Kako je pokret da se djecu makne s društvenih mreža postao globalan

Otkako je Australija krajem 2025. godine zabranila osobama mlađima od 16 godina korištenje društvenih mreža, više od dvadeset zemalja uvelo je vlastite zabrane ili razmatra slična ograničenja.

Među njima je niz europskih država, kao i zemlje u razvoju poput Indonezije, Vijetnama i Brazila. Iako se čini malo vjerojatnim da će administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa slijediti taj primjer, nekoliko saveznih država, uključujući Kaliforniju, ozbiljno pristupa potencijalnim propisima za ograničavanje upotrebe društvenih mreža među mladima.

Zagovornici tvrde da ovi potezi označavaju temeljni zaokret u korist djetinjstva bez neprekidnog pregledavanja sadržaja na zaslonima. Međutim, već se postavljaju pitanja o djelotvornosti australske zabrane. Tehnološki divovi, uključujući Meta Platforms Inc. i Snap Inc., optuženi su da je ne provode pravilno na svojim platformama, a čini se da mnogi tinejdžeri pronalaze načine kako je zaobići.

Zašto postoje pozivi na zabranu društvenih mreža djeci?

Zabrinutost zbog učinaka prekomjerne upotrebe društvenih mreža na djecu porasla je posljednjih godina jer su zdravstveni djelatnici nastojali objasniti porast problema s duševnim zdravljem zabilježen među mladima, osobito u zapadnim zemljama s visokim prihodima.

Američke tužbe podnesene posljednjih godina tvrde da su tvrtke koje stoje iza društvenih mreža, dizajnirajući svoje platforme tako da im je teško othrvati se, nanijele ozbiljnu štetu mladim korisnicima. Znanstvena istraživanja pokazala su da prekomjerno vrijeme provedeno pred zaslonom može usporiti djetetov razvoj. Prekomjerna izloženost brzom digitalnom sadržaju može djeci otežati usmjeravanje pažnje na spore i mirne zadatke. Osim toga, previše vremena provedenog u samoći uz pametni telefon uskraćuje djeci ljudsku interakciju za koju stručnjaci tvrde da im je potrebna kako bi izrasli u samouvjerene odrasle osobe sposobne za snalaženje u poslovnom životu i stvaranje zdravih, trajnih odnosa. Društvene mreže povezuju se i sa slučajevima raširenog međuvršnjačkog nasilja, seksualnog zlostavljanja i iznude koji su doveli do samoozljeđivanja i samoubojstava.

U svom bestseleru iz 2024. godine, "Anksiozna generacija" (The Anxious Generation), američki psiholog Jonathan Haidt povezao je porast duševnih bolesti među tinejdžerima, koji je započeo oko 2012. godine, s društvenim pomakom sa zdravog "djetinjstva zasnovanog na igri" u stvarnom svijetu na ovisničko "djetinjstvo zasnovano na telefonu".

Knjiga je imala ulogu u poticanju zabrane u Australiji, a nekoliko čelnika, posebice francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, naručilo je stručna izvješća kako bi se taj problem dodatno istražio.

Tehnološke tvrtke u čijem su vlasništvu usluge društvenih mreža tvrde da su predane sigurnosti korisnika te često ističu značajke koje su godinama uvodile radi zaštite tinejdžera.

Čini li rjeđe korištenje društvenih mreža djecu sretnijom?

Postoje proturječni dokazi o povezanosti korištenja društvenih mreža i psihološke dobrobiti djece. Znanstvenici raspravljaju o tome u kojoj je mjeri porast psiholoških problema uočen kod mladih u nekoliko zemalja uzrokovan time što provode više vremena na mrežama, a u kojoj drugim čimbenicima, poput pritiska za postizanje školskog uspjeha te sve veće svijesti i prijavljivanja problema s duševnim zdravljem.

Neki istraživači navode da su društvene mreže postale važan dio društvenog života djece. Nedavno istraživanje provedeno na oko 30.000 europske djece, koje je provela Londonska škola ekonomije (LSE), zaključuje da "rezultati ne podupiru jednostavna tumačenja prema kojima je pristup društvenim mrežama ili jasno siguran ili jasno štetan".

Kako funkcionira australska zabrana?

Australski zakon zahtijeva od operatera platformi, uključujući TikTok, Instagram, Snapchat, YouTube, Facebook i X, da poduzmu razumne korake kako bi onemogućili pristup svojim uslugama osobama mlađima od 16 godina. Oni moraju deaktivirati ili ograničiti pristup računima maloljetnih korisnika, pri čemu mnogi primjenjuju tehnološke sustave za provjeru dobi.

Obično se koriste tri metode: prva, provjera dobi (age verification), zahtijeva od korisnika dostavu dokumenta kojim dokazuju svoju dob; druga, procjena dobi (age estimation), koristi biometrijske podatke poput lica, glasa ili drugih obilježja; treća, zaključivanje o dobi (age inference), analizira ponašanje na mrežama poput povijesti pregledavanja, mreže prijatelja ili izbora riječi kako bi se pokušala utvrditi dob.

Što poduzimaju druge zemlje?

Mjere koje vlade provode ili o njima raspravljaju kreću se od potpunih zabrana do uvođenja obvezne privole roditelja za pristup djece društvenim mrežama te zabrane algoritamskog profiliranja mlađih korisnika od strane tehnoloških tvrtki s ciljem usmjeravanja prilagođenog sadržaja.

