Kada je Satya Nadella preuzeo kormilo Microsofta 2014. godine, tvrtka je bila na prekretnici. Iako je bila financijski stabilna, mnogi su je vidjeli kao tehnološkog diva koji je kasnio s inovacijama i čije su interne hijerarhije gušile kreativnost. Umjesto da se oslanja na čistu tehničku stručnost ili strogu kontrolu procesa, Nadella je u poslovni svijet uveo nešto neočekivano - empatiju. Njegova usmjerenost na slušanje zaposlenika, otvaranje prostora za dijalog i razvoj međuljudskih odnosa dovela je do povećanja inovativnosti, produktivnosti i unutarnje motivacije tima. "Lideri moraju biti sposobni vidjeti cjelinu, imati empatiju za druge i osnažiti ljude koje vode", jednom je rekao, pokazujući kako emocionalno inteligentno vodstvo funkcionira u praksi. Rezultat je bio ponovno rođenje kulture tvrtke i povratak inovacijama, što je tvrtku još jednom smjestilo među najvrjednije i najutjecajnije na tržištu.
Suvremeno vodstvo traži nove alate
Ovaj primjer jasno ilustrira ono što se sve više prepoznaje u poslovnom svijetu - emocionalna inteligencija postaje ključni poslovni alat. Dok tradicionalno liderstvo inzistira na kontroli i rezultatima, emocionalna inteligencija uvodi novu logiku: uspjeh se gradi razumijevanjem ljudi, njihovih emocija i potreba, jer samo angažirani i motivirani zaposlenici mogu pokretati rast.
Emocionalna inteligencija je poput mišića: raste i oblikuje se kroz iskustvo i vježbu, baš kao što mišić jača vježbanjem. | Depositphotos
To potvrđuje i Gallupovo izvješće State of Global Workplace, prema kojem je angažman zaposlenika u svijetu prošle godine pao s 23 na 21 posto. Ovaj pad, koji se bilježi drugi put od 2009. godine, utječe ne samo na atmosferu u tvrtkama već i na financijske rezultate: procjenjuje se da će 2024. godine niska angažiranost zaposlenika svjetsko gospodarstvo koštati oko 438 milijardi dolara kroz izgubljenu produktivnost. Gallup navodi da bi, kada bi radna snaga bila potpuno angažirana, globalno gospodarstvo moglo dobiti dodatnih 9,6 bilijuna dolara. Upravo zato tvrtke sve više istražuju alate poput emocionalne inteligencije u liderstvu, jer se pokazuje da oni mogu izravno doprinijeti većoj predanosti zaposlenika i, samim time, boljoj produktivnosti.
Što je uopće emocionalna inteligencija?
Psihoterapeutkinja Jelena Krstić za Bloomberg Adriju objašnjava da emocionalna inteligencija (EI) predstavlja "most između emocija i razuma koji usklađuje misli, osjećaje i ponašanje u skladnu cjelinu". Kako dalje navodi, radi se o sposobnosti prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja vlastitim emocijama, ali i konstruktivnog reagiranja na emocije drugih.
Psihoterapeut Jelena Krstić | Foto: osobna arhiva
"Emocionalna inteligencija u poslovanju je ključna jer doprinosi većoj motivaciji i predanosti zaposlenika, jača timsku suradnju i povjerenje te sukobe pretvara u prilike za rast. Lideri koje slušaju, a ne samo zapovijedaju, stvaraju okruženje u kojem zaposlenici osjećaju da su važni i poštovani", ističe Krstić. Naglašava da tvrtke koje njeguju ovaj pristup imaju manju fluktuaciju osoblja, stabilnije timove i veću produktivnost. Takvi lideri, dodaje, ne donose uvijek odluke koje svima odgovaraju, ali stvaraju prostor u kojem zaposlenici mogu slobodno izraziti svoja mišljenja i, istovremeno, znati da će biti saslušani. "I sama ta činjenica povećava motivaciju, lojalnost i spremnost tima na suradnju", objašnjava.
Najčešće prepreke na putu razvoja
Međutim, put do emocionalno inteligentnog liderstva nije jednostavan: "Potrebno je vrijeme i kontinuirani trud za razvoj emocionalne inteligencije", ističe sugovornica. Jedan od razloga je taj što se mnogi profesionalci bore s vlastitim emocijama - ili ih ne prepoznaju ili se od njih štite obrambenim mehanizmima, što otežava emocionalnu regulaciju i povezivanje s drugima. "Osim toga, može postojati krut način razmišljanja i vjerovanje da su osobne osobine nepromjenjive, što stvara otpor radu na sebi i promjeni. Nadalje, razvoj emocionalne inteligencije također zahtijeva ranjivost, a to za neke može biti zastrašujuće."
