobiti i marže, dok Europa gubi zamah zbog niskog rasta i političkih rizika.

"Najveće prilike trenutno su u SAD-u, posebno u tehnološkom i financijskom sektoru", naglašava Saadi, upozoravajući da su rizici povezani s daljnjom monetarnom politikom američkih Federalnih rezervi i političkom neizvjesnošću u Europi. Zadržava neutralan stav o obveznicama, budući da su dugoročni rizici kamatnih stopa i dalje izraženi.

Neizvjesnost među ulagačima dodatno je pojačana očekivanjem objave zapisnika američkih Federalnih rezervi, jer trgovci sve više vjeruju u skori pad kamatnih stopa. Čelnici Wall Streeta upozoravaju na oprez i mogućnost daljnjih padova, dok neki analitičari već govore o početku šire korekcije u tehnološkom sektoru u rasponu od 10 do 15 posto.

Gdje uložiti 10, 50 i 100 tisuća eura?

U takvom okruženju, pojedinačni investitori se pitaju kako izgraditi portfelj koji će izdržati povećanu volatilnost i donijeti dugoročno stabilne prinose. Zato smo, raznolikosti radi, pitali najveće upravitelje imovinom na slovenskom tržištu gdje bi danas uložili 10, 50 i 100 tisuća eura - po industriji, geografiji i među različitim investicijskim klasama.

"Važnije od različitih iznosa koje pojedinac želi alocirati na tržištima kapitala jest težina investicijskog rizika koju odabrani iznos predstavlja u ukupnoj slici imovine pojedinca", kaže Goran Djuratović, direktor Sektora financijskog savjetovanja i marketinga u Generali Investmentsu.

"Ako investitor ima 20 tisuća eura za ulaganje, a uz to ima, na primjer, dva stana i 50 tisuća eura depozita, može si priuštiti 100-postotnu izloženost", ilustrira sugovornik. Međutim, ako 20 tisuća eura predstavlja ukupnu likvidnu imovinu, udio ulaganja u portfelju s većim rizikom mora se u skladu s tim prilagoditi (tj. smanjiti).

Zašto takav pristup? Djuratović objašnjava da s takvim pristupom investitor dugoročno može ostati alociran u rizičnija ulaganja te nema potrebe za kratkoročnim prilagodbama u slučaju negativnih, kratkoročnih događaja, emocionalnih povlačenja ili drugih ideja ciljanog ulaska na tržišta, za koje je dokazano da dugoročno ne donose pozitivne učinke.

Slično mišljenje ima i Primož Čuček, voditelj prodaje u Triglav Investments, koji kaže da je za sva tri iznosa - 10, 50 i 100 tisuća eura - dizajn sastava portfelja uglavnom sličan: većina ulaganja može se plasirati u diverzificirana vlasnička ulaganja, uz zadržavanje odgovarajućeg udjela obvezničkih ulaganja kao stabilizirajućeg elementa.

"Razlike između iznosa stoga se ne odražavaju toliko u strukturi, koliko u mogućnosti nešto šire diverzifikacije za veće iznose", dodaje Čuček, koji naglašava da ako se investitor odluči za korištenje investicijskih fondova, oni su već sami po sebi diverzificirani financijski instrument.

 

Karin Kunrath iz Raiffeisen Capital Managementa naglašava da ne postoji jedan "idealni portfelj". "Portfelj 18-godišnjeg investitora koji može preuzeti više rizika potpuno je drugačiji od portfelja 70-godišnjeg investitora koji je defenzivniji. Za svakog pojedinca, 'idealni portfelj' može biti upravo to - individualno prilagođena struktura", objašnjava.

Po njezinom mišljenju, rizik i vremenski horizont ulaganja osobne su odluke, neovisne o količini novca kojom investitor raspolaže. Najveći rizik često je prekratko razdoblje ulaganja, što može dovesti do gubitaka. "Ključno je da je portfelj osmišljen kao investicija - a ne kao špekulacija", dodaje.

Portfelj, kako ga je dizajnirala Karin Kunrath, direktorica ulaganja u Raiffeisen Capital Managementu:

Kunrath savjetuje postupan ulazak na tržište, na primjer mjesečnim uplatama, jer to smanjuje rizik pogrešnog trenutka. Jednako važna je diversifikacija po regijama, sektorima, valutama i klasama imovine te dugoročna perspektiva. Prema njezinim riječima, investitori trenutno imaju koristi od kombinacije nekoliko strukturnih megatrendova - od razvoja umjetne inteligencije i demografskih pomaka do energetske tranzicije i globalnih ulaganja u infrastrukturu.
 

• Zdravstvo ostaje jedan od najstabilnijih sektora, potaknut starenjem stanovništva i ubrzanim napretkom u biotehnologiji i medicinskim tehnologijama. Segmenti energetske tranzicije i komunalnih usluga imaju koristi od rastuće potražnje za električnom energijom proizvedenom širenjem umjetne inteligencije i elektrifikacije. Prema Kunrath, među dobitnicima su i proizvođači čiste energije i tradicionalne energetske tvrtke koje ulaze u nove investicijske cikluse.