Britanska je vlada u lipnju najavila "potpunu zabranu" korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, uz dodatne policijske satove od ponoći te prijedlog ukinuća značajki poput automatskog pokretanja videozapisa i prilagođenog sadržaja za djecu. Iako je vlada navela da će zabrana – koju planira provesti u proljeće 2027. godine – slijediti australski model, još uvijek nije sasvim jasno kako će se ograničenja provoditi. Kao i u slučaju australske zabrane, ne očekuje se da će britanske mjere obuhvatiti aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa ili obrazovne platforme poput Google Classrooma.

U srpnju je Francuska postala prva zemlja Europske unije koja je izglasala zakon o zabrani društvenih mreža za mlade. Mjera bi trebala stupiti na snagu u siječnju 2027. godine. Budući da u većini slučajeva pravo EU-a dopušta samo Europskoj komisiji izricanje novčanih kazni platformama s više od 45 milijuna korisnika, francuski je zakon osmišljen tako da se uskladi s Aktom o digitalnim uslugama (DSA) Europske unije, koji društvene mreže čini odgovornima za uklanjanje nezakonitog sadržaja s njihovih stranica. U Francuskoj će to sada obuhvaćati i bilo kakvu interakciju osoba mlađih od 15 godina na tim platformama. DSA omogućuje EU-u i nacionalnim vladama da platforme koje se ne pridržavaju pravila kazne iznosima do šest posto njihova ukupnog godišnjeg prometa na globalnoj razini.

 

Europska komisija također razmatra različite mjere koje za sada ne bi išle do potpune zabrane korištenja društvenih mreža za djecu na razini cijeloga kontinenta. Predsjednica Komisije von der Leyen planira predložiti nova pravila prema kojima bi odgovorna odrasla osoba morala nadzirati svako dijete mlađe od 13 godina koje pristupa platformama, a uvela bi se i potpuna zabrana vremena provedenog pred zaslonima za djecu mlađu od tri godine. Pristup za starije tinejdžere uvjetovao bi se time da tvrtke u čijem su vlasništvu društvene mreže primijene određene sigurnosne mjere. Očekuje se da će neki od novih sigurnosnih zahtjeva biti uključeni u predstojeći "Akt o digitalnoj pravednosti" (Digital Fairness Act).

Američka vlada prigovorila je britanskim planovima, pri čemu je Bijela kuća navela da bi zabrana nametnula "razmjerno veliko opterećenje usklađivanja američkim tvrtkama" te da bi vjerojatno bila nedjelotvorna u sprječavanju mlađih tinejdžera da koriste platforme.

Djeluje li australska zabrana?

Vlada je u siječnju objavila da je zatvoreno oko pet milijuna računa maloljetnika u tjednima nakon što je zabrana stupila na snagu. Ispitivanje javnog mnijenja u ožujku pokazalo je da tri od pet odraslih osoba smatraju da je zabrana bila učinkovita.

Međutim, kasnija su istraživanja pokazala složeniju sliku. Travanjsko istraživanje na više od 700 australskih tinejdžera pokazalo je da se samo jedan od četiri tinejdžera u dobi od 14 i 15 godina suzdržava od korištenja društvenih mreža. Prema podacima regulatornog tijela, oko 70 posto roditelja koji su izjavili da je njihovo dijete imalo račune na društvenim mrežama prije zabrane navelo je da ih dijete i dalje ima. Neka su djeca prijavila da se nisu susrela s provjerama dobi. Druga su se koristila računima odraslih ili primjenjivala virtualne privatne mreže (VPN) – alate koji prikrivaju lokaciju korisnika kako bi se zaobišla ograničenja specifična za pojedinu zemlju.

U lipnju je vlada optužila tvrtke u čijem su vlasništvu društvene mreže da ne poduzimaju dovoljno kako bi se uskladile sa zabranom. Obvezala se udvostručiti maksimalnu kaznu za prekršaje s 49,5 milijuna na 99 milijuna australskih dolara (69 milijuna američkih dolara) te dati nacionalnom tijelu za nadzor sigurnosti na mrežama dodatne ovlasti za provedbu. Dosad nijedna platforma nije kažnjena zbog kršenja zabrane.

Izvješće koje je krajem srpnja objavio australski regulator za sigurnost na mrežama pokazalo je da je udio mlađih od 16 godina koji su prijavili korištenje neke od društvenih mreža u ožujku iznosio 81,5 posto. To je usporedivo s 85,9 posto prije nego što je zakon stupio na snagu u prosincu.

Zagovornici pravila o minimalnoj dobi za društvene mreže tvrde da je potpuna usklađenost u Australiji od početka bila malo vjerojatna, da roditelji ondje uvelike podupiru zabranu te da bi se njezin uspjeh trebao procjenjivati dugoročno.

Kako drugi uče iz iskustva Australije?

Britanska i francuska vlada najavile su da će same odabrati i provoditi najdjelotvornije metode provjere dobi, umjesto da taj aspekt prepuste procjeni samih tvrtki. Zatražile su od nacionalnih regulatornih tijela da razrade najprikladnije sustave za jamčenje dobi. EU je čak predstavio i vlastitu aplikaciju za provjeru dobi u pokušaju postavljanja standarda za cijeli kontinent.

Prema pisanju BBC-ja, britanska vlada pod bivšim premijerom Keirom Starmerom razmatrala je ograničavanje upotrebe VPN-a za određene dobne skupine. Nije jasno hoće li tu zamisao preuzeti njegov nasljednik Andy Burnham. Stručnjaci iz unutarnjeg istraživačkog centra Europskog parlamenta (Think Tank) ukazali su na to da VPN stvara pravnu prazninu u provedbi sustava za zaštitu djece na mrežama, no Komisija za sada ne planira regulirati upotrebu VPN-a.