Od Justina Biebera do San Rema: Kako vaša omiljena pjesma može postati ulaganje isplativije od nekretnine?

Zamislite da vaša omiljena pjesma ili album može donositi novac – baš kao, recimo, stan koji iznajmljujete, ali bez potrebe za održavanjem, bojanjem zidova ili problemima s bučnim stanarima. Posljednjih nekoliko godina, prava na glazbu postala su sve popularniji oblik ulaganja.

Tony Minella, predsjednik tvrtke Eldridge Industries, nedavno je na Milken Institute Asia Summitu u Singapuru objasnio da ulaganje u kataloge pjesama Brucea Springsteena ili benda The Killers funkcionira slično kao ulaganje u nekretnine, ali još učinkovitije: "Ne morate provoditi adaptacije, ne morate održavati zgradu – imate katalog koji možete ponovno snimati, možete raditi sponzorstva, i oni su nam donijeli iznimne rezultate", rekao je. Konkretan primjer: prihod od Springsteenove pjesme Born to Run porastao je s oko sedam milijuna dolara na čak 17 milijuna dolara godišnje od 2021. godine.

Bruce Springsteen na nastupu u New Yorku u rujnu | Theo Wargo/Getty Images

Rast popularnosti streaming servisa dodatno je povećao prihode od pjesama – sada možete zarađivati svaki put kad se pjesma pušta na Spotifyju, YouTubeu ili radiju. Prihod od streaminga snimljene glazbe porastao je s oko 1,8 milijardi dolara prije deset godina na 20,4 milijarde dolara u 2024. godini, pokazuju podaci Međunarodne federacije fonografske industrije (IFPI).

Tvrtke poput londonske Recognitiona, u vlasništvu Blackstonea, čak prodaju obveznice vezane uz prava na pjesme, pri čemu investitori zarađuju dio tantijema. Samo ove godine, obveznice temeljene na glazbenim pravima imale su ukupnu vrijednost od oko 1,7 milijardi dolara, prema podacima Bloomberg Newsa.

Ukratko, glazba više nije samo za slušanje – postaje ozbiljna investicijska prilika koja može donositi stalan prihod. No kako običan investitor može ući u taj svijet, koji je nekad bio rezerviran za velike fondove i bogate pojedince?

Jedan od načina su digitalne platforme. Ne morate imati milijunski kapital – dovoljno je odabrati vlastiti portfelj pjesama i pratiti kako prihod od glazbe stiže izravno na vaš račun. Jedna od takvih platformi je ANote Music, koja omogućuje pojedinačnim investitorima da kupuju dijelove kataloga pjesama i zarađuju od tantijema.

Platformu su 2020. godine osnovali Marzio Schena, Matteo Cernuschi i Grégoire Mathonet. Za Bloomberg Adriju Schena kaže da je ideja nastala 2017. godine dok je s Cernuschijem gledao Sanremo Festival, prestižno talijansko glazbeno natjecanje. "Jedan nastup umjetnika mi je odmah dao do znanja da će pobijediti. I doista je pobijedio, a pjesma je postigla ogroman komercijalni uspjeh", prisjeća se Schena.

Marzio Flavio Schena osnovao je ANote music sa Matteo Cernuschijem i Grégoire Mathonetom | Osobna arhiva

To ih je iskustvo inspiriralo: što kada bi ljudi mogli ne samo predviđati uspjeh u glazbi, već i financijski sudjelovati u njemu? "Jedna jednostavna oklada završava se ishodom natjecanja. No stvarno ulaganje moglo bi stvoriti dugoročnu vrijednost jer tantijemi od glazbenih prava obično traju više od sedamdeset godina, generirajući stalan prihod", objašnjava Schena.

Kako pronaći zajedničke note u svijetu glazbe i financija?

