Iz pakla u koji je Ljubljanska burza dospjela 2023. godine, ove je godine pokucala na vrata raja - volumen prometa već je premašio prošlogodišnji, a prošlo je tek devet mjeseci godine. Sretan je i predsjednik Uprave Ljubljanske burze Marko Bombač, koji je dužnost preuzeo prije nešto više od godinu dana, ali istovremeno naglašava da su ciljevi znatno veći. Iako se u javnosti uglavnom govori o prvom uvrštenju dionica, sugovornik potencijal vidi i u standardnom uvrštenju.
"Dobar primjer je Salus, koji je podijelio svoje dionice i dobio pružatelja likvidnosti. To je donijelo nove dimenzije prometa i rasta cijena, čineći ih kandidatima za uvrštenje u indeks SBITOP", rekao je Bombač. S njim smo razgovarali o strukturi investitora na slovenskoj burzi, poslovanju i što će biti novo u nadolazećoj godini.
Ljubljanska burza doživljava renesansu, moglo bi se reći, gledajući rast vrijednosti središnjeg indeksa i volumen prometa. Koja je ključna promjena koja je dovela do ovog skoka?
Čitaj više
Goldman pokreće ETF osmišljen da oponaša prinose privatnog kapitala
Goldman Sachs MSCI World Private Equity Return Tracker ETF (GTPE) pratit će MSCI indeks javno kotiranih dionica osmišljenih da približe "prinose slične privatnom kapitalu"
24.10.2025
Zaradili ste na sezoni? Možda je vrijeme da postanete dioničar vlastitog turizma, evo prijedloga
Analizirali smo rezultate pet najvećih turističkih kompanija i otkrili gdje mali ulagač može tražiti priliku.
23.10.2025
Varšavska burza jača poziciju - hoće li postati vodeće financijsko središte srednje Europe?
Tržišna vrijednost dionica s primarnim kotacijama u Varšavi prelazi 1,05 bilijuna zlota (287 milijardi dolara).
23.10.2025
Nakon transakcije Martine Dalić dionica Podravke na najvišoj razini u zadnjih 15 mjeseci
U samo dva dana, otkad se saznalo za transakciju, Podravkina dionica porasla je 4,1 posto.
22.10.2025
Ako prvo krenemo na 2023. - to predstavlja dno za Ljubljansku burzu po nekoliko kriterija, kako po volumenu tako i po vrijednosti prometa. Zatim je uslijedio brzi preokret nabolje u 2024., a ove godine volumen prometa u prva tri tromjesečja već je bio veći nego u cijeloj prošloj godini i više nego dvostruko veći nego u 2023. Trend je pozitivan, ali još smo daleko od razina koje želimo, pa moramo nastaviti u tom smjeru.
Prvi ključni razlog je taj što su početne procjene tvrtki nakon financijske krize bile apsurdno niske, a drugi je rast dobiti slovenskih tvrtki koje kotiraju na burzi. One dobro posluju u posljednjih pet do deset godina, što se prije ili kasnije odražava na cijenama dionica. Možda su cijene na početku malo zaostajale, ali u posljednjem razdoblju možda čak i prestižu. To će također biti ključni razlog profitabilnosti u budućnosti. Važna je i podrška donositelja odluka u razvoju slovenskog tržišta kapitala: dolaze obveznice dviju osoba, individualni investicijski računi, Mutual je također pozitivna priča.
Kako danas ocjenjujete strukturu investitora? Podaci pokazuju da su slovenski pravni subjekti najviše doprinijeli ovogodišnjem rastu prometa.
Takva struktura je nešto normalno - strani investitori čine nešto više od 50 posto ukupnog prometa, dok domaći mali investitori čine između 25 i 30 posto. Ostatak su domaći pravni subjekti.
Svi investitori su nam važni i dajemo sve od sebe za svakog od njih. Također organiziramo razne događaje za male investitore, gdje fokus nije samo na domaćem tržištu dionica, već i šire, jer nam je financijska pismenost važna. Naravno, domaće ulaganje prisutno je na svakom tržištu. Uostalom, jedan od najboljih investitora svih vremena, Peter Lynch, kaže: "Kupujte ono što dobro znate i razumijete - ali ne zaboravite diverzificirati."
Ako pogledamo strane investitore: ove godine smo napravili skok u tom području, jer sudjelujemo na konferencijama o stranim ulaganjima, gdje želimo stranim institucionalnim investitorima približiti prilike na našem tržištu. Poslujemo po načelu: ako oni ne dođu k nama, mi idemo k njima - i možda će onda oni doći k nama.
