Čini se da ulazimo u doba bilijunaša. Još krajem 2017. godine nitko na Zemlji nije vrijedio više od 100 milijardi dolara. Manje od jednog desetljeća kasnije, 18 ljudi na Bloombergovom indeksu milijardera premašilo je tu granicu. Uspješan izlazak SpaceX-a na burzu mogao bi učiniti Elona Muska, čije bogatstvo sada prelazi 670 milijardi dolara, prvim bilijunašem na svijetu. A ovim tempom, možda neće biti ni posljednji u ovom desetljeću.
Ako vam ovo djeluje bez presedana, to je zato što i je. No to istovremeno podsjeća na jedno drugo razdoblje. Na prijelazu u 20. stoljeće, zbunjujuće društvene i tehnološke promjene, polarizirana politika i vrtoglavi rast bogatstva na samom vrhu ostavili su Amerikance anksioznima i zbunjenima. Među pojmovima koje su pokušavali shvatiti bila je i sama riječ 'milijarda'. Kada se pojavilo prvo milijardersko bogatstvo, jedne novine su 1903. godine primijetile da je milijarda dolara "onoliko dolara koliko je bilo minuta od početka kršćanstva".
Hoće li Musk biti prvi bilijunaš na svijetu? Ako ćemo imati bilijunaša, iznimno je važno tko je ta osoba i što će učiniti s naizgled neograničenim bogatstvom | Bloomberg
Danas pokušavamo pojmiti tisuću takvih milijardi, odnosno onoliko dolara koliko je bilo minuta od početka ledenog doba.
Čitaj više
Rolex koji želite sada je možda dostupan, ali ne zadugo
Uz malo sreće, danas je moguće kupiti Rolex sat izravno iz trgovine, čak i ako nije baš onaj model koji ste htjeli. Evo zašto...
01.03.2026
Kad pretjerano razmišljanje preraste u prepreku u karijeri i svakodnevici
Popularna literatura ukazuje na to da je overthinking vrlo rasprostranjen obrazac razmišljanja u životu suvremenih ljudi. Evo kada je stvarno vrijeme da stanete i kako.
28.02.2026
Najgledaniji tech filmovi koji su predvidjeli život u digitalnom dobu
Tehno-optimizam i tehno-anksioznost? Može li budućnost i dalje ovisiti o čovjeku? Pet tech filmova imaju odgovore
21.02.2026
Kristina Ercegović: Novac je i dalje tabu tema, ali odluke o njemu oblikuju naše živote
Knjiga "Nije stvar u novcu, stvar je u nama" stavlja financije izvan isključivo numeričkog konteksta. Autorica Kristina Ercegović analizira novac kao pitanje ponašanja i odgovornosti prema sebi, društvu i obitelji. Podsvijest ima snažnu ulogu, evo kako je razumjeti.
14.02.2026
Razlika između tri i četiri zareza je ogromna. Milijarder može trošiti 1.000 dolara dnevno oko 2.700 godina, dok bi bilijunaš mogao trošiti bilijun dolara dnevno jednako dugo. Bilo da je to Musk, Mark Zuckerberg ili neki još nepoznati kandidat iz procvata umjetne inteligencije, što znači tolika količina bogatstva u rukama jedne osobe?
John D. Rockefeller nudi jedan odgovor. Već 1890. godine, kada je pedesetogodišnjak imao tek nešto više od 100 milijuna dolara, ljudi su predviđali da će postati prvi milijarder. Kako je Standard Oil generirao novac, njegovo bogatstvo se udvostručilo do kraja 19. stoljeća unatoč teškoj recesiji, a zatim se dodatno ubrzalo početkom 1900-ih. Do 1915. godine njegovo bogatstvo je znatno premašilo milijardu dolara, prema analizi dostupnih povijesnih podataka.
Ugao Pete avenije i 50. ulice u New Yorku: lijevo se vidi dio Rockefeller zgrade | Depositphotos
Preračunato u današnje dolare, Rockefellerovih 1,3 milijarde iz 1915. godine iznosilo bi oko 40 milijardi danas, što bi ga svrstalo tek na 54. mjesto Bloombergovog indeksa milijardera. No bolji način da se procijeni veličina njegovog bogatstva je kroz usporedbu s veličinom američkog gospodarstva. Po tom mjerilu, Rockefeller je 1915. godine posjedovao najveće privatno bogatstvo ikada sastavljeno, iznos jednak približno jednoj tridesetini tadašnjeg američkog BDP-a, odnosno nešto više od jednog bilijuna dolara u današnjoj vrijednosti.