Počeli su istraživati glazbenu industriju iz perspektive ulaganja. U razdoblju negativnih kamatnih stopa, ta klasa imovine - koja nije u korelaciji s tradicionalnim financijskim tržištima - pokazivala je znakove rasta, što je bio poticajan signal osnivačima ANotea, koji dolaze iz različitih područja: Schena s iskustvom u upravljanju fondovima i financijama, Cernuschi kao IT stručnjak te Mathonet s ekspertizom u tehnologiji i digitalizaciji financijskih procesa.

"Brzo smo primijetili da, osim nekoliko aktera koji djeluju kao posrednici u velikim transakcijama glazbenih kataloga, ne postoji doista likvidno ni pristupačno tržište za manje ulagače i vlasnike glazbenih prava. Ekosustav je bio netransparentan, s lošim otkrivanjem cijena i ograničenim sudjelovanjem", kaže naš sugovornik. Dodatno, glazbeni tantijemi povijesno su pokazivali "nisku korelaciju s dionicama i drugim financijskim instrumentima, čime zadržavaju svoju važnost kao izvor pasivnog prihoda koji je sve teže pronaći".

 

Kao jedan od prvih izazova u povezivanju ta dva svijeta Schena navodi da u glazbenoj industriji profesionalci koriste vlastiti žargon: publishing, master, neighbouring rights; glazbeni izdavači, subizdavači; organizacije za izvođačka prava (PRO), kolektivne organizacije za upravljanje pravima (CMO); licence, izvještaji o tantijemima i uvjeti povrata troškova.
U financijama, pak, ulagači očekuju terminologiju bližu novčanim tokovima, multiplikatorima, povijesnim prinosima i rizicima.

"S jedne strane, trebalo je stvoriti najbrži i najpristupačniji alat koji bi investitorima omogućio izloženost ovoj novoj, alternativnoj klasi imovine – glazbenim tantijemima. S druge strane, platforma je morala pomoći umjetnicima i profesionalcima u glazbenoj industriji da maksimiziraju vrijednost svojih budućih tantijema na jednostavan, transparentan i pristupačan način – ne samo za stručnjake, već i za širu javnost koja o tome ne zna mnogo", objašnjava.

Schena jasno ističe da njihov model ne pokušava zamijeniti velike privatne transakcije – one će se i dalje događati, osobito kad je riječ o velikim katalozima i institucionalnim investitorima. "Naša je uloga nadopuniti taj segment tržišta i ponuditi komplementarni model: transparentnu, standardiziranu platformu na kojoj vlasnici prava mogu unovčiti dio svojih budućih tantijema pod jasno definiranim uvjetima, a investitori mogu sudjelovati s manjim iznosima i većom fleksibilnošću", kaže.

Lady Gaga | Rich Fury/Getty Images

Tržište koje svira sve prave note

Globalni prihodi od glazbenih tantijema prošle su godine premašili 45 milijardi dolara, uz rast od 11 posto samo u 2023., te postaju jednom od najatraktivnijih alternativnih klasa imovine.

Zahvaljujući streaming platformama, koje sada generiraju više od 67 posto globalnog prihoda od glazbe, čak i pjesme iz prošlih desetljeća i dalje donose stabilan prihod vlasnicima prava.

Kako to funkcionira u praksi?

ANote Music je tržište na kojem možete kupovati i prodavati udjele (odnosno frakcije) glazbenih kataloga, koji vam daju pravo na dio budućih tantijema koje ti katalozi generiraju.

Kada kupite udio, stječete pravo na tantijem – proporcionalno potraživanje budućeg prihoda koji vlasnik prava (poput tekstopisca, izvođača, izdavača ili diskografske kuće) pasivno ostvaruje korištenjem svojeg djela. Tantijemi se isplaćuju za korištenje poput streaminga, radijskog emitiranja, TV sinkronizacija i sličnih upotreba.

Katalozi se najprije nude na platformi kroz početnu aukciju, gdje izvorni vlasnici prava prodaju dio svojih budućih tantijema. Investitori mogu davati ponude i kupovati udjele u toj primarnoj fazi tržišta. Nakon toga, udjeli kataloga postaju predmet trgovine na sekundarnom tržištu, gdje investitori mogu međusobno kupovati ili prodavati udjele.