Zapamtite u krizi: nisu u pitanju samo međuljudski odnosi, već i milijarde dolara produktivnosti. | Depositphotos
Izazovi postoje i na razini tvrtke. U poslovnim kulturama usmjerenima isključivo na profit i brzinu, rad na emocionalnim vještinama često se čini nepotrebnim. Stroge hijerarhije i naglašena kontrola često inhibiraju izražavanje emocija i konstruktivan dijalog, a odsutnost mjernih instrumenata može dovesti do pogrešnih procjena i neučinkovitih programa razvoja. "Takav okoliš nagrađuje kontrolu i brojke, a zanemaruje empatiju i aktivno slušanje - upravo one elemente koji doprinose dugoročnoj stabilnosti tima", dodaje Krstić.
Može li se emocionalna inteligencija trenirati?
Odgovor je - da! Kako Krstić podsjeća, dr. Daniel Goleman, psiholog i autor bestselera Emotional Intelligence - Why it can matter more then IQ (Emocionalna inteligencija, Daniel Goleman - izdavač: Geopoetica), tvrdio je da je emocionalna inteligencija poput mišića: raste i oblikuje se kroz iskustvo i praksu, baš kao što mišić jača vježbanjem. "To nije fiksna osobina, već skup vještina koje se mogu naučiti. Razvoj se događa kroz introspekciju, refleksiju i stalno traženje povratnih informacija od kolega. Lideri koje kontinuirano rade na sebi kroz coaching, trening ili psihoterapiju, bilježe porast empatije i otpornosti na stres", ističe.
Zablistajte kao vođa - slušajte. Oni koji slušaju stvaraju okruženje u kojem se zaposlenici osjećaju važnima i cijenjenima. | Depositphotos
Prepoznavanje važnosti smisla u radu također igra ključnu ulogu. "Kada zaposlenici osjete da njihov rad ima dublje značenje od same zarade, njihova inicijativa i zadovoljstvo rastu, a s njima i rezultati", objašnjava Krstić. Upravo zato mnoge globalne tvrtke posljednjih godina ulažu u programe emocionalne pismenosti i radionice mindfulnessa za menadžere, prepoznajući da nisu u pitanju samo međuljudski odnosi, već i milijarde dolara produktivnosti.
Kako poboljšati empatiju, komunikaciju i uspješno upravljati stresom.
Razvijanje empatije:
- Vježbajte aktivno slušanje: slušajte sugovornika bez unaprijed pripremljenog odgovora, postavljajte otvorena pitanja i obraćajte pažnju na neverbalne signale.
- Pogledajte problem iz perspektive druge osobe - napišite tri moguća motiva ili osjećaja s kojima se suočava i pokušajte formulirati njezin pogled na situaciju.
Poticanje bolje komunikacije:
- Vježbajte asertivan stil kroz formulu: činjenice - osjećaji - djelovanje.
- Jasno navedite problem, izrazite kako se osjećate u vezi s njim i predložite konkretno rješenje.
Upravljanje stresom:
- Vježbajte vježbu disanja 4-7-8 prije važnih sastanaka ili odluka: udahnite četiri sekunde, zadržite sedam, izdahnite osam.
- Vodite dnevnik svojih misli i osjećaja kako biste prepoznali negativne obrasce i zamijenili ih konstruktivnim mislima.
- Svaki dan zapišite barem jedan razlog zašto su vaši zadaci važni - povezivanje posla sa smislom značajno smanjuje stres.
Sagledavanje problema iz perspektive druge osobe jedan je od savjeta za uspješnije vođenje i rješavanje problema | Depositphotos
Kako vođa može prepoznati je li mu emocionalna inteligencija niska?
"Jasan signal niske emocionalne inteligencije je kada vođa ne zna prepoznati i imenovati vlastite emocije, niti razumjeti i primijetiti emocije članova svog tima. Često reagira impulzivno i brzopleto, teško kontrolira ljutnju i frustraciju. Ne primjećuje kako njegove riječi utječu na druge, javno kritizira ili ponižava kolege, kontrolira, stvara pritisak i stalno juri za učinkom, profitom i zaradom. Nedostatak vještina aktivnog slušanja, slaba empatija i izbjegavanje konstruktivnog dijaloga također su pokazatelji. Nema strpljenja za različita i različita mišljenja te negativna iskustva s povratnim informacijama na osobnoj razini", kaže Krstić.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...