.webp){kind=icon}
U novoj tvornici Danonea pokraj Pariza istraživači ulijevaju jogurt u okrugle staklene posude i plastične cijevi napravljene kako bi oponašale ljudski probavni sustav. Kada bakterija koja se unutra nađe pokaže da preživljava probavne sokove, aktivira se umjetna inteligencija kako bi se ispitale moguće zdravstvene koristi.
Za potrošače bombardirane informacijama o navodnoj moći probiotika, cilj može zvučati poznato: jogurt bolje kvalitete. No proizvođač Activije i Actimela vjeruje da tehnologija može ponuditi odgovore koja bakterija djeluje najbolje i zašto, što proizvodu onda daje znanstveni iskorak u vrijeme kada prihodi padaju i potrošači iskazuju zamor industrijski procesuiranom hranom.
"Dugoročna poslovna strategija Danonea je u velikoj mjeri usmjerena na preobrazbu mliječne proizvodnje. Sve što donosi prave zdravstvene koristi je ključno", kaže zamjenik glavnog izvršnog direktora tvrtke Juergen Esser.
Danone svakako treba promjenu, bilo da je riječ o novom obliku marketinga s ciljem da potrošači za čašicu jogurta izdvoje više novaca ili o početku tehnološki potaknute revolucije u proizvodnji.
Francuska tvrtka s tradicijom dugom 104 godine nalazi se u drugoj godini transformacije koju vodi Esserov šef Antoine de Saint-Affrique. U sedam od posljednjih devet godina zabilježen je pad prodaje. Primjerice, prodaja mlijeka Alpro pala je četiri posto prošle godine kako su potrošači tražili jeftinije proizvode u vremenu rasta troškova života.
"Jedini način da Danone oživi poslovanje je ulaganje u proizvod više kvalitete koji će podržati veću cijenu", smatra analitičar Bernsteina Bruno Monteyne.
Danone vjeruje da će mu iskustvo i čitava kolekcija bakterija u pohrani omogućiti prednost u odnosu na suparnike kao što je Nestlé. Tvrtka je uložila oko 100 milijuna dolara u novi pogon otvoren u veljači koji uključuje istraživački laboratorij s takozvanim umjetnim, odnosno robotskim trbuhom.
U središtu napora je fermentacija, kemijski proces koji postoji tisućljećima. No nisu sve bakterije i gljivice jednake, pa Danoneov umjetni trbuh treba pratiti put koji probiotici prelaze nakon što napuste čašicu jogurta.
Danone
Trbuh simulira apsorpciju hrane tijekom probavnog procesa. To Danoneu pomaže utvrditi koji kandidati izdrže susret s kiselinama i enzimima, procjenjujući njihovu sposobnost da nađu svoje mjesto u crijevima.
"Ako proučavate probiotik, on mora preživjeti", kaže Danoneov direktor tog segmenta istraživanja Raish Oozeer.
Obećavajuća bakterija dalje se proučava kako bi se vidjela interakcija s vlaknima i vitaminima u hrani. Danone ne dopušta da se umjetni trbuh fotografira jer se radi o poslovnoj tajni.
Umjetna inteligencija dalje preuzima posao u potrazi za vezama između izabrane bakterije i zdravlja, odnosno različitim pojavama od gubitka težine do imuniteta.
"Tehnološki napredak jako pomaže. To je vrlo složen ekosustav koji možemo razumjeti jedino mjerenjem puno stvari da bi onda tim podacima dali značenje", kaže Jan Knol koji je viši direktor za istraživanja i inovacije u Danoneu.
Neki od oblika umjetne inteligencije za slične analize još su u fazi istraživanja, poput procjene kvalitete crijevne flore kod beba na temelju fotografija njihove stolice. Cilj je, naravno, poboljšati formulu proizvoda dječje prehrane.
Tvrtke su se okrenule probioticima kako bi osnažile svoje proizvode s korisnim bakterijama nakon što je znanost potvrdila koliko je zajednica bilijuna organizama koji žive u crijevima svake osobe ključna za imunitet, starenje i mentalno zdravlje.
