Botovi su već nadjačali brokere, a i kriptotržište im je u malom prstu

Trgovanje uz pomoć botova prema procjenama stručnjaka čini i do 40 posto ukupnog prometa na burzama, koriste se i u trgovanju kritopvalutama, ali široko su rasprostranjeni i u svakodnevnom životu korisnika interneta. 

Bot je naziv za računalni program na internetu ili nekoj drugoj mreži koji može komunicirati sa sustavima ili korisnicima, a određenu radnju obavlja samostalno, piše Hina.

Okruženi smo internetskim botovima čiji se raspon profesija prostire od chatbotova (najpoznatiji ChatGPT) pa do onih koji, možemo reći, upravljaju burzama. Botovi često uključuju elemente umjetne inteligencije, a najbolji primjer je spomenuti ChatGPT koji može položiti pravosudni ili fakultetski ispit. Iako je domet njegove inteligencije još uvijek nepoznat, koristi ga dosta učenika, studenata i mladih ljudi.

Botove koristimo na razne načine, pa i za plaćanje računa, slanja novca, a i korisnička podrška koja radi od nula do 24 je također većinom bot. Botovi u konačnici mogu biti "dobri" ili "zli". Koriste se od najosnovnijih zadataka na internetu poput pretraživanja, do složenih poslovnih transakcija. Proizvodi ih i Google, iako su u pravilu njihovi autori samostalni računalni developeri. "Zli" botovi su razni: od malwarea do organizirane skupine botova čiji je cilj umrežiti se u tuđe sustave.

"Ti botovi su zapravo hrpa programčića koji se postavljaju u tuđe sustave, a na zahtjev će počet napadati neku web stranicu", objašnjava IT stručnjak Hrvoje Prpić. "Možete imati oko deset milijuna takvih programa po svijetu i netko može platiti da se uz pomoć njih sruši web stranica koja je do tada imala ukupni promet do sto klikova i ne može podnijeti toliki promet", pojasnio je.

Botovi za najbrži prst

Aplikacijski (DDoS) napadi u 2022. godini porasli su za 82 posto u odnosu na prethodnu, navodi se u istraživanju Imperve, softverske tvrtke koja pruža zaštitu podataka poduzeća i aplikacijskog softvera.

Prema tom istraživanju, najveći DDoS napad u prošloj godini bio je onaj s otkupninom koji je mjerio 3,9 milijuna klikova u sekundi. Upravo takvi napadi označavaju još jednu vrstu botova koji su programirani da glume najbrži prst u natječaju "najbržeg prsta".

Smisao je da umjesto ručnog otvaranja i osvježavanja stranice programirani bot to sve radi sam i brže no što bi bilo koji čovjek mogao. Unatoč tome što je strogo zabranjeno takvo korištenje botova, pogotovo u natječajima za fondove, botovi se mogu programirati da "kasne". "Bot možete programirati da kasni za nekoliko milisekundi kako ne bi bilo "sumnjivo", no ipak dovoljno brzo da osvoji najbrži prst", rekao je Prpić.

Superbrzi broker

Sličan, ali ipak sasvim zaseban dio botova su oni koji motre i sudjeluju u burzovnom trgovanju. Nije neobično da na burzi u kratkom vremenu padne cijena nekih dionica, no može se dogoditi namjerno snižavanje cijena uz pomoć botova.

Informatički stručnjak Marko Rakar kaže je da su takvi botovi proizašli iz tehnike trgovanja koja je razvijena početkom osamdesetih, a zove se High Frequency Trading. "U trenutku kada su burze krenule na elektroničko trgovanje, pojavila se tehnička mogućnost da se programira algoritam koji će trenutno donijeti odluku o tome treba li kupiti ili prodati neku vrijednosnicu i to u času kada se promijene tržišne okolnosti, a sve to daleko brže nego bilo koji ljudski operater", kaže Rakar.

Objašnjava da je ideja i način na koji botovi funkcioniraju načelno vrlo jednostavna. "U času kada se pojavi povoljna kupnja pojedine vrijednosnice, bot kupuje, da bi je vrlo uskoro i prodao u trenutku kada se cijena promijeni", rekao je.