Kada je katalog naveden i udjeli prodani, osnovni tantijemi nastavljaju se prikupljati putem izvornih distributera tantijema (poput kolektivnih organizacija za upravljanje pravima, izdavača ili diskografskih kuća), ovisno o vrsti glazbenih prava. Ti subjekti prikupljaju prihod s platformi poput Spotifyja, YouTubea, TV postaja, radija ili koncerata te periodično prenose iznose ANote Musicu.

Katy Perry na nastupu u Mexico Cityju u travnju ove godine | Theo Wargo/Getty Images

"Kada primimo tantijeme, raspodjeljujemo iznose svim investitorima koji drže udjele u relevantnom katalogu. Isplate se obično vrše mjesečno, tromjesečno ili polugodišnje, ovisno o tome kada izvorni distributer kataloga dostavi prihode i izvješća", objašnjava Schena i dodaje da postoje dva potencijalna izvora prihoda.

"Prvo, tantijemi koji se periodično isplaćuju na temelju uspješnosti kataloga u vašem portfelju, i drugo  kapitalna dobit ili gubitak, koji može nastati ako odlučite prodati svoj udio na sekundarnom tržištu po drugačijoj cijeni od one koju ste platili".

Kupnjom udjela u više kataloga možete izgraditi diverzificirani portfelj i ostvarivati tantijeme iz različitih žanrova, vrsta prava i razdoblja objavljivanja. Isplate tantijema automatski se knjiže na vaš račun, a kapitalna dobit ostvaruje se tek kad odlučite prodati svoje udjele.

Kako sustav osigurava sigurnost za investitore i vlasnike prava?

Svaki katalog naveden na ANote Musicu ima posvećenu stranicu s detaljno strukturiranim podacima kako bi investitori mogli analizirati ključne značajke. Za svaki unos prikazuju se performanse tantijema kroz vrijeme, učestalost isplata, interna stopa prinosa (IRR) temeljena na trenutačnoj tržišnoj cijeni i prethodno isplaćenim tantijemima, vrste prava i razdoblje listanja. Nakon kupnje udjela, investitori mogu pratiti isplate tantijema izravno iz svojeg portfelja, uspoređivati pristigle isplate s povijesnim trendovima te preuzimati detaljna izvješća u bilo kojem trenutku.

Elton John je uz druge glazbenike nedavno tražio reviziju sistema isplate tantijema za pjesme u Ujedinjenom Kraljevstvu | Bonnie Cash/UPI/Bloomberg

Sve uplate i financijske transakcije na platformi obrađuje Mangopay SA, licencirana institucija za elektronički novac pod nadzorom CSSF-a, financijskog regulatora Luksemburga. Sredstva investitora uvijek se čuvaju na odvojenim e-novčanicima, potpuno odijeljenima od računa ANote Musica, radi sigurnosti i usklađenosti.

Vlasnicima prava platforma nudi transparentno i otvoreno okruženje za monetizaciju dijela ili cijelog budućeg prihoda od tantijema, bez odricanja od umjetničke kontrole ili autorskih prava. Oni imaju korist od tržišnog otkrivanja cijena, umjesto privatnih i netransparentnih pregovora. Nakon što se katalog uvrsti na platformu, vlasnici prava mogu pratiti njegove performanse, a u posebnim slučajevima mogu aktivirati i klauzulu o otkupu kako bi ponovno kupili udjele uz manju premiju i uklonili katalog s liste.

Kada investirate u kreativnu imovinu – o ukusima se ne raspravlja

Tantijemi od glazbe izravno su povezani s obrascima korištenja i, poput svake kreativne imovine, podložni su promjenama u navikama slušatelja i preferencijama publike. "Ove fluktuacije dio su prirode ovog tržišta", kaže Schena i naglašava da ANote Music ne daje investicijske savjete. "Naša je uloga pružiti jasne podatke i strukturu kako bi investitori mogli donositi informirane odluke".

