Prošla je prva godina od lansiranja Doline vodika Sjeverni Jadran, a sa 17 projekata u pripremi, regija je na dobrom putu da ostvari ambiciozan cilj proizvodnje pet tisuća tona zelenog vodika godišnje. Oko 20 posto te količine planira se razmjenjivati među uključenim zemljama, a sve s ciljem transformacije najprljavijih industrija u ekološki prihvatljive.
U jedinom prekograničnom programu za razvoj tržišta zelenog vodika u EU sudjeluju Hrvatska, Slovenija i talijanska pokrajina Friuli-Venezia-Giulia.
Slovenija želi koristiti vodik u proizvodnji cementa i stakla, Hrvatska ga vidi kao rješenje za brze brodove do otoka, dok Italija radi na njegovoj primjeni u transportu i industriji čelika.
Čitaj više
Prve tone energenta budućnosti iz Doline vodika Sjeverni Jadran već dogodine
Projekt se provodi u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji i usmjeren je na proizvodnju, skladištenje, distribuciju i uporabu zelenog vodika.
24.09.2024
MOL pokrenuo proizvodnju zelenog vodika u Mađarskoj, slijede Rijeka i Bratislava
Taj će se vodik onda upotrijebiti za proizvodnju goriva, čime se smanjuju emisije ugljikova dioksida rafinerije Dunav za 25 tisuća tona.
05.09.2024
Barbir: Čemu strategije i planovi kad umjesto vlaka na vodik izabiremo dizel?
Barbir ističe da je pruga za Split, koja je elektrificirana od Zagreba do Oštarija, idealna za korištenje vlakova na vodik.
31.07.2024
U 2030. Hrvatska bi trebala proizvoditi 26,4 tisuće tona zelenog vodika
Promet je jedan od najvažnijih segmenata u kojima bi Hrvatska mogla ostvariti prednosti uporabe zelenog vodika.
18.07.2024
Više detalja o projektima iz Hrvatske i Slovenije dobili smo od Jurija Giacomellija, izvršnog direktora centra za potporu inovacijskim projektima Meta Circularity sa sjedištem u Ljubljani koji je zadužen za komunikaciju oko razvoja Doline vodika.
Koordinator cijele Doline vodika je Holding Slovenske Elektrarne.
Industrijsko testiranje zelenog vodika
Projekti su, naravno, raznorodni, ali zajedničko im je da svi nastoje razvijati određenu inovacijsku komponentu i razmišljanje je da bi se kroz razvoj tih projekata i kao rezultat rada na njima mogao dosegnuti investicijski iznos od oko 800 milijuna eura.
Na istoku Hrvatske zadaće ozelenjivanja proizvodnje se prihvatila tvornica crijepa Dilj iz Vinkovaca koja radi, kako navodi preglednik projekata objavljen prigodom nedavnog sastanka sudionika Doline vodika održanog u Rijeci, na prvoj svjetskoj instalaciji za proizvodnju zelenog vodika u okviru tunelskih peći za proizvodnju crijepa.
Projektu je cilj pokazati kroz industrijsko testiranje da je moguće koristiti vodik u proizvodnji crijepa uz smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 20 posto i potrošnje energije za deset posto. Godišnja proizvodnja zelenog vodika elektrolizom bi iznosila 315 tona i proizvedeni vodik bi djelomično zamijenio uporabu prirodnog plina.
U prvoj razvojnoj fazi planirano je da se testiranje vodika u tunelskoj peći obavi do ožujka iduće godine.
Proizvodnja zelenog vodika iz obnovljivih izvora
Na suprotnom dijelu Hrvatske, na otoku Cresu, u planu su dva projekta. Jedan je fokusiran na proizvodnju zelenog vodika korištenjem energije sunca, odnosno procesa termolize kako bi se toplinskom energijom iz biorazgradivog otpada temeljenog na ugljiku proizveo zeleni vodik. U drugoj razvojnoj fazi bi se čisti vodik pretvoren u električnu energiju ubacivao u mrežu.
Drugi projekt je vezan za sam grad Cres i korištenje lanca vrijednosti zelenog vodika u pomorskom transportu za brzobrodski prijevoz, a sve uključuje proizvodnju, pohranu i punionicu za vodik.
U Rijeci u okviru maritimnog inovacijskog klastera radi se na razvoju pilot-plovila pogonjenog zelenim vodikom.
Konačno, tu je i projekt o kojem je već ponešto i napisano, a razvija ga Indeloop, tvrtka u sastavu DOK-ING grupe. Riječ je o dobivanju vodika procesom termolize iz otpadnog organskog materijala, a godišnja bi proizvodnja trebala iznositi 80 tona.
