Zlato 'zaglavilo' na 4.500 dolara, ali analitičari očekuju novi skok

Ukupna potražnja za zlatom u prvom tromjesečju 2026., uključujući izvanburzovne transakcije, dosegla je 1.231 tonu, što je porast od 2 posto u odnosu na isto razdoblje 2025., prema podacima Švedskog vijeća za zlato. Iako je cijena zlata u utorak neznatno pala, za 1,1 posto na nešto više od 4.500 dolara po unci - nakon što su američki napadi u Hormuzu umanjili optimizam u pogledu napretka u pregovorima o ponovnom otvaranju ključnog plovnog puta - popularnost plemenitog metala ne jenjava, a cijena stagnira već dugo vremena.

Georgi Hristov, ekonomski analitičar, očekuje daljnji rast cijene zlata, unatoč kratkoročnim fazama stabilizacije ili korekcije. Vjeruje da se plemeniti metal prirodno konsolidirao nakon povijesnog vrhunca.

"Ne bih ovu 'stagnaciju' smatrao promjenom trenda, već prirodnim predahom za tržište. Jedan od razloga trenutnog pritiska na zlato je snažan američki dolar. Kada je dolar jak, zlato je često pod pritiskom u kratkom roku, jer se globalno kotira u dolarima i postaje relativno skuplje za one koji kupuju u drugim valutama. Osim toga, investitori pronalaze alternative za plasiranje kapitala - depozite, obveznice i financijske instrumente koji nude prinos."

Usred rata u Iranu, posebno treba istaknuti da cijena energije i nafte povećava opće inflacijske rizike, što potencijalno stvara očekivanja da će Fed zadržati kamatne stope na visokoj razini dulje vrijeme. Kratkoročno gledano, visoke kamatne stope nisu povoljne za zlato, jer ne donosi kamate. "Zato trenutno imamo specifičnu situaciju: geopolitički rizik podržava zlato, ali snažan dolar i očekivanja viših kamatnih stopa istovremeno ga pritišću", objašnjava Hristov.

Međutim, kako Fed ima novog šefa, Kevina Warsha, čija bi politika mogla donijeti promjene na tržište u kontekstu snižavanja kamatnih stopa - na čemu Donald Trump, koji favorizira Warsha, dugo inzistira - ostaje za vidjeti hoće li i kako će zlato pratiti promjenu smjera vjetra u američkoj središnjoj banci. Iako je Warsh rekao da "neće biti Trumpova marioneta", tržište vrlo pomno prati daljnju (ne)ovisnost Feda od vlade, znajući Trumpove tvrdokorne stavove.

Osim toga, središnje banke diljem svijeta nastavljaju povećavati udio zlata u svojim rezervama, kao dio mehanizma zaštite od geopolitičkih rizika, valutnih trenja i ovisnosti o stranoj imovini. Tako su u prvom tromjesečju banke kupile neto 244 tone zlata, što je tri posto više nego u 2025. godini, objavilo je Svjetsko vijeće.

Hrvatska svoje rezerve rasprodala

Hrvatska je koncem 2022. godine, nakon više od dva desetljeća bez zlatnih rezervi, kupila zlato vrijedno 96 milijuna eura u sklopu ispunjavanja obveza prema Europskoj središnjoj banci (ECB) pri ulasku naše zemlje u Europsku uniju (EU).

Valja podsjetiti kako smo nakon raspada bivše države nasljedili 15,5 tona zlata, ali te rezerve smo rasprodali 2001., odnosno 2005. godine, za oko 145 milijuna dolara. Ulaskom u EU smo za spomenutih 96 milijuna eura kupili nešto više od 1,5 tona zlata. 

Zgrada HNB-a | Pixsell

Globalno je potražnja središnjih banaka za zlatom u porastu, a posljednji primjer je Gana koja je najavila da će od 1. lipnja povećati obavezne kupovine zlata od velikih rudarskih kompanija - sa 20 na 30 posto njihove proizvodnje, kako bi povećala svoje rezerve i podržala domaću valutu. Istovremeno, Gana pokušava kroz lokalnu preradu zlata razviti domaću industriju i povećati zaposlenost.