Toliko bogata osoba nije poput drugih bogatih ljudi. Teorije zavjere na stranu, milijarderi i multimilijunaši rijetko se slažu oko ičega, čak ni oko porezne politike. U politici, biznisu i svemu ostalom često su u sukobu. Međutim, kako bogatstvo pojedinca pređe određenu granicu, ograničenja i protuteže nestaju. Takva osoba dobiva jedinstvenu sposobnost da preoblikuje svijet, iako, kao što pokazuje Rockefellerova priča, ona nije svemoguća. Njihov sveprisutni utejcaj može izazvati toliko snažnu reakciju javnosti da političari osjete da moraju reagirati.
Put do bogatstva
U vrijeme Rockefellerovog uspona, ljudi nisu mogli razumijeti što bi itko radio s milijardom dolara. Jedan dolar mogao je kupiti najbolje jelo u najluksuznijim restoranima u gradu. Čak i danas, nakon 110 godina inflacije, milijardu dolara je logistički teško potrošiti u jednom životu. Jeffa Bezosa se kritiziralo zbog vjenčanja u Veneciji koje je navodno koštalo oko 20 milijuna dolara. No po toj cijeni, par bi mogao obnavljati zavjete u jednako luksuznom okruženju svakog vikenda iduće godine, a da i dalje ne potroši milijardu dolara.
Aktivisti 'No Space for Bezos' na prosvjedu u Veneciji uoči raskošnog vjenčanja od 20 milijuna dolara | Andrea Merola/Bloomberg
Da bih bolje razumio kako je biti u središtu ogromnog bogatstva, putovao sam vlakom uz zaleđenu rijeku Hudson do Tarrytowna u državi New York. Moj cilj, Rockefeller Archive Center, nalazio se nekoliko kilometara uzbrdo od stanice, iza čeličnih vrata na nekadašnjem obiteljskom imanju od oko 1250 hektara. Sjedište arhiva je Hillcrest, uredna vila izgrađena 1963. godine za udovicu Johna D. Rockefellera Juniora. Tri razine trezora ispod kuće čuvaju zapise obitelji Rockefeller, filantropskih organizacija koje su osnovali i desetke drugih organizacija.
Odlučio sam započeti prepisku između starijeg Rockefellera i njegovog jedinog sina. John D. Rockefeller Jr., koji je često ostao u sjeni povijesti, idolizirao je svog oca i oslanjao se na njega tijekom prvih 40 godina života. Međutim, sve više nakon 1910. godine, mlađi Rockefeller je upravljao obiteljskim poslovima, dok je njegov umirovljeni sedamdesetogodišnji otac uživao u golfu i vožnjama automobilom.
Radio City Music Hall u Rockefeller centru proglašen je mjestom od posebnog značaja 1978. godine | Depositphotos
U prvoj mapi koju sam otvorio, obiteljske osobitosti su odmah iskočile s papira. Rockefeller Sr. je izgradio Standard Oil cijeđenjem svakog centa iz rafiniranja i transporta nafte, a tu je opsesiju učinkovitošću naslijedio i njegov sin. U jednom pismu, Junior detaljno navodi svoje godišnje troškove (83.238,35 dolara, uključujući donaciju od 25.000 dolara Sveučilištu Brown). U drugom odbija ponudu za poboljšanje štala iza kuće u New Yorku. U trećem zahvaljuje ocu na "značajnoj uštedi u domaćinstvu" zahvaljujući pošiljci "šparoga u vrijednosti od 11,10 dolara".
Pismo otkriva Rockefellerovu karakterističnu štedljivost, ali i njihovu izuzetnu privilegiranost. U vrijeme kada je prosečna plaća tvorničkog radnika bila 20 centi po satu, potrošiti 11,10 dolara na šparoge bio je nezamisliv luksuz za gotovo bilo koga.
Možda je veća razlika između tada i sada način na koji su Amerikanci reagirali na takav jaz.
Rockefeller i drugi industrijalci suočili su s sa žestokom reakcijom javnosti te su političari iz obje stranke djelovali. Godine 1903. jedan demokratski zastupnik iz Indiane predložio je da se kao 'javna smetnja i javna opasnost' proglasi svatko tko posjeduje više od deset milijuna dolara, uz konfiskaciju ostatka. Predsjednik Theodore Roosevelt pokrenuo je pravni napad na "trustove", uključujući Standard Oil, i zagovarao porez na nasljedstvo za "ona napuhana bogatstva koja ovoj zemlji sigurno ne donose korist ako se nastave".
