.webp){kind=icon}
Dok sjedi za velikim drvenim stolom pored mnoštva papira, Tijana Vujović, odvjetnica iz Beograda, kaže da sutra ima u planu još pet sastanaka s novim potencijalnim klijentima, od kojih su četvorica Rusi.
Ona ima 36 godina i specijalizirana je za migraciju - sređuje potrebnu dokumentaciju za povezivanje klijenata s agentima za nekretnine. To se događa u gradu koji se polako pretvara u utočište za tisuće Rusa, a to je postao od početka invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu prije osam mjeseci. Pridošlice su se okupile u coworking prostorima, gdje je registrirano više od 2.000 tvrtki, što je poticajno i za tržište nekretnina. Nakon Putinove naredbe o vojnoj mobilizaciji građana u rujnu, većina njih planira produžiti boravak u tom gradu.
"Na početku rata svi su klijenti bili zainteresirani za iznajmljivanje stana", izjavila je Vujović u svom uredu u centru Beograda. Procjenjuje da je ove godine imala najmanje 500 klijenata iz Rusije. "U posljednjih nekoliko mjeseci bilo je mnogo zahtjeva za kupovinu nekretnina i to ne samo za privremeni boravak, već i za život."
Eskalacija Putinovih napada na Ukrajinu narušila je odnose Srbije i Rusije. Lideri Europske unije, kojoj bi se Srbija željela pridružiti, upozorili su predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da njegova zemlja treba odlučiti na čijoj je strani, dok se on opire uvođenju sankcija Moskvi. Ipak, proruski, ako ne i "proputinovski" stav je duboko usađen u Beogradu.
"Beograd je posljednjih tjedana poput Casablance", izjavio je Vučić 17. listopada u govoru na svečanosti povodom obilježavanja dvadesete obljetnice osnivanja Sigurnosno-informativne agencije (BIA), usporedivši taj grad s onim prikazanim u filmu iz 1942. godine i mjestom preplavljenim špijunima i ratnim izbjeglicama.
Više od 100.000 Rusa i nekoliko stotina Ukrajinaca došlo je u Srbiju od početka sukoba, 17.000 ih je dobilo boravišnu dozvolu, rekao je Vučić. Ostali su se preselili u druge zemlje ili su ostali u Srbiji kao gosti.
Depositphotos
"Kad imamo goste iz Rusije, otkrivamo one iz zapadnih službi koji ih prate", rekao je on. "Kada imamo goste sa Zapada, onda one druge koji ih prate u stopu."
Velik dio Europe prihvatio je ruske aristokrate i intelektualce koji su pobjegli kada su boljševici započeli Oktobarsku revoluciju 1917. godine, ali jedno stoljeće kasnije, oni koji bježe od politike svojih domovina imaju malo opcija u Europi. Međutim, Srbija dozvoljava Rusima boravak u zemlji bez vize prvih 30 dana, a srpska nacionalna aviokompanija zadržala je letove do Moskve i još tri ruska grada.
Nije teško uočiti prisustvo Rusije u Beogradu, gradu s oko 1,4 milijuna stanovnika. Jedna od gradskih znamenitosti je art nouveau Hotel "Moskva", a nedaleko od njega je i Ruski dom ili Ruska kuća. Ruski energetski gigant Gazprom sponzorira Crvenu zvezdu, najuspješniji nogometni tim u zemlji.
Bloomberg
Te veze sežu duboko u prošlost. Srbija je obnovila odnose s pravoslavnom Rusijom devedesetih godina, tijekom krvavog raspada Jugoslavije kada su dijelovi federacije uz podršku Zapada stekli nezavisnost. Pokušaj Slobodana Miloševića da to zaustavi izazvao je sankcije i izolaciju. Srbi su tražili podršku na istoku i dobili je od Rusije tijekom bombardiranja NATO-a 1999. godine s ciljem da se okonča sukob na Kosovu.
