Bloombergovi stručnjaci odgovaraju na najčešća pitanja o tržišnom kolapsu

Nedavni kolaps tržišta šokirao je mnoge investitore, ostavljajući ih s brojnim pitanjima o budućnosti svojih ulaganja i stanju globalne ekonomije. Pad vrijednosti dionica i nestabilnost na financijskim tržištima izazvali su val panike, ali i otvorili vrata za nove prilike i strategije prilagodbe.

Bloombergovi stručnjaci odgovorili su na najčešća pitanja čitatelja kako bi pružili jasnoću i smjernice u ovim neizvjesnim vremenima, a mi donosimo neka od njih.

Što je uzrokovalo globalni kolaps burzi?

Abhishek Vishnoi, Bloombergov glavni izvjestitelj za azijske dionice:

"Kolaps, koji je izbrisao bilijune dolara s globalnih tržišta dionica, dolazi iz straha od dublje recesije u SAD-u i promjene kamatnih stopa u Japanu. Ljudi su se povukli iz tehnoloških dionica jer su bile precijenjene.

Nakon loših ekonomskih podataka iz SAD-a, ljudi su se uplašili da su Savezne rezerve zakasnile sa snižavanjem kamatnih stopa i da će sada morati agresivno smanjivati stope kako bi spriječile recesiju.

Napetosti na Bliskom istoku također su povećale nesigurnost jer se Izrael pripremao za mogući napad iz Irana i regionalnih militantnih skupina zbog atentata na dužnosnike Hezbollaha i Hamasa."

Kako se kolaps uspoređuje s padom burze na Crni ponedjeljak 1987. godine?

Michael Msika, viši izvjestitelj za europske dionice:

"To je drugačija situacija. Izvan Japana, koji je doživio jedan od najvećih padova u povijesti, šteta nije bila tako velika kao 1987. godine i uzroci su drugačiji.

Prije svega, tržišta već dugo nisu imala pravu korekciju. Nedavni rast bio je vođen velikim ulaganjima u nekoliko popularnih poslova: dugoročno ulaganje u velike tehnološke i japanske dionice i kratkoročno ulaganje u jen. Zabrinutost za ekonomski rast ubrzala je povlačenje tih poslova nakon povećanja kamatnih stopa u Japanu i rasta jena. To je izazvalo pad japanskih dionica koje su vrlo osjetljive na jen i globalni rast.

Kad svi imaju slične pozicije i počnu gubiti novac, brzo ih rasprodaju, stvarajući učinak snježne kugle. Sve je to pogoršano trgovačkim algoritmima i nižom likvidnošću ljetnih mjeseci, što je dovelo do velikih pomaka kao što smo vidjeli."

Bloomberg

Tko je najviše pogođen, a tko je izbjegao udar?

Abhishek Vishnoi:

"Azija je bila posebno teško pogođena jer je Japan bio epicentar globalne rasprodaje u ponedjeljak. Rasprodaja jena, gdje se posuđuje jeftini jen za kupnju imovine s većim prinosom, pogodila je američke tehnološke dionice i tehnološki orijentirana tržišta poput Koreje i Tajvana.

Referentni indeks Topix i Nikkei 225 Stock Average pali su za po 12 posto u ponedjeljak, što je njihov najveći pad od pada burze na Crni ponedjeljak 1987. godine.

S druge strane, iznenadno povlačenje jena i preispitivanje vjerojatne recesije u SAD-u natjerali su ulagače da razmotre azijska tržišta koja su nedovoljno zastupljena kod stranih investitora.

Dionice u Kini, Indiji i dijelovima jugoistočne Azije pojavljuju se kao pobjednici u tom novom stanju nakon što je Japan predvodio globalni pad i naknadni oporavak.

Dok je indeks S&P 500 pao za 2,8 posto od prošlog petka kada su loši podaci o zapošljavanju u SAD-u pokrenuli rasprodaju, kineske dionice pale su za samo 0,6 posto. Indijske i malezijske dionice su tijekom tog razdoblja porasle za jedan, odnosno 3,6 posto."

Zašto je Japan bio epicentar te volatilnosti?

Kana Nishizawa, urednica za japanske dionice:

"Nema samo jednog konkretnog razloga za tu volatilnost, ali postoji nekoliko čimbenika koji su učinili Japan posebno ranjivim.

Prvo, povećanje kamatnih stopa japanske središnje banke i njihove poruke 31. srpnja gurnuli su jen prema gore. Narušena je vjera da će stope ostati niske i jen slab, uzrokujući bijeg investitora. Japanske dionice bile su među najboljima ove godine, pa je tržište bilo sklonije realizaciji dobiti.

Drugo, slabi podaci o zapošljavanju u SAD-u pobudili su strahove od pada američkog gospodarstva. Japansko tržište dionica osjetljivo je na globalne ekonomske cikluse zbog izvoznika. Također, japansko tržište vrlo je likvidno i ima puno stranih investitora, što znači da se dionice lako prodaju kad god postoji zabrinutost za globalnu ekonomiju ili političku nestabilnost.

