.webp){kind=icon}
NATO žuri razviti tehnologije koje bi u stvarnom vremenu dojavile sumnjive aktivnosti blizu ključne podvodne infrastrukture, što je potaknuto eksplozijama koje su prije godinu dana oštetile plinovod Sjeverni tok.
Četrnaest članica saveza, među kojima i Švedska, testirale su morske dronove, senzore i umjetnu inteligenciju tijekom 12-dnevnih vježbi ispred obala Portugala koje su završile ovoga tjedna. Te vježbe odvijaju se u trenutku kad NATO ističe kako Rusija nastavlja mapirati kabele i plinovode kao moguće buduće ciljeve.
NATO još nije formalno optužio nikoga za eksplozije na Sjevernom toku, što pokazuje s kakvim se izazovima vlade i privatne tvrtke u takvim slučajevima suočavaju.
Detekcija u stvarnom vremenu bi neprijatelju poslala znak odvraćanja, smatra njemački general-pukovnik Hans Werner Wiermann koji vodi NATO-ov odjel za zaštitu podvodne infrastrukture.
Ako bi se tako mogla detektirati aktivnost, članice NATO-a mogle bi razmotriti diplomatski ili vojni odgovor na temelju "čvrstih i utemeljenih informacija", dodao je. Cilj je uočiti zlonamjernu aktivnost oko podvodne infrastrukture i podijeliti tu informaciju s vladama i privatnim operatorima.
Rusija je odbacila početne optužbe nekih zapadnih zemalja oko odgovornosti za oštećenje Sjevernog toka. No incidenti zadnjih mjeseci koji sugeriraju rusko špijuniranje brodovima blizu NATO-ovih sustava potiču zabrinutost, tim više jer su ruske napredne podvodne sposobnosti uglavnom netaknute, za razliku od kopnene vojske koja je zahvaćena problemima u ratu u Ukrajini.
NATO je u svibnju upozorio na znatni rizik da bi Moskva mogla ugroziti infrastrukturu u Europi i Sjevernoj Americi, posebice kako bi ostvarila prednost pred zemljama koje pomažu Ukrajini. Rusija, po riječima Wiermanna, koristi kombinaciju ratnih i znanstveno-istraživačkih brodova te komercijalnih ribarica, kontejnerskih brodova i tankera kako bi mapirala ključne podvodne sustave kojima se NATO koristi.
Podvodni podatkovni kabeli prenose oko 10 bilijuna dolara vrijedne financijske transakcije svakoga dana i oko 95 posto globalnog internetskog prometa, navodi NATO. Dvije trećine svjetske nafte ili plina crpi se na moru ili njime prevozi. Neki od sustava dugi su tisuće kilometara i nalaze se stotinama metara ispod površine mora, što nadzor čini složenim.
U jednoj od NATO-ovih vježbi saveznici su nastojali zaustaviti neprijatelja koji pokušava prekinuti podatkovnu mrežu i proizvesti kaos na financijskim tržištima koristeći državno komercijalno plovilo kako bi prikrio svoje namjere.
Mjesta eksplozija na Sjevernom toku
Senzori na komercijalnim optičkim kabelima detektirali su da zamišljeni neprijateljski brod pokušava poslati podvodno vozilo bez posade. Ta je informacija prenijeta u zapovjedni lanac NATO-a. Nakon potvrde prijetnje, NATO je poslao zračne, površinske i podvodne dronove kako bi presreli i ispratili sumnjivi brod.
Tehnologija će imati sve važniju ulogu u sprečavanju takvih prijetnji u stvarnom životu. Umjetna inteligencija može se koristiti za praćenje kretanja brodova i za upozorenje ako brodovi više puta prelaze preko ključne infrastrukture. U budućnosti, optički kabeli sami bi mogli biti sposobni detektirati takve pokušaje.
Kako bi istaknule važnost podvodne sigurnosti, članice NATO-a su u srpnju postigle dogovor o ustrojavanju novog pomorskog centra za ključnu podvodnu infrastrukturu u Northwoodu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dogovorili su se i oko uspostave mreže brže podjele informacija između NATO-a, njegovih saveznika i privatnog sektora kako bi se brže reagiralo u slučaju signala od senzora ili umjetne inteligencije.
Nakon eksplozija na Sjevernom toku, mnogi operatori plinovoda su postali vrlo nervozni pokrenuvši nadzor na oko devet tisuća kilometara plinovoda, rekao je Wiermann.
"To ih je koštalo pravo bogatstvo. I ne žele to ponovno morati napraviti. Mi želimo imati najbržu razmjenu informacija između aktera jer ako želimo detektirati sumnjivu aktivnost u stvarnom vremenu moramo djelovati vrlo brzo", poručuje Wiermann.