Dodaje da takvo algoritamsko trgovanje prema nekim procjenama nosi i do 40 posto ukupnog prometa burze, a u pokušaju da se napravi najbrži bot pazilo se na svaki detalj pa tako i na udaljenost između zgrade/servera burze i lokacije gdje se bot nalazi. "Botovi mogu biti programirani da odmah krenu prodavati dionice ako njihova cijena padne na neki određeni iznos, na primjer 400 dolara", kaže Prpić. Takvi botovi su oni složeniji, dok jednostavniji samo promatraju cijene na burzi.

Iako se čini nevjerojatnim, botovima se koriste gotovo svi tradicionalni investitori i investitori u kriptovalute, kažu stručnjaci. Botove danas može programirati bilo tko, kaže Rakar. Trgovinske platforme imaju svoje aplikacijsko programsko sučelje (API) na koje se program može spojiti, a neki brokeri pružaju svojim klijentima manje ili više sofisticirane aplikacije koje im omogućavaju da sami "isprogramiraju" svoje botove, dodaje. 

Najveći gubitak

"Od svih vrsta investitora, najviše novca takvim načinom poslovanja gube daily traderi, kojima je cilj podići velike sume novca u kratkom vremenu", kaže Prpić te dodaje da dugoročni investitori ne gube novac u istoj mjeri. 

Rakar tvrdi da u teoriji vlasnik bota zarađuje novac, no da su margine zarade uz pomoć botova vrlo malene, u sitnom dijelu postotka. Moramo uzeti u obzir da oni mogu izvoditi neograničen broj transakcija istovremeno i takve minijaturne zarade se mogu akumulirati u velike brojeve, kaže on.

"U teoriji, botovi uvijek dobivaju, no zna se dogoditi da ponekad neki od tih algoritama bude suočen s okolnostima koje nisu bile predviđene, pa počne trgovati na svoju štetu i ako se to brzo ne uoči, štete mogu vrlo brzo narasti na stotine milijuna dolara", kaže Rakar. Kao primjer navodi Knight Capital koji je 2012. greškom algoritma izgubio 440 milijuna dolara u 40-ak minuta.

Tvrdi da je u proteklih 40 godina tržište "uglavnom apsorbiralo i prilagodilo se postojanju botova" te da je bitno razumjeti koji volumeni trgovanja se događaju zbog "organske" kupovine, a koji se odnosi na algoritmičko trgovanje.

"Botovi su, dakle, sastavni dio tržišta na koji se računa, oni uglavnom iskrivljavaju stvarnu sliku likvidnosti i ponekad svojim greškama mogu uzrokovati značajne pomake u valuaciji vrijednosnica", zaključuje.

Kriptovalute i botovi

Za razliku od trgovine na burzama, gdje je pristup tržištu reguliran i redovito kontroliran, kod kriptotržišta je situacija posve drukčija, jer većina sudionika tržišta nisu profesionalci (institucije, brokeri) nego fizičke osobe. Također, pristup bazama podataka (blockchainu) neograničen je i slobodan i bilo tko može raditi štogod želi unutar tehničkih parametara mreže.

Rakar kaže da se upravo zato puno trgovanja s kriptovalutama događa uz pomoć botova koji, kao i kod dioničkih tržišta, mogu biti vrlo jednostavni, pa kupuju jeftino, a prodaju skuplje, pa do vrlo složenih mehanizama koji koriste mnogobrojne varijable na temelju kojih se donose investicijske odluke. "Posebni problem je cijela klasa botova čija je funkcija umjetno podizanje cijena pojedinih kriptovaluta kako bi u jednom trenutku ostvarili prodaju veće količine kriptovalute i tako ostvarili velike profite", kaže Rakar.

Do botova za trgovanje kriptovalutama može doći svatko, a neki od najpoznatijih su Pionex, Crypto Hopper i Bitsgap, koji trguju s nekoliko valuta poput Bitcoina. Na internetskoj stanici Guru99 mogu se pronaći i savjeti kako i kada ih je najbolje integrirati u svoje trgovanje, a ta stranica nije jedina koja uči korisnike trgovanju kriptovalutama.

Prpić predviđa još veću integraciju botova u naše svakodnevne živote. Razni stručnjaci, od informatičkih pa do medijskih, tvrde isto. Iako se svi ne bave trgovanjem dionicama, vrijednosnicama ili kriptovalutama, kontakt s botovima ostvarujemo čim upalimo mobilni telefon ili računalo.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar