Čak i na padu cijena dionica može se dobro zaraditi, no rizik je visok

Većina ulagača na burzi razmišlja o tome kako kupiti dionicu po nižoj cijeni, a zatim je prodati po višoj. No financijska tržišta nude i mogućnost zarade kada cijena dionice pada, a upravo to omogućuje short selling. Ta strategija, poznata i kao šortanje, omogućuje zaradu na padu cijene dionice.

Šortanje često izaziva kontroverze jer se ulagač zapravo kladi protiv neke kompanije. Ipak, već je desetljećima sastavni dio razvijenih financijskih tržišta te ga koriste hedge fondovi, institucionalni ulagači i profesionalni trgovci. No postavlja se pitanje je li takva strategija doista pravi izbor za vas.

Kako funkcionira šortanje

Kod klasičnog ulaganja najprije kupite dionicu, a zatim je kasnije prodate po višoj cijeni i zaradite na razlici. Kod šortanja proces funkcionira obrnuto.

Ulagač najprije posudi dionice od brokera ili drugog vlasnika, odmah ih proda na tržištu, a zatim računa na to da će njihova cijena pasti. Ako se to dogodi, kasnije kupuje iste dionice po nižoj cijeni i vraća ih vlasniku od kojeg ih je posudio. Njegovu zaradu predstavlja razlika između više prodajne i niže kupovne cijene.

Primjerice, ako dionica vrijedi 100 eura, a vi posudite 100 dionica i odmah ih prodate za ukupno 10.000 eura jer smatrate da su izgledi za kompaniju loši ili da temeljni i tehnički pokazatelji upućuju na mogući pad cijene, zauzimate kratku poziciju. Nakon nekoliko mjeseci cijena padne na 70 eura pa kupite 100 dionica za 7000 eura i vratite ih vlasniku.

U tom biste slučaju na šortanju zaradili 3000 eura, umanjeno za troškove posudbe dionica i ostale naknade.

Problem nastaje ako je vaša procjena bila pogrešna i cijena dionice počne rasti. Ako dionica poraste na 150 eura, morat ćete kupiti istih 100 dionica za 15.000 eura kako biste zatvorili poziciju, što znači da ćete izgubiti 5000 eura.

Što je 'short squeeze'

Ako šortanje omogućuje ulagačima zaradu na padu cijene dionice, short squeeze označava situaciju u kojoj upravo oni postaju pokretač njezina rasta.

Do short squeezea dolazi kada velik broj ulagača ima otvorene kratke pozicije, a cijena dionice umjesto pada počne snažno rasti. Kako gubici ulagača koji su šortali dionicu rastu, oni su prisiljeni zatvarati pozicije kupnjom dionica na tržištu.

Ta dodatna potražnja dodatno podiže cijenu dionice, što zatim tjera još veći broj ulagača koji su zauzeli kratke pozicije da kupuju dionice kako bi ograničili gubitke. Tako nastaje svojevrsni lančani efekt koji može dovesti do naglog i vrlo snažnog rasta cijene.

Dionica GameStopa 2021. postala je simbol short squeezea nakon višestrukog skoka cijene | Bloomberg

Tako nastaje svojevrsni začarani krug. Najpoznatiji primjer dogodio se početkom 2021. godine s dionicom GameStop, kada su goleme kratke pozicije, uz masovnu kupnju malih ulagača, dovele do višestrukog rasta cijene dionice u vrlo kratkom razdoblju.

Zašto je šortanje matematički nepovoljnije od klasičnog ulaganja

Na prvi pogled čini se da je šortanje samo obrnuta verzija kupnje dionica. Međutim, matematika je znatno nepovoljnija za ulagače koji zauzimaju kratke pozicije.

Prvi problem je ograničen potencijal zarade. Najviše što možete zaraditi jest 100 posto uloženog iznosa, i to samo u slučaju da cijena dionice padne na nulu. Primjerice, ako šortate dionicu po cijeni od 100 eura, ne možete zaraditi više od 100 eura po dionici jer cijena ne može pasti ispod nule.

S druge strane, potencijalni gubici nemaju gornju granicu. Dionica koja danas vrijedi 100 eura može porasti na 200, 500 ili čak 1000 eura. Što cijena više raste, gubitak ulagača koji je šortao dionicu postaje veći.

Zbog toga se često kaže da je kod kupnje dionica maksimalni gubitak ograničen na 100 posto uloženog kapitala, dok je potencijalna zarada teorijski neograničena. Kod šortanja vrijedi suprotno: potencijalna zarada ograničena je na 100 posto, dok je potencijalni gubitak teorijski neograničen.

Drugi problem predstavljaju troškovi. Za razliku od dugoročnog ulagača, koji može jednostavno držati dionicu godinama uz relativno niske troškove, ulagač koji šorta plaća naknadu za posudbu dionica. U pojedinim slučajevima, osobito kod popularnih kratkih pozicija, taj trošak može postati vrlo visok.

Kada je šortanje korisno

Unatoč kontroverzama, šortanje ima važnu ulogu na financijskim tržištima.

Ono omogućuje ulagačima da zauzmu negativan stav prema kompanijama za koje smatraju da su precijenjene, pridonosi učinkovitijem formiranju cijena i povećava likvidnost tržišta. Zbog toga većina razvijenih tržišta dopušta šortanje, ali uz stroga pravila i nadzor regulatora.

Za prosječnog ulagača najvažnije je razumjeti da šortanje može djelovati privlačno kada tržišta padaju, no iza potencijalno velikih dobitaka kriju se rizici koji su često znatno veći nego kod klasične kupnje dionica. Za razliku od tradicionalnog ulaganja, gdje je maksimalni gubitak ograničen na uloženi kapital, kod šortanja gubici mogu višestruko premašiti početni ulog.

Za razliku od klasičnog ulaganja, gubici mogu višestruko premašiti početni ulog | Bloomberg

Ako se ipak odlučite na šortanje, ključno je unaprijed definirati jasnu strategiju upravljanja rizikom, uključujući razinu gubitka pri kojoj ćete zatvoriti poziciju. Na taj način možete ograničiti potencijalne gubitke i spriječiti da jedna pogrešna procjena ugrozi veći dio portfelja.

Zbog svih navedenih rizika i složenosti same strategije, najveći dio dugoročnog investicijskog kapitala i dalje se usmjerava u kupnju kvalitetnih kompanija te ostvarivanje prinosa kroz rast njihove vrijednosti tijekom vremena.