Zašto je uloga centralnih banaka ključna

Prije samo dva ili tri desetljeća, globalni stav prema zlatu bio je gotovo suprotan današnjem. Tijekom 1990-ih i ranih 2000-ih postojalo je uvjerenje da zlato gubi svoju važnost u modernom financijskom sustavu, dok su se dolar i američke državne obveznice smatrali sigurnim utočištem. Štoviše, mnoge središnje banke su u to vrijeme čak smanjivale svoje zlatne rezerve.

Krajem 1990-ih, Velika Britanija prodala je veliki dio svog zlata po cijenama koje se danas smatraju povijesno niskim, dok su se druge središnje banke u Europi koordinirale kako bi ograničile ponude zlata putem Sporazuma središnjih banaka o zlatu (CBGA). Budući da zlato ne donosi kamate ili prihod od dividendi, smatralo se "neproduktivnom imovinom". CBGA je sada samo simbol ere u kojoj je svijet vjerovao da zlato gubi svoj monetarni značaj.

Istodobno, globalizacija je tek počela uzimati maha prije nekoliko desetljeća, inflacija je bila relativno niska, a povjerenje u američki financijski sustav vrlo snažno.

Međutim, nakon globalne financijske krize 2008., pandemije, rata u Ukrajini, zamrzavanja ruskih rezervi, a sada i novih geopolitičkih sukoba, središnje banke prihvatile su zlato kao oblik zaštite od političkog i financijskog rizika. Zanimljivo je da su danas među najvećim kupcima zemlje u razvoju i tržišta u nastajanju - od Kine i Indije, do Turske, Poljske i afričkih zemalja.

"Kupnja središnjih banaka možda je trenutno najjači dugoročni signal na tržištu. Središnje banke ne kupuju zlato za kratkoročne špekulacije, već kako bi diverzificirale rezerve, smanjile ovisnost o dolaru, zaštitile se od inflacije i geopolitičkog rizika", kaže Hristov.

'Zlatne' sedamdesete i prognoze za budućnost

"Najbliža povijesna paralela današnjoj situaciji može se pronaći u 1970-ima, kada je svijet doživio kombinaciju visoke inflacije, energetskih šokova, geopolitičke nestabilnosti i vrlo visokih kamatnih stopa. U to vrijeme, središnje banke, posebno Fed, na kraju su morale agresivno povisiti kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju. Međutim, razlika je u tome što danas središnje banke ne mogu koristiti iste instrumente tako lako kao tada. Razina javnog i privatnog duga je puno veća, financijska tržišta su osjetljivija na kamatne stope, a zemlje imaju znatno veće troškove servisiranja duga. Prostor za ekstremna povećanja kamatnih stopa sada je puno ograničeniji - i stoga zlato ostaje važno", kaže sugovornik Bloomberg Adrije.

Tržište se trenutno suočava s dva scenarija, od kojih oba proizlaze iz istog izvora - geopolitičke napetosti, inflacija i reakcije središnjih banaka.

Prvi scenarij je pozitivan za zlato. Ako ratovi i geopolitičke napetosti nastave povisivati ​​cijene nafte, plina i ostalih sirovina, inflacija bi mogla ostati povišena dulje vrijeme. Ako središnje banke ne budu u mogućnosti dovoljno agresivno podizati kamatne stope bez ozbiljnih rizika za gospodarstvo i financijski sustav, investitori će sve više tražiti zaštitu u imovini koja nije izravno povezana s monetarnom politikom neke zemlje. Hristov objašnjava da u ovom slučaju dominira tzv. "kanal straha" - rastuća neizvjesnost i rizik širenja sukoba povećavaju potražnju za sigurnim utočištima.

Drugi scenarij mogao bi biti negativan za cijenu zlata, iako ga pokreću isti događaji. Rast cijena energije zbog sukoba istovremeno povećava inflacijska očekivanja, zbog čega tržište procjenjuje da bi Fed i druge središnje banke mogle dulje održavati visoke kamatne stope. Više kamatne stope jačaju dolar i povećavaju prinose na američke obveznice, čineći zlato manje atraktivnim jer ne generira prihod od kamata. Reuters je ukazao upravo na taj mehanizam, navodeći da su napetosti oko Irana u utorak podigle cijene nafte i strah od inflacije, ali i povećale očekivanja da će kamatne stope ostati više dulje vrijeme.