Treće, mnogi mali investitori kupili su japanske dionice s posuđenim sredstvima. Rasprodaja na tržištu prošlog tjedna vjerojatno je pokrenula val margin-poziva, prisiljavajući ih da zatvore svoje pozicije kako je vrijednost kolaterala opadala, osim ako nisu imali dovoljno dodatnog novca za pokrivanje razlike. To je pogoršalo rasprodaju jer je prodaja uzrokovala još više prodaje."

Bloomberg

Koje strategije trgovci koriste kada tržišta padaju?

Marcus Wong, strateg za makroekonomiju na tržištima u razvoju:

"Tijekom ovogodišnjih tržišnih previranja, trgovci su se okrenuli tradicionalnim utočištima poput državnih obveznica, jena i švicarskog franka.

Istovremeno su prodavali valute osjetljive na rizik, kao što su australski dolar i norveška kruna. Iako je američki dolar obično omiljen tijekom tržišnih previranja, visoke kamatne stope u SAD-u čine dolar vrlo atraktivnim, posebno u usporedbi s mnogim kolegama iz Grupe deset (G10) koje su počele smanjivati stope.

Zanimljivo, zlato je također prodavano. Tijekom intenzivnih tržišnih poremećaja, neki trgovci su prisiljeni pokriti neočekivane margin-pozive, što ih tjera da prodaju svoje zlatne pozicije."

Koliko je američki izvještaj o zapošljavanju bio ključan za kolaps?

Michael Msika:

"Izvještaj o zapošljavanju bio je samo dio slagalice. Kriva je akumulacija loših vijesti.

Američki podaci o otvorenim radnim mjestima već neko vrijeme pokazuju znakove slabosti, ali ne dovoljno da izazovu zabrinutost. Iz makroekonomskog gledišta, dokazi o slabijem rastu već su se neko vrijeme skupljali u Europi i Kini, a izvještaj o zapošljavanju potaknuo je strahove da će se SAD uskoro pridružiti usporavanju. To je stvorilo strah da su središnje banke možda prekasno počele snižavati kamatne stope kako bi spriječile recesiju. To je promijenilo raspoloženje ulagača u smjeru gdje loše ekonomske vijesti sada znače loše tržišne vijesti, a središnje banke možda neće moći to nadoknaditi.

Neka razočaranja u profitu velikih tehnoloških kompanija u SAD-u također su počela narušavati sentiment u srpnju."

Je li to rani znak recesije u SAD-u ili globalno?

Simon White, strateg za makroekonomiju:

"Nedavna tržišna previranja nisu utjecala na američku ekonomiju kakva je bila prije toga, tj. usporava, ali je mala vjerojatnost recesije u sljedeća tri do četiri mjeseca. No ako bude daljnje tržišne volatilnosti, to bi uskoro moglo utjecati na stvarnu ekonomiju i učiniti recesiju vjerojatnijom."

Depositphotos

Koji su bili neki od ranih znakova tržišnog kolapsa?

Simon White:

"Kolapsi su poput urušavanja dine. Na kraju će samo jedno dodatno zrnce izazvati urušavanje, ali je nemoguće unaprijed znati koje će to biti. U ovom slučaju, bilo je to povećanje kamatnih stopa japanske središnje banke prošle srijede.

Sam porast bio je mali, ali je bio dovoljan da uvjeri tržište da će jen početi jačati.

To je zauzvrat destabiliziralo dionice i obveznice širom svijeta, tako da kada su dva dana kasnije podaci o zapošljavanju u SAD-u bili malo slabiji od očekivanog, to je bilo dovoljno da izazove puno ozbiljnije padove cijena globalne imovine."

Kana Nishizawa:

"Čak i prije nedavnog pada, bilo je nervoze jer je tržište padalo sa svojih vrhunaca kako su američke tehnološke dionice, koje su pomogle rastu dionica, bile pogođene nakon što njihovi prihodi nisu ispunili visoka očekivanja. Rizik je predstavljalo i sve veće zaduživanje malih investitora."

Je li došlo do nekih posebnih iznenađenja tijekom kolapsa?

Michael Msika:

"Zaostale dionice ove godine bile su relativno pošteđene ili su čak imale koristi jer su investitori preusmjeravali svoja sredstva iz najpopularnijih ulaganja u druge dijelove tržišta.

Kineski developeri i juan imali su koristi. Strani investitori neko su vrijeme izbjegavali Europu i Kinu uz smanjenu izloženost Europi nakon europskih, a zatim i francuskih izbora, te Kini od svibnja. Zlato nije imalo koristi od svog statusa utočišta. Najimpresivniji potez zabilježen je na američkom indeksu volatilnosti VIX, koji je imao najveći dnevni skok u povijesti prije nego što se smirio. No dok rast volatilnosti nije bio iznenađenje, veličina poteza bila je potpuno neočekivana."

Od ponedjeljka svjedočimo rastu dionica. Jesu li problemi gotovi?

Abhishek Vishnoi:

"Japan je od ponedjeljka globalno predvodio oporavak rizične imovine nakon znakova da je rasprodaja bila pretjerana i nakon što je japanska središnja banka signalizirala da neće povećavati kamatne stope kada su tržišta nestabilna.

Japanski burzovni indeksi povratili su više od 70 posto gubitka iz ponedjeljka i pomogli sličnim oporavcima na tehnološki orijentiranim tržištima sjeverne Azije, postavljajući azijski burzovni indeks na put da potencijalno nadoknadi cijeli gubitak.

Ipak, makroekonomski režim i pristup promijenili su se barem za razvijena tržišta i tehnološke dionice, oba ključna za globalnu rizičnu imovinu posljednjih godina. U središtu stalnog pritiska su rastuće šanse da će američka ekonomija pasti u recesiju do kraja ove godine i očekivanja o tome gdje će se na kraju završiti japanske kamatne stope."

Simon White:

"Prerano je reći. Tržišne rasprodaje obično dolaze u valovima poput pandemija. Malo se smirilo zasad, ali možda još uvijek postoji neka bolna točka koja bi mogla dovesti do daljnjih padova na tržištu."

Bloomberg

Može li se kolaps dijelom pripisati neuspjehu Feda da smanji kamatne stope?

Greg Ritchie, izvjestitelj za europske obveznice i devize:

"Investitori vole kriviti Fed za loše rezultate svojih portfelja, ali to je složenija situacija. Imamo razgradnju carry trade poslova s jenom i tržišta koja su bila precijenjena.

Možete reći da je Fed trebao početi smanjivati kamatne stope, ali nedavni pad cijena kompleksniji je od toga.

Štoviše, iako su potezi na američkim tržištima brzi, još nisu dovoljno veliki da bi Fed bio zabrinut. Kao što je Austan Goolsbee, dužnosnik Feda, rekao ranije ovog tjedna, tržišta su puno volatilnija od Fedovih akcija."

Što taj kolaps znači za bitcoin i druge kriptoimovine?

Emily Nicolle, izvjestiteljica za kripto:

"Razgradnja carry trade poslova s jenom pogodila je kripto jednako teško kao i globalne dionice, ako ne i teže zbog njegove prirodne volatilnosti. Ether je u ponedjeljak doživio najveći pad od kraja 2021. godine, a bitcoin je izgubio oko 170 milijardi dolara svoje vrijednosti. Svatko tko je mislio da je kripto neovisan od tradicionalnih tržišta, bio je u krivu.

Jedna od popularnih priča o bitcoinu je da je to 'digitalno zlato', zaštita od inflacije i utočište. Pad cijene od 16 posto u ponedjeljak narušava tu ideju.

Neki analitičari sada misle da je bitcoin više kao venture-like bet (rizična investicija) koja bi u budućnosti mogla biti poput zlata, ali trenutno nosi veći rizik i potencijalno veći profit. Zasad, to vjerojatno neće privući institucije i vlade koje su potrebne da bitcoin i druge kriptoimovine postanu mainstream."

Trebamo li očekivati više volatilnosti u nadolazećim danima ili tjednima? Kako ćemo znati da se situacija smirila?

Marcus Wong:

"Da, to je sigurno. Iako su smanjeni izgledi za hitno smanjenje Fedovih kamatnih stopa, sada se raspravlja o vjerojatnosti recesije ove godine. JPMorgan je ovog tjedna povećao vjerojatnost recesije na 35 s 25 posto.

S obzirom na to da su tržišta na rubu nakon objave američkih NFP podataka, nadolazeći podaci o zapošljavanju i inflaciji u SAD-u bit će pod povećalom, što bi moglo izazvati daljnje divlje oscilacije. Te oscilacije mogle bi biti veće zbog niske likvidnosti tijekom kolovoza i ostati povišene prije odluke FOMC-a u rujnu.

Za procjenu kada je volatilnost gotova, VIX indeks, poznat kao mjera straha Wall Streeta, dobar je pokazatelj. U ponedjeljak je dosegao najvišu razinu od ožujka 2020. godine. Iako se smanjio, razine VIX-a su još uvijek dvostruko više od jednogodišnjeg prosjeka. Iako su se tržišta smirila od ponedjeljka, još uvijek su povišena u odnosu na nedavni trend. Australski dolar i japanski jen također su dobri pokazatelji."

Na što trebamo obratiti pažnju u narednom razdoblju?

Marcus Wong:

"Tržište se počelo stabilizirati ovotjednom rasprodajom. Nastavak korekcije ovisit će o vjerojatnosti recesije u SAD-u i pozicijama ulagača. Citigroupovi stratezi rekli su da bi se osjećali sigurnije u kupnji kad bude više dokaza o potpunoj razgradnji pozicija.

Još uvijek postoji mogućnost daljnje rasprodaje ako bude više znakova naglog usporavanja američke ekonomije. Iako nema konsenzusa da će američka ekonomija ući u recesiju ove godine, investitori su toliko nervozni da čak i manji problemi mogu biti razlog za prodaju."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar