U vrijeme u kojem se globalna ekonomija suočava sa značajnim geopolitičkim i geoekonomskim izazovima, a koje značajno utječu na neizvjesnost na svjetskim burzama, tržište kapitala Republike Srpske zadržalo je stabilnost.
Ipak, to nije posljedica unutrašnje snage, nego činjenice da tržište dionica, iako stabilno u pogledu tržišne kapitalizacije najvećih izdavatelja (sustav Elektroprivrede, Telekom Srpske, financijski sektor), još uvijek čeka na veći obujam sekundarnog trgovanja, što onemogućuje efikasnost tržišta, kao i oscilacije koje bi odražavale globalna ekonomska kretanja.
S druge strane, struktura prometa posljednjih godina jasno ukazuje na favoriziranje dužničkih instrumenata. Primarne emisije i promet obveznicama, pretežno javnog sektora, su postale dominantan instrument, čineći najveći dio ukupnog prometa. Opravdan razlog tome se ogleda u razdobljima povećane neizvjesnosti, gdje su investitori u tom instrumentu pronašli utočište s unaprijed poznatim prinosom. U tom segmentu, posebno raduje intenzivan razvoj tržišta korporativnog duga, gdje je obujam i broj emisija u posljednje četiri godine učetvorostručen i čini značajan udio u ukupnom prometu na Banjalučkoj burzi.
Zašto je tržište trenutno u ovakvom stanju? Smatramo da odgovor leži u interpretaciji rizika od strane investitora. Stabilnost koju vidimo, rezultat je povjerenja u institucionalni okvir i redovnu isplatu kupona po obveznicama kako državnih, tako i korporativnih, što je dobra vijest za konzervativnije investitore i institucionalne igrače poput banaka, fondova i osiguravajućih kuća.
Međutim, ta ista stabilnost ponekad kreira i ograničenu dinamiku. Za kompanije to znači da tržište kapitala još uvijek vide primarno kao mjesto zaduživanja, a rjeđe kao platformu za prikupljanje razvojnog kapitala kroz emisiju dionica. Fokus investitora na obveznice daje predvidivost, ali s druge strane vodi u moguće propuštanje potencijalno većih prinosa koje nudi ulaganje u privatni sektor.
Sve navedeno ukazuje na razinu razvoja tržišta za koje možemo reći da se trenutno nalazi u fazi konsolidacije i transformacije, što prepoznaje i sama ekonomska teorija. To ukazuje na značajan potencijal koji je nužno staviti u funkciju razvoja domaćeg financijskog i gospodarskog sustava. Strateškim pristupom, tržište kapitala se može pretvoriti u jednog od pokretača ekonomskog rasta u zemlji koji bi služio za efikasnu alokaciju raspoloživog kapitala građana i poslovnih subjekata u smjeru svakodnevnih ekonomskih aktivnosti i potreba na tržištu.
Upravo su to teme koje želimo aktualizirati na predstojećoj međunarodnoj konferenciji Banjalučke burze, koja se povodom 25 godina poslovanja organizira 28. svibnja 2026. godine u Banjoj Luci.
Potencijal tržišta može se iskoristiti samo aktivnim pristupom, koji bi podrazumijevao suradnju svih dionika na kreiranju strateškog dokumenta, u cilju dugoročnog opredjeljenja i definiranja aktivnosti na daljem razvoju tržišta kapitala. Neki od osnovnih segmenata tog dokumenta bi se trebali odnositi na:
-
ohrabrivanje uspješnih privatnih kompanija da kroz inicijalne javne ponude (IPO) na burzi potraže svježi kapital za ekspanziju,
-
približavanje burze gospodarskim subjektima kao sustava za svakodnevne poslovne potrebe i aktivnosti,
-
podizanje razine financijske pismenosti kroz edukaciju građana i gospodarskih subjekata o prednostima i mogućnostima tržišta kapitala u funkciji štednje, ulaganja i razvoja,
-
prilagođavanje regulatornog okvira u svrhu unaprjeđenja postojećih i razvoja novih segmenata i instrumenata na tržištu,
-
digitalizaciju i dostupnost u cilju dodatnog pojednostavljenje pristupa burzi kako bi postala prirodan izbor za štednju i investiranje građana,
-
usklađenost s aktualnim trendovima na globalnim tržištima u pogledu implementacije novih regulatornih rješenja, integracije novih tehnologija, promocije i uvođenje ESG standarda i sl.
Tržište kapitala predstavlja svojevrsno ogledalo ekonomije, a predstojeća konferencija Banjalučke burze je prilika da se istaknu navedene teme i raspravlja o mjerama koje će ovo tržište učiniti još relevantnijim faktorom ekonomskog sustava u zemlji, pretvarajući domaću akumuliranu štednju u direktne investicije u gospodarstvo.
.webp){kind=icon}
