Boris Srdić, direktor Banjalučke burze d. d. Banja Luka, u razgovoru za Bloomberg Adriju govorio je o stanju na financijskim tržištima kod nas, planovima njegove institucije te važnoj obljetnici.
U kojem stanju se trenutačno nalazi bosanskohercegovačko tržište kapitala?
Domaće tržište kapitala, iako ove godine slavi 25 godina postojanja i rada, i dalje se nalazi u fazi koja više odgovara stanju konsolidacije i transformacije. Još uvijek u potpunosti nisu prepoznate sve prednosti i mogućnosti te potencijal koji aktivno tržište kapitala može imati za efikasnu alokaciju kapitala gospodarskih subjekata i građana.
Trenutačno stanje ukazuje na manje obujme likvidnosti u trgovini dionicama, dok primarno tržište dužničkih vrijednosnih papira (obveznice i trezorski zapisi) pokazuje stabilnost i vitalnost. Možemo reći da je burza postala jedan od važnih mehanizama za financiranje javnog sektora te da u posljednje vrijeme značajan trend rasta u segmentu emisija dužničkih vrijednosnih papira ostvaruje i privatni sektor, gdje je broj i obujam emisija korporativnih obveznica za posljednje četiri godine učetverostručen.
Ipak, kao i ostala tržišta u regiji osnovni izazovi predstavljaju manjak likvidnosti na tržištu, nedovoljan broj kvalitetnih emitenata, kao i nedovoljna razine financijske pismenosti građana. Ovo su teme koje želimo aktualizirati na jubilarnoj međunarodnoj konferenciji Banjalučke burze koja će se održati 28. svibnja 2026. godine u Banjaluci.
Koje komparativne prednosti ima BLSE?
U prethodnih 25 godina Banjalučka burza se pokazala kao potpuno pouzdan, efikasan i transparentan sustav u funkciji svih sudionika na tržištu. Uspostavljena je suradnja s regionalnim tržištima kapitala te je mnogo toga postignuto na polju edukacije. Ako tome dodamo inovativnost i fleksibilnost, koja se odlikuje kroz tehnološku spremnost Burze za razvoj postojećih i novih financijskih instrumenata i prilagođavanje potrebama tržišta, smatram da to nosi značajan potencijal koji predstavlja osnovnu komparativnu prednost. Navedenom dodatno ide u prilog stanje u financijskom sustavu u zemlji, koje se ogleda u velikom iznosu depozita u bankama te nedovoljno razvijenoj svijesti i znanju o mogućnostima koje nudi tržište kapitala, zbog čega ti depoziti ostaju neiskorišten potencijal. Nizom aktivnosti u budućnosti, navedeno želimo staviti u funkciju dodatnog razvoja tržišta kapitala.
Kako bosanskohercegovačko društvo može postati "investment society"?
Onog trenutka kada većina građana koji raspolažu slobodnim novčanim sredstvima, kao mogućnost ulaganja, osim štednje u banci i kupovine nekretnina, budu razmatrali i ulaganja u financijske instrumente koji se nude na tržištu kapitala, kao što su dionice, obveznice, investicijski fondovi i sl., tada možemo konstatirati da postajemo "investment society". Samo u tom slučaju možemo postići efikasnu alokaciju kapitala te maksimizirati koristi kako za investitore, tako i za subjekte koji taj kapital koriste u razvojne svrhe. Već sada je jasno da štednja, sama po sebi, nije dovoljna te da će prihodi od kapitala i ulaganja postajati sve važniji izvor dugoročne materijalne stabilnosti građana. U tom smislu najveći efekt može postići kontinuiran i sustavno vođen proces edukacije, odnosno podizanje razine financijske pismenosti među građanima i gospodarskim subjektima. Taj proces trebaju provoditi i zajednički unapređivati sve institucije tržišta kapitala, uz suradnju s drugim javnim i obrazovnim institucijama, imajući u vidu da je riječ o dugoročnom i zajedničkom interesu.