Također smo ojačali suradnju s domaćim institucionalnim investitorima, posebno s mirovinskim društvima. Drugi mirovinski stup nam je važan, jer će se bez jakih lokalnih investitora ovo tržište razvijati sporije nego što bi se inače razvijalo. Ako želite snažan drugi stup, potrebno vam je automatsko ili obvezno uključivanje u mirovinsku štednju, a to je bila propuštena prilika u posljednjoj mirovinskoj reformi.
U Hrvatskoj je drugi stup obavezan, a hrvatski mirovinski fondovi postaju jedni od najvećih investitora u Ljubljani. Što mislite o tome?
Kad bi fondovi naših mirovinskih društava bili veći, bilo bi i više ulaganja na domaćem tržištu. Ta društva već ulažu iznad prosjeka u Sloveniji i sklona su ulaganju u našu zemlju. Imamo manje, specifične priče koje nisu zanimljive strancima, ali jesu za domaće investitore.
"Sretni smo zbog svih investitora, uključujući i hrvatske, jer su između 2013. i 2015. upravo oni podržavali tečaj i osiguravali da trošak kapitala ne bude još veći."
Udio imovine slovenskih mirovinskih fondova u BDP-u iznosi između pet i šest posto, u Hrvatskoj je oko 30, u Europi je još veći, a u SAD-u i Velikoj Britaniji čak prelazi 100 posto BDP-a. Ta će se razlika produbiti novom mirovinskom reformom.
Sudjelovali smo i u pripremi zakona, koji je uključivao članak o automatskom uključivanju u drugi stup mirovinskog sustava, te smo podnijeli prijedloge, budući da su nam mirovinski fondovi važan investitor. Na kraju vlada to nije podržala.
Mislite li da su generacije koje su se opekli pričom o NKBM-u i balkanskim dionicama to već zaboravile?
To sjećanje je za neke sigurno još uvijek živo, ali blijedi - nažalost presporo. Fokusiranje na prošlost gore je od gledanja u budućnost. Mnogi Slovenci danas su navikli na volatilnost jer ulažu u kriptovalute. Ako ih posjeduju, burza je u ovoj usporedbi praktički sigurna investicija.
Kako gledate na fintech tvrtke i platforme za trgovanje koje također nude slovenske dionice, poput Trade Republica i Interactive Brokersa (IB)?
Ovdje bih razlikovao to dvoje - Trade Republic je neobroker, gdje nema troškova trgovanja, ali ne možete kupiti slovenske dionice na Ljubljanskoj burzi, gdje su likvidnost i cijena najbolji. To znači lošiju cijenu za investitora, ali što je još važnije, razlika između kupovne i prodajne cijene još se više povećava u vrijeme panike. Tada vam je najpotrebnija dobra cijena. Neobrokeri poput Trade Republica kradu likvidnost s temeljnih tržišta, što znači lošije uvjete za sve, jer niža likvidnost dovodi do većih troškova, većeg rizika i skupljeg kapitala.
S Interactive Brokersom (IB) plaćate troškove trgovanja, ali se nalog usmjerava na burzu s najboljim uvjetima - za slovenske dionice to je Ljubljanska burza. Vidimo pozitivne učinke s uvrštavanjem na IB, a udio IB-a u prometu raste iz mjeseca u mjesec.
Depostiphoto
Dolazak IB-a donosi i nove funkcionalnosti - investitori mogu kupiti dionice na leverage, tj. zalažete dionice, posuđujete sredstva i reinvestirate taj novac ili ga isplaćujete na račun za brzu kupnju. Ovo je uobičajena praksa koja je na razvijenim tržištima prisutna desetljećima, ako ne i stoljećima. Trgovanje na leverage bilo je moguće i u Sloveniji neposredno prije financijske krize. Od tada, zbog loših iskustava, prema mojim informacijama, slovenski pružatelji usluga to nisu ponudili, što je šteta jer to radi cijeli svijet. Ali moramo imati dobar sustav, jer je veliki dio razloga za tadašnju uzbunu vjerojatno bila nepismenost.
Strategija razvoja tržišta kapitala do 2030. godine ima za cilj da Ljubljanska burza postane tržište u razvoju. Koliko je daleko?
To je pozitivno - to je priznanje prošlog rada, odnosno da Slovenija nije Burkina Faso. Prema kvalitativnim kriterijima već je tržište u razvoju, ali prema kvantitativnim kriterijima još uvijek zaostajemo. Nažalost, ova promjena ne znači neke značajne razlike, više je marketinški alat za pružatelje indeksa koji žele zaraditi nudeći nove indekse.