Tvrtka Archer-Daniels Midland, koja isporučuje sastojke diljem prehrambene industrije, uložila je ove godine više od 30 milijuna dolara u pogon u Španjolskoj za proizvodnju probiotika.
Problemi s prodajom u mliječnoj diviziji Danonea
Osnivač Danonea Isaac Carasso, sefardski liječnik iz Soluna, počeo je prodavati jogurt ljekarnama u Španjolskoj zabrinut zbog pothranjenosti i crijevnih bolesti među tamošnjom djecom. Tvrtki je dao ime Danone po sinu Danielu. Postala je globalna kada je Daniel, koji je iz Francuske otišao u SAD nakon Drugog svjetskog rata, kupio mali dućan s jogurtima u New Yorku i na njih dodao sloj pekmeza kao dodatak u ponudi.
Slatki proizvod je bio pravi hit i Carasso je lokalni brend preimenovao u Dannon. Promjena je svojevrsni simbol suprotnosti između težnje da proizvod ostane zdrav i da ga se dobro prodaje. Godinama su tvrtke privlačile potrošače šećerom, doprinoseći globalnoj pojavi pretilosti. Sada taj trend pokazuje znakove zaokreta, no neki najnovije napore mliječne industrije vide kao pokušaj rješavanja problema koji su sami pomogli stvoriti. Čineći to, kažu, samo dodaju novi sloj procesuirane hrane.
Britanski istraživač crijevne flore Tim Spector umjesto procesuirane hrane preporučuje konzumaciju 30 različitih biljnih plodova tjedno, poput oraha i različitih sjemenki.
Smatra da proizvođači poput Danonea ili Nestléa mogu imati lijepu aureolu zdravlja, no, kako kaže, "pola njihovih proizvoda nas truje, a druga polovica pretvara se da nas čini zdravijima".
Većina Danoneovih mliječnih proizvoda imaju nisku razinu šećera i soli, no poput drugih velikih prehrambenih tvrtki koriste aditive i zaslađivače koji se povezuju s lošim djelovanjem na crijevno zdravlje.
Belgijanka Isabelle Esser, koja je također zadužena za istraživanje i inovaciju u Danoneu i nije u rodu sa zamjenikom glavnog direktora, smatra da je teško provesti promjenu bez uključivanja velikog broja ljudi, pa kaže da se industriji pridružila upravo razmišljajući da bi tvrtka jednog dana mogla izaći s proizvodom koji pomaže ljudima s dijabetesom.
"Cilj je uzimati nešto svaki dan, a da to nije tableta, već hrana kao lijek. A onda s vremenom jačamo imunitet i otpornost", objašnjava Isabelle Esser.
Znanost može pomoći Danoneu izbjeći neke nevolje iz prošlosti.
Prije nekih 15 godina tvrtka je u SAD-u morala promijeniti etikete na jogurtima Activia i mliječnom napitku DanActive zbog "pretjeranih tvrdnji o zdravstvenim učincima". Također je morala platiti 35 milijuna dolara kompenzacije potrošačima koji su tvrdili da Danoneova američka tvrtka naplaćuje premiju temeljem znanstvenih tvrdnji koje ne može dokazati, kao što je olakšanje u slučaju konstipacije. Godinu dana kasnije dogodile su se restrikcije i u Europskoj uniji, gdje su regulatori također tražili da se ublaže pojedine tvrdnje o zdravstvenim učincima.
Novi je napor usmjeren na to, kako kaže Saint-Affrique, da se pokaže kako Danone "doista nudi supstancu".
Istraživači u tvrtki su u međuvremenu pokazali da konzumacija jogurta smanjuje razvoj inzulinske rezistencije i masne jetre kod laboratorijskih miševa.
Danone najavljuje nove iskorake na tom sjecištu između hrane i lijeka.
"Ako želimo postići da potrošači vide naše proizvode kvalitetnijim od drugih, moramo imati prave argumente podržane pravom znanošću. Vidjet ćete da to čini razliku", poručuje Juergen Esser.