Također, značajan pozitivan učinak bi se postigao i usvajanjem određenih poreznih olakšica, koje bi za posljedicu imale stimulativan učinak na investiranje na tržištu kapitala. Navedeno je već prepoznato kroz program investicijskih računa koje su za svoje građane uvele Hrvatska i Slovenija.
Boris Srdić, Direktor, Banjalučka berza a.d. Banja Luka
Ove godine obilježavate 25 godina rada Banjalučke burze. Koji su ključni momenti koji su obilježili razvoj tržišta kapitala u tom razdoblju?
Prethodnih 25 godina karakterizira više ključnih trenutaka koji su utjecali na rad i razvoj Burze. To se najprije odnosi na sam početak i uspostavljanje institucija tržišta kapitala i sustava za trgovanje kao temelja za povjerenje, a koji je došao kao posljedica procesa privatizacije koji je bio vrlo izazovan period u domaćem ekonomskom sustavu. Nakon toga su uslijedile faze razvoja, koje se odnose na uvođenje trgovanja dužničkim vrijednosnim papirima, a koje su dale dubinu tržištu i pokazale da Burza može rješavati i zahtjevne društvene i financijske izazove.
Na razvoj su značajno utjecale i digitalizacija i povezivanje s regionalnim i međunarodnim tržištima kapitala, čime je omogućeno da Banjalučka burza postane vidljiva u širim međunarodnim razmjerima.
Posebno treba izdvojiti fazu u kojoj je kroz tehnološki razvoj interno razvijen sustav tržišta novca putem kojeg se realiziraju emisije trezorskih zapisa, kao i sustav multilateralnih kompenzacija, putem kojeg je za prethodnih 10 godina ostvaren promet od preko 1,6 milijardi KM.
Sve navedeno je Burzu učinilo organizacijski i tehnički suvremenim i stabilnim sustavom, s vrlo kvalitetnim i iskusnim timom zaposlenika.
Koji su prioriteti za narednih pet do deset godina?
Osnovne prioritete nameću sami izazovi razvoja, a koji su prepoznati ne samo na domaćem tržištu kapitala, nego i na regionalnim burzama.
To se najviše odnosi na aktivnosti koje bi za posljedicu imale povećanje likvidnosti na tržištu, povećanje obujma tržišnog materijala i broja emitenata koji bi poslovnim performansama i isplatom dividendi privukli potencijalne investitore te strukturiran rad na povećanju razine financijske pismenosti svih sudionika.
U okviru tih ciljeva, osnovne aktivnosti koje će Banjalučka burza poduzimati odnose se na:
-
dodatni razvoj tržišta duga – razvoj tržišta korporativnog duga, u cilju pojednostavljenja i ubrzavanja procedure emisije korporativnih obveznica te povećanja likvidnosti na predmetnim financijskim instrumentima,
-
razvoj segmenata tržišta i financijskih instrumenata i usluga za gospodarske subjekte – razvoj rješenja za svakodnevne gospodarske aktivnosti i potrebe malih i srednjih poduzeća za kapitalom. Pozicioniranje Burze kao adrese za manje kompanije koje traže kapital za rast kroz IPO ili proces dokapitalizacije te poticanje dioničarstva zaposlenika. Prilagođavanje regulatornog okvira i uvođenje akceptnog naloga kao posebne usluge u postupku naplate potraživanja u gospodarskim aktivnostima,
-
razvoj segmenta tržišta novca – edukacija sudionika i promocija potpuno funkcionalnog sustava tržišta novca u svrhu svakodnevnog korištenja tog potencijala od strane banaka i gospodarskih subjekata,
-
financijska pismenost – intenzivirati aktivnosti i suradnju s relevantnim institucijama radi edukacije, podizanja svijesti i znanja o značaju razvoja te mogućnostima i potencijalima tržišta kapitala,
-
praćenje suvremenih trendova i standarda rada i razvoja – implementacija novih regulatornih rješenja, integracija novih tehnologija, promocija dobrih praksi korporativnog upravljanja, uvođenje ESG standarda.
.webp){kind=icon}