• Infrastruktura je također snažno usmjerena – od prijevoza i digitalnih mreža do čiste energije. To je sektor koji nudi atraktivne, često inflacijski povezane prinose i snažnu regulatornu podršku i u SAD-u i u EU. U industriji ističe prilike u obrambenom sektoru, robotici, automatizaciji, transformaciji opskrbnog lanca i projektima zelene infrastrukture.

• Tehnologija ostaje najjači tematski pokretač dugoročno, ali zahtijeva selektivnost zbog visokih procjena. Najperspektivniji segmenti su poluvodiči, podatkovni centri, infrastruktura umjetne inteligencije, kibernetička sigurnost i automatizacija.

Savjetuje sljedeću geografsku raspršenost:

SAD - 50 posto izloženosti dionicama: ostaju "motor globalne zarade", uglavnom u tehnologiji, zdravstvu i industriji, zbog visokih procjena Kunrath bi zadržala nešto nižu težinu od MSCI World.

Europa - 30 posto izloženosti dionicama: Atraktivnije procjene, zanimljive prilike u industriji i infrastrukturi, ali niži dugoročni rast zarade nego u SAD-u.

Azija bez Japana / tržišta u nastajanju - 15 posto izloženosti dionicama: Podržano demografskim trendovima, rastom potrošnje i preseljenjem proizvodnje, od posebnog interesa: Indija, ASEAN, odabrane industrije u Kini (lanac električnih vozila, automatizacija).

Japan - pet posto izloženosti: Koristi od reformi korporativnog upravljanja i investicijskog ciklusa.

Portfelj prema prijedlogu Gorana Djuratovića, Generali Investments:

• Pod pretpostavkom da je investitor u ranim aktivnim godinama, može si priuštiti veći rizik, pa može biti agresivniji u ulaganju i izložen je 70-80 posto investicija s većim rizikom (vjerojatno burza), a ostatak je u obliku likvidne rezerve, koju koristi za dodavanje pozicija izvornom portfelju dionica u slučaju potencijalnih prilika za kupnju koje se pojave na tržištu. Kako investitor prelazi u zrelija razdoblja, težina se sve više pomiče prema manje rizičnim ulaganjima.

• S obzirom na trend, rast, ulaganja i razvoj industrija u budućnosti definitivno će prednjačiti u tehnologiji, zdravstvu/dugotrajnoj skrbi i financijama.

• "Okosnica" ulaganja trebala bi se temeljiti na američkom i europskom tržištu (60 do 70 posto), a za "začinjanje" portfelja (preostalih 30 do 40 posto) trebalo bi dodati i neka regionalna tržišta u nastajanju (JIE) i azijska tržišta (Indija, Kina, Indonezija, Tajvan itd.).

• Ulaganje treba biti definirano dugoročno, a raspodjela rizičnih ulaganja treba biti u skladu s odgovarajućim omjerom u cijelom portfelju likvidne imovine.

Portfelj kakav bi sastavio Primož Čuček, Triglav Investments:

• Najveći dio - 40 posto - bio bi uložen u globalna vlasnička ulaganja, uglavnom u dionice tvrtki koje upravljaju najjačim brendovima na svijetu (poput fonda Triglav Top Brands). Zatim bi se 30 posto alociralo u dionice tvrtki s razvijenih tržišta kapitala - Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Pacifika, zatim po 10 posto u europske dionice, u tvrtke i tehnologije koje manje opterećuju okoliš, te posljednjih 10 posto u dionice tržišta u razvoju (Azija, Latinska Amerika, Afrika, Istočna Europa).

• Što se tiče diversifikacije sektora, trenutno ističe informacijsku tehnologiju i komunikacijske usluge, gdje tvrtke bilježe stabilan rast prihoda i dobiti. Financijski sektor ostaje važan dio dugoročnog diverzificiranog portfelja, jer se uvjeti postupno stabiliziraju nakon razdoblja strože monetarne politike. Zadržava neutralan stav prema sektoru zdravstva, industrije i nekretnina, dok su osnovne potrošačke robe, energija i materijali manje atraktivni zbog kratkoročnih čimbenika.

• Slika je jasna i u pogledu geografske distribucije: najviše prilika vidi u Sjevernoj Americi, posebno SAD-u, gdje tvrtke ostvaruju najveći rast dobiti. Postupno povećavaju svoju izloženost tržištima u nastajanju, dok Europu zbog slabije ekonomske dinamike neznatno smanjuju.

• Što se tiče rizika, naglašava da veličina investicije nije ključni faktor. Očekivani prinosi uvijek su povezani s većim rizikom, stoga investitor mora shvatiti kratkoročne fluktuacije kao dio puta do dugoročnih rezultata. Ključ ostaje diverzifikacija i ustrajnost u strategiji kroz različite tržišne cikluse.