Nije samo Končar donio zaradu dioničarima, na burzi ima još skrivenih dragulja

Koliko god plitko i zanemareno bilo domaće tržište kapitala, na njemu posljednjih godina ne nedostaje uzbuđenja. Dionice na Zagrebačkoj burzi oporavile su se na pretpandemijske razine tek nešto više od godinu dana nakon pandemijskog kraha iz ožujka 2020., a početkom prošle godine na burzi kreće rastući trend koji zasad ne posustaje.

Vrijednost indeksa Crobex možda još uvijek nije na negdašnjim rekordnim visinama od pet i više tisuća bodova koliko je dosezao prije financijskog i ekonomskog kolapsa ujesen 2008. godine. No posljednjih mjeseci svako malo dosegne svoju najvišu vrijednost još od tada, odnosno u posljednjih barem desetljeće i pol.

Rast njegove vrijednosti odraz je rasta cijena pojedinih dionica na tržištu, a mi smo pogledali kolike su za ulagače mogle biti potencijalne zarade, ali i gubici, na ulaganjima u protekle tri godine. Pri tome ovog puta nismo u obzir uzimali i likvidnost pojedinih dionica, kao ni isplaćene dividende, nego nam je u fokusu više bilo koliko se mogla promijeniti vrijednost vlasničke pozicije nekog ulagača.

Na samom vrhu, po rastu cijena od sredine listopada 2021. pa do kraja prošlog tjedna, našle su se dionice Končara. Već je i redovna dionica krovne Končar-elektroindustrije porasla za čak 318 posto. S cijene od 760 kuna, odnosno 100-tinjak eura, po koliko se njome trgovalo ujesen 2021. godine do ovih dana je skočila na čak 422 eura.

Šefica Zagrebačke burze Ivana Gažić očekuje daljnji rast Končara te da će burzu dinamizirati izlistavanje Studenca. Više o toj temi bit će riječi na konferenciji Bloomberg Adrije Budućnost investiranja, a uz Gažić će govoriti i Iva Bobinac Šercer, Končarova rukovoditeljica Odjela za M&A i odnose s investitorima.

No pravi su dobitak na lutriji bile redovna i povlaštena dionica jedne od tvrtki iz Končar grupe. Končar-distributivni i specijalni transformatori središnji su dragulj krune narodnog tvorničkog heroja. Vrijednost redovne dionice Končar-D&ST-a je u tri godine skočila za nešto više od 580 posto, a tek koji postotak manje ojačala je povlaštena dionica. Njihova cijena se prije tri godine kretala u protuvrijednosti od 255 do 260 eura, da bi im danas cijene bile 1.800 eura i više.

 

Končar grupa je tako, htjela-ne htjela, postala najpoznatiji domaći dobitnik zelene tranzicije. Dok će za klimatske efekte prelaska s fosilnih goriva na druge izvore električne energije i njenu jaču upotrebu u svakodnevici trebati pričekati, investitori u kompanije poput Končara čiji su transformatori i drugi proizvodi postali vrlo traženi, već danas mogu uživati na plaži. Zlu ne trebalo.

A nisu jedini. Visoku zaradu mogle su na domaćem tržištu ulagačima donijeti i neke druge dionice. Primjerice, vrijednosnica brodogradilišta Viktor Lenac. Prije tri godine njima se trgovalo po cijenama u protuvrijednosti od oko 1,20 eura, a danas su gotovo četverostruko vrednije. Cijena im se kreće između 4,50 i 4,60 eura.

Hrabri investitori

Za investitora koji je imao hrabrosti kupiti udio u Lencu prije tri godine zarada od gotovo 300 posto je odličan ishod. Čisto usporedbe radi, prosječni godišnji povrat na poznati indeks S&P 500 američkih dionica u posljednjih nekoliko desetljeća kreće se oko 10 posto. Domaći Crobex je u protekle tri godine porastao 48 posto.

Uz Lenac, koji je svojedobno bio i poprilično jako ime na domaćem tržištu kapitala, visoku je zaradu mogla donijeti i relativno malo poznata dionica Ville Dubrovnik. Hotelska dionica u pretežnom vlasništvu Erste plavih mirovinskih fondova je u tri godine skočila za 240 posto.