Neki od Rusa koji su nedavno naprasno napustili svoju zemlju, izjavili su da su sretni što su naišli na takvu dobrodošlicu. Tridesettrogodišnji Mikhail Korostikov bio je šef međunarodne ESG suradnje u banci Sberbank u Moskvi. Počeo je tražiti novi posao 25. veljače, dan nakon što je Rusija napala Ukrajinu, a istog tjedna ozbiljno se prihvatio učenja srpskog.
Nije bilo lako dobiti novi posao, jer zapošljavanje Rusa odjednom nije bilo vrijedno rizika, rekao je. Korostikov, čija je supruga Srpkinja, došao je u Beograd u lipnju, a sada radi na daljinu za jednu britansku nevladinu klimatsku organizaciju. "Posjetite li zajednički prostor, sve što ćete čuti je ruski", izjavio je Korostikov sjedeći u baru na Vračaru, elitnom dijelu grada u centru Beograda. "Svi vas tretiraju kao susjeda", rekao je prisjećajući se kako su mu prodavači na tržnici čak ponudili besplatnu hranu kada su saznali da je Rus.
"Ni u jednom trenutku nisam osjetio da se netko loše odnosi prema meni”, rekao je 10. listopada. "Govorim ljudima da je ovo jedna divna zemlja, možda ipak malo neuredna."
Depositphotos
Kao i mnogi Rusi, nakon ulaska u zemlju, Korostikov je imao 30 dana prije nego što mu je bio potreban novi žig u putovnici. Ispostavilo se da u takvoj politici postoji "rupa". Rusi su u Beogradu napravili grupe na Telegramu, servisu za slanje enkodiranih poruka, na kojima se nudi dnevni prijevoz do granica, rekao je. Prilikom jednog putovanja do Bosne, prešao je granicu i šetao u toj zemlji deset minuta, nakon čega je prešao nazad u Srbiju. Graničari su se šalili, govoreći "zdravo, druže", izjavio je Korostikov.
Beograd omogućuje pridošlicama da pronađu relativno pristupačan smještaj, barem u odnosu na cijene u Moskvi, kao i priliku da se presele, pokrenu posao ili barem razmisle o tome koji im je sljedeći potez. Rusi su ove godine osnovali 2.321 malu tvrtku u Srbiji, uglavnom u Beogradu, što je rast u odnosu na 158 tvrtki koje su Rusi osnovali u Srbiji tijekom 2021. godine, navodi Agencija za privredni registar Srbije.
Beogradska kompanija WeShare, čiji se uredski prostor nalazi u zgradi preko puta Narodne skupštine Srbije, dobila je 60 novih ruskih klijenata od početka rata u Ukrajini. Prije toga imala ih je samo nekoliko.
Depositphotos
Mnogi žele registrirati tvrtke na lokacije kompanije WeShare, bilo da je u pitanju fizičko korištenje prostora ili samo njegove adrese, rekao je osnivač i vlasnik kompanije Leon Pantelić. "Vidimo nevjerojatan porast potražnje i svakog tjedna dobivamo sedam do osam novih upita", rekao je.
Tržište nekretnina
U međuvremenu, Rusi su podigli cijene na tržištu nekretnina. Rastuća potražnja je dovela do rasta cijena najamnina u Beogradu, koje su porasle više nego dvostruko, rekla je Katarina Lazarević, koja vodi jednu od uglednih agencija za nekretnine u gradu.
Prosječna cijena iznajmljivanja jednosobnog stana u centru Beograda povećala se s 300 eura mjesečno na najmanje 600 eura, što postaje preskupo za mnoge stanovnike grada u kojem je prosječna neto mjesečna plaća oko 800 eura, rekla je.
Rusi su došli u tri vala, dodala je. Prvi val su činili uglavnom profesionalci ili bogati pojedinci koji su preselili poslovanje kako bi izbjegli sankcije, zatim su tijekom ljeta došle obitelji, a najveći val zabilježen je kada je Putin naredio mobilizaciju u zemlji.
"Sva ponuda na tržištu veoma brzo nestaje", rekla je Lazarević. "Uskoro im nećemo imati što ponuditi u Beogradu."