Kako bi dodatno podržali i pojednostavili korisničko iskustvo, objašnjava da su uveli skup internih mehanizama zaštite za investitore i vlasnike prava, poznat kao Investor Protection Programme (IPP).

"IPP kontinuirano nadzire aktivnosti trgovanja na platformi kako bi prepoznao potencijalne rizike. Program označava situacije niske likvidnosti, kada volatilnost cijena prelazi uobičajene granice ili kada bi trgovina mogla rezultirati vrlo niskim prinosom na temelju nedavne povijesti tantijema. Također prati vrednovanje kataloga kako bi identificirao transakcije koje značajno odstupaju od referentnih parametara".

Ipak, iako platforma nudi alate i mehanizme za smanjenje ili označavanje rizika, Schena otvoreno priznaje da nijedan sustav ne može u potpunosti eliminirati rizik.

Više desetljeća stari albumi drže vrijednost- Paul McCartney na poluvremenu Super Bowla 2005 | Jed Jacobsohn/Getty Images

 

Kako procijeniti dugoročnu vrijednost pjesama koje se nude investitorima?

Schena kaže da se fokusiraju na kataloge čiji se tantijemi uglavnom generiraju iz pjesama s dokazanim rezultatima ili koje su već u zrelom životnom ciklusu.

"Prije uvrštavanja na platformu, svaki katalog prolazi kroz strukturirani proces provjere. Analiziramo povijesne performanse tantijema – koliko je katalog zarađivao, koliko dosljedno i s kojom razinom volatilnosti. Zatim te rezultate uspoređujemo s tržišnim standardima, koristeći multiplikatore uobičajene u nedavnim industrijskim transakcijama. Specifični glazbeni pokazatelji također igraju ključnu ulogu, poput starosti i učestalosti korištenja pjesama, raspodjele prihoda po pjesmama te načina na koji se katalog uklapa u tipičan životni ciklus glazbenih tantijema, osobito u pogledu stabilnosti dugoročnog prihoda", pojašnjava naš sugovornik.

Dodaje da je model vrednovanja temeljen na godinama kvantitativnog istraživanja i analize glazbenih transakcija te se redovito ažurira kako bi odražavao aktualne tržišne uvjete. "Koristimo ga za definiranje referentnog raspona cijena za svaki listing. Nakon procesa vrednovanja, koji je uvijek suradnički s vlasnicima prava i odražava njihove interese, utvrđuje se početna cijena za uvrštenje. Međutim, konačnu cijenu određuje tržište putem aukcija i aktivnosti trgovanja na sekundarnom tržištu". 

Spotify je nedavno imenovao ko-izvršne direktore dok Daniel Ek prelazi na mjesto predsjednika | David Paul Morris/Bloomberg

Koji su troškovi?

Schena kaže da je naknada četiri posto ako su udjeli prvotno kupljeni putem aukcije, odnosno osam posto ako su kupljeni na sekundarnom tržištu. Ta se naknada odbija od primljenih tantijema i ograničena je na najviše 0,5 posto vrijednosti kataloga po isplati.

Naš sugovornik uvjeren je u svijetlu budućnost ulaganja u glazbene tantijeme u sljedećih pet godina. Kao glavni poticaj vidi nastavak rasta streaminga: "Pogledajte nedavne rezultate Spotifyja i konstantan rast broja pretplatnika, posebno na tržištima u razvoju". Osim toga, streaming generira transparentne i mjerljive podatke o korištenju, što je ključno za analizu performansi kataloga i čini ovu klasu imovine pristupačnijom i razumljivijom investitorima.

"AI također može otvoriti nove izvore prihoda, osobito kroz licenciranje postojećih pjesama platformama umjetne inteligencije. To je još uvijek u ranoj fazi i ovisi o regulativi i prihvaćanju, ali potencijal postoji", zaključuje Schena.