Sedam burzi iz srednje Europe i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) jučer su službeno potvrdili nastojanja za jačanje razvoja regionalnih tržišta kapitala, objavila je Zagrebačka burza putem svojeg sustava za obavijesti. Predstavnici burzi iz Bratislave, Budimpešte, Bukurešta, Sofije, Ljubljane, Varšave i Zagreba s EBRD-om potpisali su Memorandum o suradnji. Što to donosi ulagačima? Kako će funkcionirati u praksi?
Još prošle godine pisali smo da je povezivanje burzi u regiji Adria gotovo nemoguća misija zbog različitih valuta, zakonodavstava i regulacija... No, očito, gdje postoji volja, postoji i način. U novom burzovnom savezu nisu sve burze iz naše regije, ali uključene su Ljubljanska i Zagrebačka burza.
"Dobro funkcionirajuće tržište kapitala, s burzom kao središnjim elementom, ključno je za gospodarski rast i otpornost. Takvo tržište potiče inovacije i transparentnost učinkovitom alokacijom kapitala prema poduzećima koja trebaju sredstva za daljnji razvoj, a ima i važnu ulogu u promicanju dobrog korporativnog upravljanja. Stoga je dobro lokalno tržište kapitala u najboljem interesu svih gospodarstava", objašnjava Marko Bombač, predsjednik uprave Ljubljanske burze i jedan od potpisnika memoranduma.
Čitaj više
Novi hit na Zagrebačkoj burzi: Stiže jedina dionica u maloprodaji - Studenac
Tržište kapitala u Hrvatskoj trenutno nema niti jednu dionicu uvrštenu na burzu u sektoru maloprodaje.
08.11.2024
Domaće tržište kapitala ravnodušno na Trumpovu pobjedu
Index Crobex je u srijedu do 14 sati skliznuo za 0,2 posto, jednako kao i SBI TOP indeks Ljubljanske burze.
06.11.2024
Nije samo Končar donio zaradu dioničarima, na burzi ima još skrivenih dragulja
Uz razvikani Končar, ulagačima su visoke prinose mogle donijeti i neke druge domaće dionice.
24.10.2024
Investitori u Span omastili brk, a mogli bi i dalje
Prosječni godišnji povrat na dionicu od njenog uvrštenja bio je 22 posto
23.09.2024
Burze vrijednosnih papira u srednjoeuropskoj regiji igraju ključnu ulogu u razvoju ekosustava lokalnih tržišta kapitala.
Globalna tržišta kapitala posljednjih desetljeća bilježe kontinuiran rast. Tržište dioničkog kapitala gotovo se utrostručilo od 2003. godine, a pozitivan trend očekuje se i u sljedećih deset godina. Epicentar tog rasta bio je i ostat će u razvijenim gospodarstvima, ponajviše u SAD-u i na azijskim tržištima. Nasuprot tome, tržišta kapitala u srednjoj i jugoistočnoj Europi bilježe znatno niže stope rasta. Glavni razlog za to je fragmentacija tržišta kapitala u regiji, što rezultira visokim operativnim troškovima, nižim stranim ulaganjima, slabijom privlačnošću za poduzeća koja traže sredstva na lokalnim tržištima te ograničenjima u razvoju proizvoda i tehnologija, objašnjava Bombač.
Što donosi burzovni savez?
Jačanje razvoja regionalnih tržišta kapitala i regionalne suradnje, povećanje sredstava za rast i inovacije u kasnijim fazama, stvaranje dodatnih prilika za financiranje poduzeća, pojednostavljenje i integracija prekograničnih poslovnih procesa za sudionike tržišta te povećanje sudjelovanja ulagača za rast imovine kućanstava, navode u dopisu. Glavni problem lokalnih burzi je niska likvidnost, o čemu smo već često pisali. Niska likvidnost donosi i veći rizik za ulagače.
"Prednosti integracije na tržištima kapitala nisu nova ideja; uostalom, ona je u skladu s konceptom unije tržišta kapitala", ističe Bombač. Integracija burzi trend je koji traje već neko vrijeme, a u Europi su poznati primjeri Euronexta i Nasdaqa, dodaje. "Iskustva iz dosadašnjih (ne)povezivanja pokazuju da integracija funkcionira kada se temelji na snažnim lokalnim ekosustavima i bliskoj suradnji lokalnih tržišta kao ravnopravnih partnera, koji koriste prednosti zajedničke infrastrukture i jedinstvenih pravila", zaključuje.
Kako će suradnja funkcionirati?
Cilj memoranduma je poticati regionalnu suradnju u definiranju i provedbi ključnih inicijativa za ubrzanje razvoja regionalnih tržišta kapitala, pri čemu svaka burza djeluje kao ravnopravan partner, objašnjavaju. Ključna područja uključuju širenje primarnih tržišta, jačanje institucionalnog okvira za dugoročno štednju kućanstava, poticanje sudjelovanja malih ulagača, razvoj novih tehnologija, povećanje učinkovitosti infrastrukture regionalnog tržišta kapitala te razmjenu najboljih praksi, navodi se.
Vremenski okvir?
Ključno je pitanje kod takvih saveza, zasad samo na papiru, kada će zaživjeti u praksi. "Vremenski okvir u ovoj je fazi teško prognozirati jer se još uvijek nalazimo u vrlo ranoj fazi", priznaje Bombač. Iako je riječ o suradnji, iskustva povezivanja baltičkih burzi, koja su trajala od početka tisućljeća do 2008. godine, pokazuju da su takvi procesi dugotrajni, dodaje.