U toj napetoj klimi, privatna pisma pokazuju da nijedan Rockefeller nije želio biti poznat kao milijarder. Godine 1916. Rockefeller stariji je novinske izvještaje da vrijedi milijardu dolara nazvao "besmislenim". Junior je brinuo da takvi članci "nepovoljno utječu na javno mnijenje", podržavajući argumente progresivaca, komunista i anarhista da su američki zakoni "nerazumni ili nedovoljni".
Obitelj i njihovi savjetnici, uključujući stručnjaka za odnose s javnošću Ivy Lee, odlučili su ne objaviti priopćenje. Međutim, dvije godine kasnije, nakon što je časopis Forbes procijenio Rockefellerovo bogatstvo na 1,2 milijarde dolara, pisma ukazuju na to da je Lee razgovarao s izdavačem. U sljedećem broju, B.C. Forbes je ublažio procjenu, navodeći da su ga uvjerili da Rockefeller "nije ni blizu milijarde dolara".
Pojesti bogate?
Za bogate Amerikance poput Rockefellerovih, prelazak iz prvog Pozlaćenog doba u Progresivnu eru bio je potresan. Do početka 1900-ih, Rockefeller je bio jedan od najomraženijih ljudi u Americi, nakon što su istraživački novinari razotkrili nemilosrdne taktike koje je koristio gradeći Standard Oil. Izbjegavajući sudske pozive i kaznene optužnice, gledao je kako savezna tužba protiv njegovog voljenog poduzeća stiže sve do Vrhovnog suda. Godine 1911. sud je jednoglasno presudio protiv Standard Oila, naredivši razbijanje monopola na desetak podružnica.
Rockefeller i drugi industrijalci suočili su se sa žestokom reakcijom javnosti i stavljeni su pod povećalo medija. Do početka 1900-ih, Rockefeller je bio jedan od najomraženijih ljudi u Americi | Depositphotos
U pismu ocu sljedeće godine, Junior se žalio na "opći duh i osjećaj društvenog i političkog nemira diljem različitih zemalja svijeta". Naveo je revoluciju u Kini, veliki rudarski štrajk u Engleskoj i predsjedničke izbore u SAD-u 1912. godine, na kojima su kandidati, uključujući bivšeg predsjednika Roosevelta, nudili različite prijedloge za oporezivanje bogatih. "Financijski interesi zemlje djeluju ozbiljnije ugroženi nego ranije", dodao je Junior svojim odmjerenim tonom. Zaista, godinu dana kasnije, Rockefellerovi su dobili prve savezne račune za porez na dohodak, po stopi od sedam posto na prihode veće od 500.000 dolara, nakon što su dvostranačke većine u glavnom gradu i više od 40 saveznih država ratificirale ustavni amandman kojim se uvodi porez.
Prijetnje nisu bile samo financijske. U nekoliko pisama u arhivi, Junior djeluje gotovo paranoično, brinući da su se talijanski anarhisti infiltrirali među zaposlenike na njihovom imanju u New Yorku. (Njegov otac mirno odgovara da "ne želimo da se stekne dojam da nećemo zapošljavati Talijane.") No Junior je imao razloga za brigu, naročito nakon 1914. godine kada je postao, zajedno s ocem, jedan od najomraženijih ljudi u Americi.
Tog proljeća, agenti rudarske kompanije u vlasništvu Rockefellerovih masakrirali su štrajkaše i njihove obitelji u Ludlowu u Coloradu. Iako je u to vrijeme bio tisućama kilometara daleko, Junior je bio član upravnog odbora i branio je oštre metode kompanije u tzv. Rudarskom ratu u Coloradu (Colorado Coalfield War). Dok su političari optuživali nasljednika za ubojstvo, bomba je eksplodirala na Upper East Sideu na Manhattanu. Tri anarhista i jedan susjed poginuli su u eksploziji koja je bila namijenjena imanju Rockefellerovih 40 kilometara sjeverno od tog mjesta. Deset dana kasnije, Rockefeller stariji je upozorio sina na glasine da su dva atentatora iz Colorada krenula prema njihovom odmaralištu u Maineu.
Depositphotos
Ta prijetnja se nikada nije ostvarila, ali Rockefellerovi i drugi bogati Amerikanci bili su zabrinuti. Sljedećeg mjeseca, dok je Europa klizila u rat, a strogi antimonopolski zakon prolazio kroz Kongres, Junior se pridružio okupljanju bogataša i dvojice konzervativnih senatora na jahti J.P. Morgan Juniora. "Prevladavajuće mišljenje bilo je obeshrabrujuće", izvijestio je oca. Nakon što se SAD nekoliko godina kasnije uključio u rat, porezna stopa za najbogatiju obitelj na svijetu porasla je na 77 posto.
