Bečki muzej, u kojemu su klimatski aktivisti nedavno ciljali stakleni zaslon koji štiti sliku Gustava Klimta, odgovorio je izložbom pod nazivom 'Par stupnjeva više' na kojoj su slike nakrivljene nekoliko stupnjeva kako bi se skrenula pozornost na globalno zatopljavanje, a izložba traje do 26. lipnja.
Aktivisti grupe Posljednja generacija umrljali su staklo ispred Klimtove slike "Smrt i život" u muzeju Leopold u Beču, a jedan je na staklo zalijepio ruku u prosvjedu u studenome pozivajući na prestanak crpljenja nafte.
"Smatramo da je taj način potpuno pogrešan", rekao je umjetnički direktor muzeja Hans-Peter Wipplinger Reutersu na dan otvaranja odgovora male izložbe "Nekoliko stupnjeva više (pretvorit će svijet u neudobno mjesto)".
Čitaj više
U Split stiže međunarodna izložba suvremenog crteža
Projekt je posebno značajan zbog zbližavanja različitih kultura te sagledavanja vlastite umjetnosti u međunarodnom kontekstu i vrednovanju vlastitih umjetničkih dosega u globalnom okruženju.
04.07.2022
Ovu će si umjetničku kolekciju i svjetski bogataši teško priuštiti
Aukcijska je kuća Christie's u srijedu navečer objavila najzanimljivije slike iz ostavštine pokojnog suosnivača Microsofta Paula Allena.
25.09.2022
Michelangelov crtež prodan za više od 23 milijuna eura
Crtež golog muškarca postao rekordno plaćeno Michelangelovo djelo, njegova druga najskuplja slika, "Uskrsli Krist", prodana je za 9,5 milijuna eura.
20.05.2022
Hoće li Pariz oteti Londonu laskavu titulu grada umjetnosti
Pariz je u listopadu okrunjen europskim gradom suvremene umjetnosti.
17.01.2023
U okviru izložbe 15 je djela umjetnika, uključujući Klimta i austrijskog velikana Egona Schielea, obješeno nakrivljeno uz prateće tekstove koji skreću pozornost na učinak koji bi globalno zagrijavanje za više od 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine imalo na krajolike prikazane na njima.
Prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (IPCC), emisije se moraju prepoloviti do sredine 2030-ih ako svijet želi imati ikakve izglede ograničiti porast temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine ključni cilj sadržane u Pariškom sporazumu iz 2015.
"Htjeli smo inicirati nešto produktivno, nešto komunikativno. To znači prenošenje poruke i to ne samo spektakularnim fotografijama, kao što je prosvjed, već i pomaganjem posjetiteljima da saznaju više o situaciji i različitim kontekstima tog globalnog zagrijavanja", rekao je Wipplinger.