Dvadesetak posto manje, ali još uvijek fantastičnu zaradu za pasivno ulaganje mogla je donijeti dionica Hrvatske poštanske banke (HPB). S razine od 80-ak eura ona je u protekle tri godine porasla na 260. Državna banka poznata je po tome što je za bagatelu preuzela domaću Sberbanku kad joj je zaprijetio krah nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Dionica HPB-a je ujedno i predstavnik niza bankovnih dionica koje su također donosile iznadprosječne prinose. Vrijednost dionice Podravske banke porasla je za gotovo 190 posto, Slatinske banke za blizu 150 posto, a Zagrebačke za 125 posto. Snažno je porasla i dionica Agram banke, za gotovo 100 posto, te Istarske kreditne banke Umag i to za 80-ak posto. Bankovni sektor poznat je po tome što je posljednjih godina debelo profitirao od okružja visokih kamatnih stopa, a to se izgleda odrazilo i na vrijednosti dionica.

Poznata imena

Među dionicama s visokim skokom u posljednje tri godine nalazi se još nekoliko manje razvikanih imena. Dionica Terra firme, tvrtke za ulaganje u nekretnine, porasla je za 200-tinjak posto, upravo kao i dionica Tekstilprometa. Naravno, radi se o vrijednosnicama s kojima se rijetko trguje, a među njima se našla čak i dionica Croatia Airlinesa sa skokom od 100 posto.

Dionice nacionalnog avioprijevoznika vrlo rijetko mijenjaju vlasnike jer im je daleko najveći vlasnik država, ali čak je i njima cijena podosta skočila, s 2,32 na 4,66 eura.

Prije nego bacimo oko na suprotan kraj tablice s najvećim potencijalnim gubitnicima, osvrnut ćemo se na neka poznatija imena s domaćeg tržišta kapitala. Dionica Hrvatskog telekoma u tri je godine porasla 43 posto. Nešto niže od prosjeka tržišta, ali još uvijek znači barem kakvo-takvo zadržavanje vrijednosti, posebno ako u obzir uzmemo i dividende koje su investitorima donijele još koji postotak prinosa.

 

S druge strane, dionica Ine se zadržala na manje-više istoj razini na kojoj je bila i prije tri godine što zapravo znači i realni gubitak za ulagače. Prije tri godine cijena joj je bila u protuvrijednosti od 445 eura, a ovih dana se njome trguje po nešto više od 450 eura.

Dionice Adris grupe također su možda mogle bolje proći. Redovna dionica je ojačala 25 posto, a povlaštena tek pet posto. Odraz je to poslovanja odnosno kretanja vrijednosnica najvećih kompanija pod Adrisovim krovom. Dionice Croatia osiguranja, redovna i povlaštena su porasle 50 odnosno 40 posto, dok je dionica Maistre porasla bitno skromnijih devet posto.

Slične dionice iz turističkog sektora, ali iz najviše kotacije, također se nisu našle među onima s impresivnim prinosima. I dok je dionica Valamar Riviere u protekle tri godine još i porasla 20-ak posto, vrijednost dionice Arena Hospitality grupe je otišla za otprilike jednaki postotak u suprotnom smjeru. Usprkos dobrim turističkim sezonama, velike domaće turističke kompanije s jačim tzv. hladnim pogonom zimi, i visokim investicijama u hotele, i dalje ne uspijevaju biti među najuspješnijima u zemlji koja se diči turizmom.

Ima i gubitnika

Društvo Valamaru i Arena Hospitalityju u najvišoj kotaciji Zagrebačke burze čini i dionica AD plastika koja se, nažalost, našla među onima s najvećim padom u protekle tri godine. Poslovanje solinske kompanije koja se bavi proizvodnjom dijelova za automobilsku industriju i, između ostalih, kontrolira i dvije kompanije u Rusiji stradalo je nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Tek nešto blaži gubitak, od 37 posto, imali su ulagači u dionice osječke Saponije, no i oni su bolje prošli od investitora u dionice Dalekovoda ili brodogradilišta 3. Maj. Financijski problemi natjerali su Dalekovod na dokapitalizaciju 2021. godine, a kontrolu nad kompanijom u međuvremenu je stekao Končar. Vrijednost same dionice u tri godine smanjena je za 70 posto. Dionica riječkog brodogradilišta 3. Maj u istom je razdoblju pala za 60 posto.

Bez obzira na to govorimo li o potencijalnoj zaradi ili gubitku podsjećamo kako ulaganje u dionice nosi rizik te kako investitori odluke o ulaganju na tržištu kapitala moraju donositi ovisno o vlastitim preferencijama ili sklonosti riziku. Ovdje smo samo izdvojili određene dionice s domaćeg tržišta kao primjere potencijalnih prinosa, no time ne preporučujemo niti njihovu kupnju ni prodaju. Navedene prinose također treba promatrati imajući u vidu kako se nekim dionicama rijetko trguje, te kako neke od njih imaju vrlo nisku cijenu što znači da sporadično trgovanje i uz već male promjene apsolutne cijene može donijeti znatnu promjenu u relativnom iznosu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar