Dionice u utorak su nastavile globalno padati prema najnižim razinama u ovom mjesecu, a državne obveznice nakupljaju gubitke rastom zabrinutosti zbog Fedova zaoštravanja monetarne politike.
Azijsko-pacifički dionički indeks MSCI izgubio je 0,8 posto na vrijednosti. S&P 500 i Nasdaq 100 su se stabilizirali i bili na dobitku nakon što su oba indeksa u ponedjeljak pala za dva posto. Europski indeksi bili su u padu, najviše njemački DAX kojem je vrijednost skliznula 2,32 posto.
Energetski sektor jedini se na burzi zelenio, cijena sirove nafte popela se na 91 dolar po barelu, porasla je zbog mogućnosti da će OPEC+ smanjiti isporuku nafte.
Burze u Hong Kongu i Kini pokazale su otpornost. Kina je smanjila troškove zaduživanja i najavila posebne kredite u građevinskom sektoru vrijedne 200 milijardi juana (29,3 milijarde dolara) kako bi smanjila nekretninsku krizu.
Glavni pokretač tržišta i dalje je politika Feda kojoj je cilj visoku inflaciju staviti pod kontrolu. Trgovci s posebnom pažnjom iščekuju simpozij centralne banke Jackson Hole koji će se održati ovaj tjedan.
Prinos na desetogodišnju australsku obveznicu pao je više od tri posto. Dolar je blago oslabio, ali je zato euro došao gotovo na najnižu razinu u posljednjih dvadeset godina.
Očekuje se da će Fed možda ublažiti zaoštravanje monetarne politike, što investitorima podiže moral. Međutim, doza sumnje hoće li se to dogoditi još je velika. Hedge fondovi u većini tržišnih derivata pokazuju uvjerenost da će Fed zadržati agresivan pristup.
Procjena je da će Fed komunicirati rast kamatnih stopa te to ostaviti normom za održavanje ravnoteže u ovoj godini, čak i ako se ritam podizanja kamatnih stopa uspori, smatraju Benjamin Jeffery i Ian Lyngen, stratezi BMO Capital Marketsa.
Hod po žici
Predsjednik Feda Jerome Powell i njegovi kolege hodaju po žici, pokušavajući obuzdati pritiske na cijene i istovremeno spriječiti recesiju. Globalnom rastu rizik predstavljaju i europska energetska kriza, kineska nekretninska kriza i problemi s koronavirusom.
Ukupna zaduženost u SAD-u premašuje 30 bilijuna dolara, povećanje kamata od jedan posto dovelo bi do "ogromnog" porasta kamata na više od 300 milijardi dolara, rekla je Tracy Chen, upraviteljica portfelja u Brandywine Global Investment Managementu za Bloomberg TV.
"Koliko Fed tehnički može povisiti svoju kamatnu stopu? Je li stopa od četiri do pet posto realna?", pitala se naglašavajući da je pred njima otrežnjujući izazov.
Bitcoin je pronašao svoje uporište, ali je za oko 2.000 dolara niži od razina na kojima je bio prije pada kriptovalute 19. kolovoza.