Kolak o poslovanju Končara - nema naznaka usporavanja do 2040.

Domaće tržište kapitala često se opisuje kao plitko, ali kompanije koje smo okupili na panelu u sklopu naše konferenciju Investment Outlook 2026. idu kontra tog narativa. One su stupovi likvidnost i povjerenja na Zagrebačkoj burzi (ZSE), a mi smo ispitali u čemu je tajna njihovog uspjeha.

Raspravu smo otvorili pitanjem Marku Remenaru, predsjedniku uprave Adrisa koji leži na pozamašnim količinama keša, zbog kojeg ga možemo nazvati domaćim pandanom Warrenu Buffetu. Zanimalo nas je zašto ne ulažu taj novac i znači li to da nema dobrih prilika na tržištu?

"Mi tradicionalno imamo veliku keš poziciju i u mislim da je tu mudro u ovoj situaciji jer nam daje slobodu i brzinu djelovanja. Kad se radi o akvizicijama općenito smo vrlo selektivni i promišljeni. S druge strane, manje se priča o tome koliko organski rastemo, uložili smo preko 600 milijuna, a plan je još 500 u idućih pet godina. Imamo vrlo stabilnu dividendu, niskozaduženi smo, ta strategija nam daje stabilnost i snagu dugoročno", pojasnio je Remenar.

Marko Remenar, predsjednik uprave Adris | Bloomberg Adria

Nešto manje konzervativni su u Atlantic grupi, no ni oni nisu previše "otkvačeni" po pitanju investicija.

"Mi nikad ne kupujemo jeftino jer se tu brzo pokajete", istaknuo je Zoran Stanković, potpredsjednik Atlantic grupe.

Kako se za akvizicije bore s equity fondovima, a sve više i s velikim globalnim kompanijama, elaborirao je kako se mogu nadmetati s njima. Naglašava dva bitna elementa – prvi je da budu strateški, dugoročni investitor, kao u slučaju Droge Kolisnke koju su preuzeli prije 16 godina i izgradili uspješnu priču, a drugi je primjer Strauss Adriatica kojeg su platili 40 puta više od valuacije (40,5 milijuna eura).

Zoran Stanković, potpredsjednik Atlantic grupe | Bloomberg Adria

"Mnogi su se pitali zašto smo dali toliko, ali mi smo dobili moderno postrojenje, izbjegli značajan Capex i znali smo da ćemo te milijune pretvoriti u nešto više", izjavio je Stanković, uz napomenu da uvijek traže dobre prilike na tržištu.

Capo di tutti capi na domaćem tržištu kapitala je Končar, a njihov predsjednik uprave Gordan Kolak se osvrnuo na zelenu tranziciju koja pogoni rast kompanije i poručio kako mu se ne vidi kraja. Barem ne u idućih 20-ak godina.

Napominje kako je "krivo" gledati na prelazak s fosilnih goriva na električnu energiju samo kroz prizmu klimatskih promjena jer je energetska neovisnost pitanje nacionalne sigurnosti, a ne tržišnog trenda.  

"Ako tako gledamo, imperativ je pojačati ulaganja u elektroenergetiku. Naš backlog i dinamika ugovaranja te ono što poručuju vlade raznih zemalja samo potvrđuje tezu da će investicije ostati na visokoj razini dugi niz godina. Mi ćemo morati širiti kapacitete, na tome i radimo, ne samo mi nego svi iz industrije po svijetu. Kina, SAD, svi unaprjeđuju infrastruktura i nema naznaka usporavanja, barem ne do 2040. godine", rekao je Kolak.

Dakle, ako ste dioničar Končara, mirni ste na duge staze i vrlo vjerojatno ćete nastaviti dobivati odlične prinose. Ali nemojte misliti da je Kolak zbog toga fasciniran vama ili da će vam na bilo koji način podilaziti. Njega burza i mešetarenje oko nje ne zanima previše, fokusiran je isključivo na suštinu poslovanja kompanije i smatra da će cijena dionice rasti kao posljedica toga.  

Participacija malih ulagača puno je bitnija Ivani Gažić, predsjednici ZSE-a, koja smatra da će interes građana i deregulacija pojednostaviti pristup lokalnim tržištima, time podići njihovu popularnost pa onda i likvidnost.

Ivana Gažić, predsjednica ZSE-a | Bloomberg Adria

"Za burzu je najbitnija likvidnost, ona formira cijenu i gura nas u viši rang tržišta što će nas činiti još privlačnijim. Na dobrom smo putu", naglašava Gažić.

Luksuzni turizam i pojeftinjenje čokolade

Remenar je otkrio kako luksuzni turizam, u koji Adris intenzivno ulaže, nije samo floskula već donosi opipljive benefite i kompaniji i lokalnim zajednicama. Naveo je i konkretan primjer.

"Hotel Park u Rovinju ima 205 soba i radi više operativne dobiti od 1300 soba u Zagrebu. Mi uopće ne brojimo noćenja i fizičke kapacitete, dobit nam je rasla preko 30 posto zbog ulaganja u luksuzni turizam. I lokalna zajednica ima veću dobit, konkretno Rovinj je dobio 20 milijuna eura u proračun od naših gostiju veće platežne moći. I s obzirom na lokalnu infrastrukturu je bolje imati manji broj gostiju koji više troše", kaže Remenar.

Stanković se osvrnuo na mehanizam prijenosa poskupljenja sirovina na krajnje kupce, naročito u svijetlu trenutnih događanja na Bliskom istoku koja opet prijete razbuktavanjem inflacije.

"Kava kao naša najveća kategorija koštala je 60 milijuna eura prije samo nekoliko godina, a sada je 230 milijuna. Mi smo postepeno dizali cijene, a investitori u htjeli agresivnije dizanje. No zbog toga nam količine nisu uopće pale, u nekim kategorijama i rastu. Kakao nam je bio šest puta skuplji, dizali smo cijene i konzumacija nam je pala. Dakle to ovisi od kategorije do kategorije. Kakao je sad u padu i mi ćemo pojeftiniti cijene čokolade, za kavu ne mogu obećati jer su cijene još dvostruko veće od pretkriznih. Ova trenutna kriza, ako se završi brzo neće puno utjecati, ali ako potraje osjetit će se u svim segmentima", izjavio je Stanković.

 

Na pitanje koliko je konkurentna domaća pamet Kolak je rekao kako to najbolje pokazuje poslovanje Končara.

"Izvoz čini veliki dio našeg biznisa i bez obzira na to što smo mali globalno gledano smo itekako konkurentni. To pokazuje da naši ljudi imaju znanja koja se cijene svugdje u svijetu", apostrofirao je Kolak i dodao kako će Končar, da bi bio bliže svojim korisnicima, otvarati pogone u drugim zemljama i tamo zapošljavati lokalne ljude.