Vidite li potencijal u povezivanju s drugim regionalnim burzama?
Osam burzi, uključujući i našu, potpisalo je memorandum o suradnji, nakon čega je u kolovozu uslijedio potpis ministara financija, a u prosincu će ga potpisati regulatori. Riječ je o burzama iz Bratislave, Budimpešte, Bukurešta, Sofije, Ljubljane, Varšave i Zagreba. U medijima je bilo previše bombastičnih izjava - radi se o suradnji, a ne o integraciji. Govorimo o osam različitih regulatora, sustava i interesa.
Što se tiče unije kapitala na europskoj razini - prije svega, trebali bismo regulirati porezno i insolventno zakonodavstvo. Ljubljanska burza već je prisutna na IB-u, što povećava dostupnost investitorima. Naš je cilj biti prisutan na što više platformi.
Vzajemna dolazi na burzu. Kakva su vaša očekivanja?
U 2023. godini procjene su bile niske, pa poduzetnicima nije bilo racionalno tražiti financiranje na burzi - negdje drugdje su dobili bolju cijenu. Sada je znatno bolja, čak i najbolja u posljednjih pet do deset godina. Konkurencija među burzovnim mešetarima se povećava, pa smo optimistični, ali IPO ne dolazi sam od sebe. Moramo surađivati sa zainteresiranim stranama i izgraditi ekosustav koji pomaže tvrtkama u samoj implementaciji.
Možda postoji i prilika u prijenosu imovine, budući da će više od tisuću tvrtki u sljedećem desetljeću promijeniti vlasnika?
Naravno. I mi o tome razmišljamo i sudjelujemo na događajima gdje predstavljamo burzu poduzetnicima. Često se susrećemo s time da čak ni mladi poduzetnici ne razmišljaju o Ljubljanskoj burzi. Prvi korak je uspostavljanje odnosa, a jedan od koraka je suradnja s agencijom SPIRIT.
Stalno pričamo o prvom uvrštenju, ali što je sa standardnim uvrštenjem, što se događa s tvrtkama koje su tamo uvrštene i kakvi su planovi?
I to ima potencijala. Dobar primjer je Salus, koji je podijelio svoje dionice i dobio pružatelja likvidnosti. To je donijelo nove dimenzije prometa i rasta cijena, čineći ih kandidatima za uvrštavanje u SBITOP indeks. Tvrtke trebaju graditi odnose s investitorima i steći povjerenje. Također moramo više raditi na promociji standardnog uvrštavanja. Novo uvrštavanje na burzu također bi pomoglo.
Bobo
Što je s instrumentima s fiksnim prihodom - ovdje je također primjetan porast prometa, isto vrijedi i za ETF-ove. Čemu to pripisujete?
Oba segmenta su važna za strategiju do 2028. ETF-ovi imaju dvostruki pozitivan učinak jer stvaraju likvidnost i ulažu na primarnom tržištu. Nedavno smo dobili novi ETF koji ulaže u rumunjske obveznice.
Trend je pozitivan, iako još nismo tamo gdje bismo željeli biti. Druga Narodna obveznica bila je četvrta po prometu u drugom tromjesečju. Svrha izdanja bila je i promocija financijske pismenosti – otvoreno je oko deset tisuća trgovačkih računa. Prema našim informacijama, mnogi investitori su potom kupili i druge instrumente, što znači da je cilj postignut.
Kako će se ovi pozitivni trendovi prenijeti na poslovanje burze?
Nije tajna: Ako se promet povećava, to je dobro i za burzu. Budući da je promet ove godine pozitivan, pozitivni su i učinci na poslovanje. Ali radimo i na drugim područjima, jer će poslovanje biti bolje, moći ćemo više ulagati u sam razvoj, uključujući i razvoj tržišta kapitala.
Postavili smo strategiju: do 2028. želimo rasti dvostruko brže nego u prethodnih pet godina. Naši prihodi su neizravni pokazatelj razvoja tržišta - veći prihodi znače veću zrelost tržišta. Situacija se toliko poboljšala u jednoj godini da će se sada morati podići strateški ciljevi koji su tada bili optimistično postavljeni.
Koji je najveći rizik koji vidite?
Najveći rizik je u području regulacije i prodaje podataka, što je naš osnovni proizvod, a ta prodaja je prilično regulirana. Deregulacija bi ovdje pomogla.