Danas najbogatijih jedan posto Amerikanaca kontrolira oko 32 posto ukupnog bogatstva u SAD-u, prema procjeni Federalnih rezervi, tj. najvišu razinu od Drugog svjetskog rata. Ipak, poslednjih desetljeća često je izgledalo kao da Amerikanci nisu naročito uznemireni velikim bogatstvima u svom okruženju; podjednako ih je bilo koji su bogate idolizirali kao i onih koji su bili ljuti na njih. Savezni porez na nasljedstvo, uveden 1916. godine, danas je pun rupa koje omogućavaju prijenos milijardi dolara bez poreza. Dva puta su američki birači izabrali Donalda Trumpa, milijardera čiji su kripto i društveni medijski poduhvati više nego udvostručili njegovo bogatstvo otkako je napustio funkciju 2021. godine. Prošle godine Trump je privremeno dozvolio Musku da preokrene federalnu administraciju putem Odjela za učinkovitost vlade (Department of Government Efficiency - DOGE). U anketi Harris Poll iz studenog 2025. godine, tijesna većina Amerikanaca, njih 53 posto, izjavila je da se voli "ugledati na milijardere".
Međutim, u posljednje vrijeme postoje znakovi promjene. Udio Amerikanaca koji kažu da se dive milijarderima pao je za osam postotnih bodova u odnosu na sredinu 2024. godine. Dvije trećine sada se slažu da "milijarderi stvaraju nepravednije društvo", uključujući 57 posto republikanaca, a skoro tri četvrtine smatra da ne čine dovoljno sa svojim bogatstvom da unaprijede društvo. Javno mnijenje o Musku i Trumpu također se pogoršalo: 58 posto Amerikanaca ih vidi u lošem svjetlu, prema istraživanju organizacije Pew Research Center.
Kako iskoristiti bogatstvo
Tada, kao i sada, put do statusa milijardera ili bilijunaša konceptualno je jednostavan, iako u praksi rijedak: osnovati kompaniju, razviti je u globalnog giganta i zadržati značajan vlasnički udio. Huangovih 3,3 posto u tvrtki Nvidia Corp. dovoljno je da ga svrsta među deset najbogatijih ljudi na svijetu. Isto vrijedi i za Larryja Ellisona s više od 40 posto u tvrtki Oracle Corp. Rockefeller je posjedovao oko četvrtinu dionica Standard Oila.
Rockefeller centar danas je kompleks od 19 poslovnih zgrada koje zauzimaju devet hektara u Midtown Manhattanu, između 48. i 51. ulice u New Yorku. Četrnaest originalnih zgrada u art déco stilu, koje je naručila obitelj Rockefeller razdvojeno je velikim trgom i privatnom ulicom Rockefeller Plaza. Kasnije su dodane zgrade, uključujući 75 Rockefeller Plaza na sjevernom kraju i četiri zgrade sa zapadne strane Šeste avenije | Depositphotos
Rockefellerovo bogatstvo počivalo je na čvrstim temeljima. Od 1883. do 1906. godine Standard Oil je isplatio 550 milijuna dolara dividendi, omogućivši Rockefelleru da diverzificira ulaganja u željeznice, rudnike, čelik i banke. Do 1911. godine njegov udio u Standard Oilu vjerojatno je činio manje od četvrtine ukupne imovine.
Tijekom života, Rockefeller stariji je donirao 540 milijuna dolara u dobrotvorne svrhe, uglavnom Zakladi Rockefeller i drugim organizacijama pod kontrolom njegovog sina. Junior je kasnije donirao dodatnih 537 milijuna dolara. Ta sredstva financirala su Sveučilište u Chicagu, Spelman College, Rockefeller University, nacionalne parkove Acadia i Grand Teton, Museum of Modern Art, Met Cloisters, kao i medicinska istraživanja i sveučilišta diljem svijeta. Junior je osigurao i zemljište uz East River na kojem se danas nalazi sjedište Ujedinjenih nacija.
Do trenutka kada je Rockefeller stariji preminuo 1937. godine u 97. godini, jedan od najomraženijih ljudi u američkoj povijesti postao je jedan od najpoštovanijih.
Danas superbogati mogu mijenjati svijet ne samo filantropijom, već i direktnom kontrolom digitalnih platformi i razvojem umjetne inteligencije. Utjecaj te vrste nema vremensko ograničenje. Što su superbogati strpljiviji, savjesniji i kreativniji, to mogu biti efikasniji.
Ako ćemo imati bilijunaša, iznimno je važno tko je ta osoba i što će učiniti s naizgled neograničenim bogatstvom.