Mali ulagači preuzimaju burze

Rastuća financijska pismenost, a ponajviše lakši pristup tržištima kapitala, koji su danas doslovno na dlanu putem aplikacija, povećavaju broj malih ulagača na burzama. Da se demografska struktura ulagača znatno promijenila u posljednjem desetljeću, potvrđuju i u JPMorgan Chaseu, gdje su na temelju analize više od 10 milijuna računa tijekom 15 godina proveli istraživanje tržišta. Mjesečni udio osoba mlađih od 40 godina koje ulažu na tržišta kapitala više se nego utrostručio u posljednjem desetljeću. Taj je trend postao najuočljiviji tijekom pandemije. Danas ulagači mlađi od 40 godina dominiraju tržištem.

No to su ulagači koji poznaju samo bikovske trendove na tržištu i zbog iskustava s padovima i oporavcima tijekom pandemije vjeruju da svakom padu slijedi novi uzlet i dobit. Upravo se tijekom pandemije znatno povećao udio malih ulagača. I u Sloveniji je, prema podacima tamošnjeg klirinškog depozitarnog društva, 2019. i u pandemijskim godinama bilo više fizičkih vlasnika vrijednosnih papira nego danas.

Je li za sve kriva (ne)pismenost o financijama?

Koji su rizici kada amateri ulažu na tržištima kapitala, bilo je jedno od pitanja za samopropitivanje kolege Marka Perožića. "I mi amateri sudionici smo tržišta kapitala, pa ako želimo biti dio toga, moramo biti spremni na to", smatra doktor Aljoša Valentinčič s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, stručnjak za psihologiju tržišta i ulagača. Nedostatak financijske pismenosti rak-rana je našeg društva – Slovenci znaju premalo i prekasno počinju učiti o financijama, iako bi već djecu u školama trebali učiti o osobnim financijama, ulaganju, tržištima... "Znamo da je financijska pismenost velik problem, kako kod nas tako i u svijetu. Postoji svakako segment ulagača koji ulazi na tržište bez klasičnih razmatranja o vrijednosti poduzeća i iz kojih izvora se novčani tijek za isplatu dividendi generira, kako nastaju investicije i slično", objasnio je i naglasio da je i to dio igre.

Wall Street izgubio pravila igre

Ipak, ne može se zanemariti činjenica da su carine potpuno srušile dosad poznata pravila igre. "To je izvanredan događaj, nepredvidljiv, a takvi se događaji s vremena na vrijeme pojavljuju na tržištima. Nemoguće ih je predvidjeti. Možemo predvidjeti samo jedno: poslovanje postaje sve nepredvidljivije i nemilosrdnije", objašnjava Valentinčič.

Po njegovom mišljenju, tržište proizvoda i usluga sve je neuhvatljivije jer poduzećima u takvom okruženju postaje teško planirati i osigurati dobit ulagačima. Zbog prirode poslovanja, koja sve više naglasak stavlja na istraživanje i razvoj, usluge, umjetnu inteligenciju, teško je dugoročno planirati i zapošljavanje. Zato će tržište, smatra Valentinčič, postajati sve nestabilnije.

 

 

Iako je indeks straha među ulagačima bio iznimno visok nakon Trumpove najave recipročnih carina, paniku nisu izazvali samo mali ulagači. "Ulagači nisu izazvali događaje na tržištu, oni su samo reagirali na potpuno nepredvidljive informacije o globalnim tektonskim promjenama, koje u ekonomskoj doktrini nisu postojale desetljećima", naglašava sugovornik.

Istovremeno su gubici izazvali snažne emocionalne reakcije. Prema nekim istraživanjima, negativne informacije obrađujemo tri puta intenzivnije nego pozitivne. Naše emocije mogu snažno utjecati na strukturu portfelja. "Prebrzo prodajemo dionice pobjednika na tržištu, a prekasno one koje donose negativne prinose. Više volimo domaće burze nego strane itd. Ljudi koji su inače agresivniji u životu, isto tako agresivnije trguju", dodaje profesor Ekonomskog fakulteta.

 

 

Lekcije iz povijesti

Zato gubici na burzama mogu biti vrlo bolni, iako iskustvo pokazuje da će tržišta ponovno rasti. Valentinčič osjećaj panike kod ulagača pripisuje i životnoj fazi u kojoj ulažemo. Neposredno prije umirovljenja nema smisla sve ulagati u dionice. Netko tko tek ulazi na tržište rada može više štednje uložiti u dionice jer tržišta dugoročno nikad nisu ostala u minusu, objašnjava Valentinčič.

Dan nakon Trumpova "oslobođenja SAD-a", kada su burzovni indeksi pali, najviše su kupovali upravo mali ulagači, piše Bloomberg. Pesimizam profesionalnih ulagača nije zahvatio amatere, koji su tada potrošili 2,8 milijardi dolara na burzi.

Neki mali ulagači u SAD-u, prema pisanju Bloomberga, toliko vjeruju u oporavke i obećane burzovne dobitke u SAD-u da sada, kada su dionice iznimno nisko, ulažu u ključne američke indekse, i to unatoč činjenici da je S&P 500 u travnju doživio dva od najvećih dnevnih padova još od 2020. godine. Drugi pak povlače novac iz SAD-a, diverzificiraju ulaganja po svijetu i time jačaju europske i druge indekse.

"Vjeruju da će doista biti tako jer su tržišta tijekom njihova života samo tako funkcionirala. No iz povijesti znamo: što više ljudi ekstrapolira povijest, to sustav postaje krhkiji", izjavio je za Bloomberg Peter Atwanter, profesor ekonomije na Fakultetu Vilima i Marije te predsjednik savjetodavne tvrtke Financial Insights.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar