.webp){kind=icon}
Zabrinutost oko ekonomskog rasta i kampanja najoštrijeg stezanja monetarne politike Saveznih rezervi u posljednjih nekoliko desetljeća znače da se potrebno pripremiti za dodatni pad najpraćenijega svjetskog dioničkog indeksa.
Usprkos tome što se S&P 500 prošlog tjedna približavao recesijskim vrijednostima i usprkos tome što se vrijednost dionica unutar indeksa smanjila za više od bilijun dolara, financijaši misle da tome još nije kraj, pokazala je anketa MLIV Pulse (Markets Live).
Indeks će ove godine vjerojatno nastaviti padati prije nego dosegne "dno" na vrijednosti od oko 3500 bodova, saznaje se iz ankete provedene među tisuću ispitanika. To očekivanje znači pad od barem još deset posto u odnosu na zaključnu razinu od 3901 boda s kraja prošlog tjedna. Već i ona predstavlja 27-postotni pad od najviše ovogodišnje vrijednosti S&P 500 indeksa dosegnute u siječnju.
Stroga politika Saveznih rezervi, kaos u dobavljačkim lancima i sve veća prijetnja poslovnom ciklusu faktori su koji podrivaju povjerenje u profitni stroj korporativne Amerike, dok valuacije dionica istovremeno nastavljaju svoj pad.
Mada je iza indeksa najdulji neprekinuti niz tjednih padova u više od dva desetljeća, samo 4 posto anketiranih u MLIV anketi smatra da je S&P 500 dosegnuo svoje dno za ovu godinu. Šačica njih drži da bi se indeks mogao spustiti prema vrijednosti od 2240 bodova – na razinu pandemijskih minimuma.
Menadžeri novca i imovine izdržali su i oštriji pad 2020. godine tijekom kaosa izazvanog COVID-om, ali, s prognoziranim gubicima na ovoj razini, to nije nikakva utjeha.
"I dalje mislim da ono najgore još uvijek nije iza nas", kazala je u petak u izjavi za Bloomberg Television Savita Subramanian, direktorica odjela za američke dionice i kvantitativnu strategiju u Bank of America. "Na tržištu i dalje prevladava magla pesimizma."
Otrežnjujuće prognoze dobiti kompanija poput maloprodajnog lanca Target i proizvođača računalne opreme Cisco Systems prošlog su tjedna investitore natjerale dionicama srezati cijene. Popularni fond čijim se udjelima trguje na burzi, a koji reflektira očekivanja ulagača o padu cijena dionica, skočio je na razinu posljednji puta viđenu u ožujku 2020.
Obnovljeni interes ulagača za američkim državnim obveznicama indicira da menadžeri, zbog posljedica strogih protuepidemijskih mjera u Kini i nastavka ukrajinsko-ruskog konflikta, sve više strahuju oko smjera ekonomije.
Nakon što je prošlog tjedna počela rasprodaja dionica trgovačkih kompanija, ispitanici su pred kraj razdoblja anketiranja, koje je trajalo od 17. do 20. svibnja, postajali sve pesimističniji. U prosjeku su stručnjaci iz analize, upravljanja rizikom i prodaje imali lošija očekivanja od njihovih kolega u upravljanju portfeljima i investicijskom bankarstvu.
U međuvremenu, Marko Kolanović iz banke JPMorgan Chase umanjuje strahove od prijeteće američke recesije, a prognoze analitičara s Wall Streeta indiciraju kako bi S&P 500 indeks kraj godine mogao dočekati na vrijednosti od 4800 bodova, čime se na životu održavaju nade da će tržište u drugom dijelu godine krenuti prema gore. Mada drži da je pad gospodarstva "uglavnom ukalkuliran u cijene", Kristina Hooper ne misli da će se i ostvariti. "Mišljenja na tržištu vrlo su negativna, što podržava osjećaj veće blizine dnu", izjavila je glavna analitičarka za globalna tržišta u investicijskoj kompaniji Invesco.
No, dok središnji bankari pokušavaju pronaći način za zaoštravanje financijskih uvjeta na tržištu kako bi ukrotili nagle promjene, i dalje je vrlo realan rizik od nastavka kaosa među različitim vrstama imovine.
Na pitanje što će se desiti prije nego Fed promijeni svoju politiku monetarnog zaoštravanja, 47 posto anketiranih reklo je kako će S&P 500 pasti na razinu 30 posto nižu od svoje najviše vrijednosti, dok sličan udio anketiranih drži da će stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama porasti na 6 sa sadašnjih 3,6 posto.
Više od 40 posto anketiranih očekuje da će se razlika između državnih i korporativnih obveznica (tzv. spread) povećati na 250 baznih bodova prije negoli krene ciklus monetarnog popuštanja, dok četvrtina anketiranih očekuje pad cijena američkih nekretnina za 20 posto.
Na pitanje koja će vrsta imovine iskusiti daljnji pad prije nego ciklus averzije prema riziku završi, anketirani su najviše navodili dionice, ali su spominjali i nekretnine, sirovine te obveznice.
U međuvremenu, oko 31 posto anketiranih misli da će najveći poticaj ekonomskom rastu dati kraj Fedova ciklusa stezanja monetarne politike, a 27 posto njih preferira scenarij u kojem Kina ukida svoju "politiku nultog covida".
Oko dvadeset posto reklo je da će veći poticaj rastu doći ako rat u Ukrajini završi, a sličan udio glasao je za pad cijene barela sirove nafte na 70 dolara.
