.webp){kind=icon}
Hrvatska se brzom reakcijom Vlade i prihvaćanjem inicijative za uvođenje vize za digitalne nomade nametnula kao jedna od top destinacija u Europi za te putujuće radnike. Srbija također kotira jako dobro, a Bosna i Hercegovina još ima dosta prostora za iskoristiti prirodne predispozicije i probiti se među atraktivne destinacije.
Digitalni nomadi su ljudi koji svoj posao, nevažno jesu li zaposlenici ili vlasnici tvrtke, obavljaju na daljinu, iz inozemstva. Mogu se zadržati na nekome mjestu tri dana, ali i cijelu godinu. Bitno im je da na privremenom boravištu imaju dobru internetsku infrastrukturu, a dostupnost coworking prostora, hubova i lokalnih udruga koje im stoje na raspolaganju svakako je prednost.
Prema procjenama stručnjaka, do 2035. godine u svijetu će biti čak milijardu digitalnih nomada. Stoga ne čudi što zemlje širom svijeta nastoje privući tu skupinu nudeći im razne olakšice za dolazak i boravak u njihovim zemljama.
Hrvatska je slijedila primjer Estonije gdje je u lipnju 2020. godine uvedena digitalna nomadska viza koja takvim "stranim radnicima" omogućuje jednogodišnji boravak u zemlji. Tako je, na inicijativu poduzetnika Jana de Jonga, Hrvatska među prvima u Europskoj uniji regulirala jednogodišnji privremeni boravak digitalnih nomada. Bilo je to početkom prošle godine.
Nakon tog prvog koraka napravljene su dodatne zakonske izmjene te su sada stranci sa statusom digitalnih nomada u Hrvatskoj oslobođeni plaćanja poreza na primanja te ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu.
U javnosti je nastao buzz, uskoro je Hrvatska turistička zajednica lansirala kampanju "Croatia, Your New Office", osnovana je Hrvatska udruga digitalnih nomada (DNA Croatia), oformljeno je selo digitalnih nomada u zadarskom Boriku, a kreirana je i posebna platforma za povezivanje iznajmljivača smještaja i digitalnih nomada DNA Stay. Strani mediji poput Forbesa i jednog od vodećih turističkih vodiča Lonely Planet raspisali su se o Hrvatskoj kao o privlačnoj destinaciji za digitalne nomade.
Budući da su pandemijski uvjeti rada popularizirali rad na daljinu, a želja za putovanjem nakon lockdowna svijet pokrenula u potrazi novih horizonta, trenutak je bio izuzetno povoljan. I Hrvatska je privukla strance koji za ured biraju bar na plaži ili planinarski dom.
Selo digitalnih nomada u Zadru | DNA Croatia
U listopadu je Hrvatska bila već druga na popisu najboljih zemalja za digitalne nomade, odmah nakon Japana. To je odlučilo 150 tisuća digitalnih nomada na portalu NomadList. Hrvatska se počela pojavljivati i na drugim rang-listama. Između ostalih ju je tražilica za putovanja Kayak proglasila 11. najboljom zemljom za digitalne nomade u konkurenciji od 111 zemalja. Poziciju na toj listi osiguralo joj je lijepo vrijeme, kulturne i prirodne ljepote, društveni život, zdravstvena zaštita, cijene i sigurnost.
Početni zamah nije nestao, dapače, razmahao se još i više. U prvih osam mjeseci ove godine u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) vizu za digitalne nomade zatražilo je 1070 stranaca, a 505 ju je i dobilo. Prema statistikama na stranicama MUP-a, vizu su ove godine zatražili državljani 59 zemalja. Najviše je zahtjeva pristiglo od Ukrajinaca, Rusa, Amerikanaca, Britanaca i Kanađana.
Zanimljivo, vizu za digitalne nomade zatražilo je deset državljana iz Srbije, osam iz Bosne i Hercegovine, pet iz Sjeverne Makedonije, dva iz Crne Gore, ali nitko iz Slovenije.
Ti zahtjevi za vize, međutim, nisu realan pokazatelj broja digitalnih nomada u Hrvatskoj s obzirom na to da mnogi od njih dođu iz zemalja EU-a i borave kraće od tri mjeseca. Stoga im nije potrebna viza. Iz udruge DNA Croatia procjenjuju da u Hrvatskoj mjesečno u prosjeku boravi oko dvije tisuće digitalnih nomada.
Kada im istekne dozvola za privremeni boravak u Hrvatskoj, digitalni nomadi mogu šest mjeseci nakon isteka dozvole ponovno podnijeti zahtjev. Obrada zahtjeva traje 15 do 60 dana, a trošak za podnošenje zahtjeva te izdavanje vize i biometrijske boravišne karte ne prelazi 1.200 kuna.
BiH s predispozicijama
Iako Bosna i Hercegovina posjeduje određene predispozicije za privlačenje ove skupine – ugodnu klimu, povoljan geografski položaj i relativno niske troškove života u usporedbi s europskim zemljama, još je uvijek nepoznata destinacija za digitalne nomade. Iako je bilo nekih inicijativa s ciljem olakšavanja dolaska i boravka digitalnih nomada, još uvijek ne postoji sustavni pristup promociji BiH kao poželjne destinacije. Kada je riječ o BiH, digitalni nomadi se suočavaju s nedostatkom jasnih informacija o regulaciji boravka, smještajnim kapacitetima, mogućnostima za angažman u zajednici i slično.
Digitalni nomadi u BiH trenutno mogu boraviti uz tromjesečnu turističku vizu. Prošle godine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojena je Inicijativa kojom se traži reguliranje boravka digitalnih nomada u BiH i uvođenje viza po uzoru na Hrvatsku te je Vijeće ministara BiH zaduženo za izmjenu i dopunu Zakona o strancima BiH. Međutim, ni nakon više od godinu ova inicijativa nije zaživjela.
Tehnološki park Intera iz Mostara u suradnji s Privrednom komorom Federacije BiH i uz financijsku podršku Europske unije i Vlade Republike Njemačke implementira projekt RECOOPER s ciljem oporavka turističkog sektora u BiH kroz predstavljanje Hercegovine kao idealne destinacije za digitalne nomade. Tako su sredinom kolovoza otvorene prijave za jednomjesečni program boravka pet digitalnih nomada u Hercegovini. Za program se prijavilo više od 150 digitalnih nomada, a njih petero iz Nizozemske, Švedske, Poljske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, koji su zadovoljili kriterije, trenutno boravi u Hercegovini. Omogućen im je besplatan smještaj u hotelima, motelima i apartmanima u Mostaru i okolici, rad iz Code Huba Mostar, a imaju i priliku upoznati prirodne i kulturne ljepote Hercegovine te slobodno vrijeme provoditi u sportskim, rekreativnim i umjetničkim aktivnostima družeći se s lokalnom zajednicom.
Pet digitalnih nomada trenutno boravi u Hercegovini | TP Intera
U svjetskoj trci za privlačenje digitalnih nomada, Srbija je također prepoznala potencijale te grupe radnika.
Njima je, prema važećoj regulativi, omogućeno svoj boravak u zemlji produžiti te se zadržati više od standardnih 90 dana.
''Ako podnesu zahtjev za privremeni boravak putem priznavanja visokoškolske diplome i on bude odobren, boravak važi godinu dana'', kaže Ivan Brkljač, direktor programa za cirkularne migracije u Tački povratka, programu za podršku povratnika u Srbiju.
Ako odluče da se u Srbiji žele zadržati duže od spomenutih 90 dana, nomadi postaju porezni obveznici. Prema njegovim riječima, oni su tada dužni sami pronaći modalitet kojim će riješiti svoj porezni status, a to često ovisi i o djelatnosti kojom se bave.
Budući da se među nomadima uglavnom nalazi mlađa populacija, valja napomenuti da u Srbiji od ove godine vrijedi i svojevrsni porezni popust za mlađe od 40 godina. To se, kako je Bloomberg Adria već pisao, odnosi na godišnji porez na dohodak građana, a u objašnjenju srpskog ministarstva financija se navodi kako se ovaj porezni tretman odnosi i na rezidente (za dohodak ostvaren na teritoriju Srbije i u drugim državama) i na nerezidente (za dohodak ostvaren na teritoriju Srbije).
Kada se govori o ekonomskom doprinosu digitalnih nomada, on svakako nije malen.
''Prosječan digitalni nomad na mjesečnoj razini troši između 1.300 i 1.500 dolara, što je znatno više od prosječnog građanina Republike Srbije'', napominje Brkljač. Ipak, kako ističe, nezahvalno je procijeniti koliko ovakvih nomada godišnje uopće posjeti zemlju jer je na papiru nemoguće razaznati redovnog turista od digitalnog nomada.
Prema navodima Skenera digitalnih nomada, koji su kreirali UNDP i Inicijativa Digitalna Srbija, dade se zaključiti kako je Srbija prilično privlačna nomadima jer nudi zapadnoeuropski način života za prihode Istočne Europe. Na stranici Nomad List, gdje nomadi rangiraju posjećena mjesta, glavni grad Srbije drži ukupnu ocjenu 3,58 od pet i četvrto mjesto na popisu najboljih mjesta za život u Europi. Dobre rezultate Beograd ostvaruje u područjima kao što su: kvaliteta života, sigurnost, sloboda govora i druge, dok su polja na kojima škripi kvaliteta zraka, prihodi, naklonjenost LGBTQ+ osobama i sl.
Osim ovog i drugih stranih stranica na kojima se zainteresirani mogu informirati, grupa srpskih organizacija pokrenula je i web stranicu Belgradegets.digital, gdje se može pronaći niz korisnih podataka o procedurama dolaska, smještaju, događanjima u gradu i sličnom.