Tehnološki izazovi i regulatorna pitanja
Što se Slovenije tiče, u Anhovu u okviru tvrtke Alpacem Cement planira se proizvodnja 50 tona zelenog vodika godišnje, a taj bi vodik služio kao pogon za kamione koji prevoze cement. Na lokaciji tvrtke se planira izgradnja elektrolizatora snage između 0,5 i jednog megavata.
No, iz Anhova upozoravaju da cijena proizvodnje vodika zasad ostaje visoka i predstavlja ekonomski izazov. Također, neizvjesnost oko nacionalne regulative komplicira dobivanje potrebnih dozvola što onda utječe na planiranje i hodogram projekta.
U tvornici stakla Steklarna Hrastnik rade na vodenom elektrolizatoru snage tri megavata koji bi trebao povećati energetsku učinkovitost i pridonijeti dekarbonizaciji procesa taljenja stakla.
Holding Slovenske Elektrarne u smislu proizvodnje ima vrlo ambiciozan projekt za proizvodnju i distribuciju zelenog vodika. Cilj je da taj vodik bude korišten kao obnovljivi izvor u proizvodnji cementa, stakla, električne energije te u transportu.
Riječ je o elektrolizatoru snage tri megavata s ciljem proizvodnje od oko 300 tona godišnje. To je prva faza, a u drugoj fazi namjera je povećati snagu na 30 MW i proizvodnju na 3.000 tona godišnje. Ovisno o potražnji tada bi se razmotrilo i ubacivanje zelenog vodika u postojeću plinovodnu infrastrukturu.
Početak komercijalnog funkcioniranja nakon završetka prve faze predviđen je za drugo tromjesečje 2026. godine.
U Novoj Gorici pak radi se na projektu pohrane energije i inovativnom sustavu prijenosa vodika korištenjem tehnologije gorivnog članka.
Gorivni članak s inovativnim sustavom pohrane energije omogućava efikasnu isporuku, a projekt uključuje punionice vodika na pet lokacija u tri zemlje.
Talijanski dio priče je najbrojniji, a projekti uključuju korištenje vodika u proizvodnji čelika i obradi metala, inovativni kompresor vodika, elektrolizator za proizvodnju 370 tona vodika godišnje s uporabom u logistici i transportu, razvoj cilindara za pohranu i distribuciju vodika te korištenje vodika kao pogon za autobuse javnog prijevoza u Trstu i Goriziji.
Razvoj tržišta zelenog vodika do 2029. godine
Dakle, Dolina vodika Sjeverni Jadran je dobro krenula, a predviđeno je da traje šest godina, odnosno otprilike do kraja 2029. godine kada bi trebali već profunkcionirati komercijalna uporaba i tržište zelenog vodika na području koje projekti zahvaćaju.
Štoviše, početak proizvodnje prvih kilograma, pa onda i tona, vodika očekuje se tijekom iduće godine i onda u 2026.
Podsjetimo, u nacionalnoj studiji razvoja i primjene strategije za vodik predviđa se da bi u 2030. godini Hrvatska trebala ostvariti proizvodnju i potrošnju od 26,4 tisuća tona obnovljivog vodika. Naravno, planovi su jedno, a realnost je često drugo, no nadnacionalna suradnja u okviru Doline vodika obećava i otvara prostor da implementacija lanca vrijednosti zelenog vodika doista prožme više sektora hrvatskog gospodarstva.
Zašto toliki hype oko vodika?Zeleni vodik izbio je u prvi plan kao dio europske zelene tranzicije zbog svoje višestruke uloge u odmaku od fosilnih goriva. Zamišljeno je da ima ključnu ulogu u dekarboniziranju gospodarskih sektora u kojima su alternative neprovedive ili bitno skuplje. Tako zeleni vodik može zamijeniti takozvani sivi vodik iz fosilnih goriva u transportu i industrijskim procesima kao i poslužiti za nove industrijske proizvode poput zelenog gnojiva ili čelika. Zeleni vodik se dobiva procesom elektrolize uz korištenje električne energije iz obnovljivih izvora kako bi se razdvojile molekule vode na vodik i kisik. Drugi način je termoliza o čemu ćemo više reći u opisu projekata Doline vodika Sjeverni Jadran jer se na tome radi i u Hrvatskoj. Važno je reći da zeleni vodik može bitno pridonijeti i elektroenergetskom sektoru u trenutku kada su sunčeva ili energija vjetra raspoložive u većim količinama, i to kao dugoročan način pohrane energije u velikim volumenima. Potencijal zelenog vodika u pohrani energije posebno je koristan za elektroenergetske mreže budući da se tako poboljšava fleksibilnost balansiranjem sustava u trenutku kada se proizvodi previše ili premalo električne energije. To onda, naravno, povećava i razinu energetske učinkovitosti. |