.webp){kind=icon}
Kineski istraživači uspješno su testirali model tehnološkog sustava koji bi jednog dana iz svemira na Zemlju bežično mogao prenositi solarnu energiju.
Model elektrane na Sveučilištu Xidian u provinciji Shǎnxī hvata sunčevu svjetlost visoko iznad zemlje i pretvara je u mikrovalove. Zatim se kroz zrak prenosi do prijemne stanice na zemlji, gdje se ponovno može pretvoriti u električnu energiju. Dok model šalje energiju samo 55 metara kroz zrak, istraživači se nadaju kako bi se tehnologija jednog dana mogla proširiti za slanje energije iz orbitalnih solarnih panela na Zemlju.
Istraživački tim koji stoji iza tog projekta nedavno je proveo testove pred ekipom inozemnih stručnjaka, koji su 5. lipnja potvrdili njegov uspjeh, navodi se u priopćenju sveučilišta.
Ovo istraživanje pruža nadu da će solarna energija iz svemira eliminirati najveći nedostatak tehnologije čiste energije – nemogućnost rada u mraku – postavljanjem panela u orbitu gdje mogu izbjeći Zemljinu sjenu.
Kina nije jedina zemlja koja se bavi ovom tehnologijom. Istraživači s kalifornijskog instituta za tehnologiju pokrenuli su svemirski solarni program nakon potpore od 100 milijuna dolara 2013. godine. Istraživači u Indiji, Rusiji, Velikoj Britaniji i Francuskoj također istražuju te mogućnosti, a Japan je u ovom području posebno napredovao, navodi Xidian. Dok su pojedinačne komponente solarne tehnologije iz svemira već testirane, kineski istraživači prvi su uspješno testirali model cijelog sustava, rekao je Xidian.
Bloomberg
Kineski ciljevi skladištenja hidroenergije možda postaju sve veći
Najveći kineski graditelj brana kaže kako zemlja pokreće veću operaciju od prvobitno planirane za izgradnju skladišta hidroenergije kao dopunu obnovljivoj energiji.
Nacija će započeti izgradnju više od 200 crpnih hidropostaja s kombiniranim kapacitetom od 270 gigavata do 2025. godine, rekao je Dīng Yānzhāng, predsjednik Kineske kompanije Power Construction Corp. of China. Ova je kompanija najveći izvođač takvih projekata u zemlji, a izjava je izašla u časopisu People’s Daily koji vodi Komunistička partija Kine. To je više od kapaciteta svih elektrana u Japanu i bilo bi dovoljno za zadovoljiti oko 23 posto kineske potražnje.
To bi također bilo ogromno povećanje u odnosu na ono što je Kina predložila prije samo tri mjeseca u svojem petogodišnjem planu za energetski razvoj, kada su službenici rekli kako zemlja do 2025. godine u pogonu želi imati 62 gigavata iz crpnih hidroelektrana i još 60 gigavata u izgradnji.
PowerChina nije odmah odgovorio na upite, kao ni Nacionalna uprava za energetiku iz Pekinga.
Tehnologija hidroskladištenja stara je više od stoljeća. Voda se uzbrdo pumpa u rezervoar koristeći električnu energiju kada je potražnja mala, a zatim po potrebi generira energiju dopuštajući gravitaciji nošenje vode nizbrdo kroz turbine. Može se upariti s brzorastućom kineskom flotom solarnih panela i vjetroturbina za proizvodnju električne energije kada sunce ne sjaji i vjetar ne puše.
Kina je barem od prošle godine u planovima za veliku izgradnju pumpne hidroelektrane. U kolovozu je u nacrtu NEA-ina dokumenta identificiran potencijal za 680 gigavata crpnih hidroelektrana u zemlji te je razmatrano kako započeti izgradnju 180 gigavata do 2025. Konačna verzija plana objavljena u rujnu smanjila je razmjere na 120 gigavata kapaciteta do 2030. Sav je svijet na kraju 2019. godine imao 158 gigavata hidroakumulacije.
Kina također pojačava planove za uvođenje novijih oblika skladištenja energije, kao što su baterije, a najveća mreža u zemlji kaže kako se do 2030. godine nada imati 100 gigavata takvog kapaciteta dostupno.
