Zašto EU odustaje od mega podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju?

Europska unija (EU) smanjila je planove za izgradnju podatkovnih centara namijenjenih podršci umjetnoj inteligenciji, objavivši poziv za podnošenje ponuda koji uključuje objekte manjeg opsega nego što je prvotno zamišljeno.

Unija traži ponude za izgradnju četiri podatkovna centra s najmanje 25.000 grafičkih procesora (GPU) i tri s najmanje 40.000 procesora u prvoj fazi, navode izvori upoznati s situacijom koji su željeli ostati anonimni jer informacije nisu javne. Tagesspiegel je ranije izvijestio o smanjenju ovog programa.

Planovi predviđaju da privatni sektor financira većinu projekata, dok bi subvencije EU-a i pojedinih država zajedno pokrivale do jedne trećine ukupnih troškova, rekli su izvori. Prvotni je koncept predviđao do pet podatkovnih centara, od kojih bi svaki imao 100.000 naprednih čipova.

Smanjenje planova predstavlja korak unatrag za Europu u njezinom pokušaju da nadoknadi zaostatak u utrci za AI-jem, u kojoj sve više dominiraju SAD i Kina. Američke tvrtke, uključujući OpenAI, Anthropic PBC i Alphabet Inc., ulažu stotine milijardi dolara u podatkovne centre koji se koriste za razvoj najnaprednijih modela.

Glasnogovornik Europske komisije (EK), izvršnog tijela EU-a, nije odmah odgovorio na upit za komentar.

Barem bi neki konzorciji mogli ponovno razmotriti sudjelovanje u natječajima za projekte ako EU smanji veličinu podatkovnih centara, budući da takav potez mijenja motive za zajedničku suradnju, izvijestio je Bloomberg ranije ovog mjeseca, pozivajući se na izvore upoznate s procesom.

Čelnici zemalja skupine G7 uvrstili su umjetnu inteligenciju kao jednu od ključnih točaka rasprave na sastanku čiji je domaćin ovog tjedna bio francuski predsjednik Emmanuel Macron. Europa se bori s uspostavljanjem AI kompanija koje mogu parirati vodećim američkim konkurentima, što je problem koji je dodatno naglašen nedavnom uredbom Trumpove administracije o ograničavanju pristupa strancima najnovijim AI modelima.

EU bi mogla pridonijeti s do 100 milijuna eura za manje objekte i 200 milijuna eura za veće, uz odgovarajuća sredstva država članica, navode izvori. Subvencije Unije mogle bi narasti na 400 milijuna, odnosno 800 milijuna eura u drugoj fazi, kada bi se podatkovni centri proširili na 75.000, odnosno 100.000 GPU-ova, dodali su.

Ukupno, novi planovi uključuju subvencije EU-a od najviše milijardu eura tijekom prve faze. Financiranje druge faze ovisit će o proračunu EU-a koji počinje 2028. godine, a o kojem se trenutačno pregovara, rekli su izvori. U ranijem prijedlogu, EU je planirala ponuditi 4,1 milijardu eura potpore za podatkovne centre kroz neodređeno vremensko razdoblje.

Očekuje se da će natječajni postupak započeti u srpnju, a za odabir projekata bit će potrebno pet ili šest mjeseci, navode izvori.

Neke se investicije nastavljaju i bez subvencija EU-a. Softbank Group Corp. planira uložiti do 75 milijardi eura u francuske podatkovne centre. Njemačka obiteljska tvrtka Schwarz Group, pod kontrolom milijardera i osnivača Dietera Schwarza, trenutačno gradi podatkovni centar južno od Berlina, dok Deutsche Telekom također napreduje s vlastitim planovima.