Tko želi živjeti vječno po cijeni od dva milijuna dolara?

Starenje i smrt neizbježni su aspekti života, barem za većinu. No, ne i za američkog tehnološkog multimilijunaša Bryana Johnsona, koji godišnje troši dva milijuna dolara kako bi preokrenuo proces starenja ili ga barem usporio za 25 posto. Upravo to tema je dokumentarca Don’t Die: The Man Who Wants to Live Forever, koji se prikazuje na Netflixu.

Film nas uvodi u svakodnevicu tog 47-godišnjaka, koji tvrdi da živi (a i izgleda) kao prosječni 18-godišnjak. Johnson se svakog dana budi u 4:30 sati, pali svjetlo u kupaonici koje imitira sunčevu svjetlost, uzima tri tablete, mjeri tjelesnu temperaturu i započinje hormonsku terapiju koja stimulira njegov živčani sustav.

Slijedi prvi obrok – blendirano povrće u obliku crnog napitka koji izgleda kao nešto što biste konzumirali samo u slučaju životne opasnosti, uz prvih 30 tableta. Do kraja dana popije još otprilike 100 lijekova i dodataka prehrani.

Posljednji obrok ima u 11:30, što znači da ostatak dana – sve do spavanja u 20:30 – Johnson posti.

Njegov strogo definirani režim uključuje dnevni unos od 1977 kalorija, sat vremena vježbanja svakog dana i tri treninga visokog intenziteta tjedno. Ako ta rutina djeluje ekstremno, pričekajte dok ne čujete ostatak.

Depositphotos

Eksperimenti visokog rizika

"Ne postoji osoba na svijetu koja ima kronoloških 45 godina, a da su svi njezini organi na razini 35-godišnjaka", izjavio je doktor Oliver Zolman za Bloomberg. On je dugogodišnji istraživač terapija protiv starenja s Cambridgea i s Johnsonom proučava znanstvenu literaturu i protokole protiv starenja, koristeći Johnsona kao subjekt (i financijera) za eksperimente. Zolman predvodi medicinski tim od 30 osoba koji ga podvrgava desecima procedura, od kojih su mnoge ekstremne, rizične i bolne, a rezultati se stalno mjere analizama krvi, magnetskom rezonancijom, ultrazvukom i kolonoskopijama.

Na primjer, eksperimentalni lijek rapamicin, koji je američki FDA odobrio samo za osobe koje se pripremaju za transplantaciju organa, sve se češće spominje u "leksikonu dugovječnosti", a hvale ga i druge poznate osobe. Razvijen kao imunosupresiv za sprječavanje odbacivanja transplantiranih organa, rapamicin privlači pozornost zbog svog potencijala kao terapije protiv starenja.

Njegov mehanizam djelovanja temelji se na inhibiciji mTOR-a, proteinskog kompleksa ključnog za rast i regeneraciju stanica. Iako je mTOR ključan tijekom mladosti, njegova pretjerana aktivnost u kasnijim godinama povezuje se s ubrzanim starenjem i bolestima povezanim sa starošću. Inhibicijom mTOR-a, rapamicin bi mogao usporiti te procese. Johnson uzima 10 tableta rapamicina dnevno.

Depositphotos

Johnson također prakticira transfuziju plazme, gotovo rutinsku praksu među "momcima iz Silicijske doline" o kojoj se rijetko govori. Dok neki koriste takozvane blood boyeve kao davatelje plazme, Johnson koristi krv svog sina, dok istovremeno daje svoju plazmu ocu. Rezultati? Njegov 70-godišnji otac smanjio je biološku starost na 46 godina.

Najdalje je otišao u rujnu 2023., kada je na privatnom otoku Roatan u Hondurasu prošao gensku terapiju folistatinom. Terapija koristi plazmide – male molekule DNK-a koje ne mijenjaju genetski materijal kromosoma – za povećanje mišićne mase, usporavanje starenja i produženje telomera. Johnson na svojoj stranici tvrdi da bi to mogao biti ključ za probijanje granice ljudskog vijeka od 120 godina.

Terapiju razvija tvrtka Minicircle, koja tvrdi da je folistatin među najperspektivnijim tretmanima za produljenje života. Cijena terapije? Samo 25 tisuća dolara, znatno manje od drugih genskih terapija koje dosežu milijune. No nedostatak kliničkih podataka zabrinjava znanstvenike koji upozoravaju na opasnosti nereguliranih eksperimenata. "Ta terapija napravljena je kako bi svatko na svijetu mogao imati pristup", izjavio je Walter Patterson, suosnivač i glavni znanstveni direktor tvrtke za Bloomberg.

Depositphotos

Doktor Andrew Steele dijeli anegdotu o tome kako ga je Johnson blokirao na Twitteru nakon što je predložio da bi milijunaš trebao uložiti dio svog bogatstva u financiranje stvarnih znanstvenih istraživanja. Iako obojica doktora navode načine na koje bi Johnson mogao doprinijeti tim područjima, smatraju da metode koje trenutačno koristi ne donose značajne znanstvene podatke.

Doktor Niko Mihić, medicinski savjetnik Real Madrida i suosnivač organizacije Nogometni doktori, u emisiji Sedam Bloomberg Adrije iznio je slično mišljenje.

Rekao je kako takva posvećenost može ukazivati na opsesivno-kompulzivni poremećaj te da jetra prosječno može metabolizirati do pet tableta dnevno. Mihić, naravno, ne osporava da se s timom od 30 medicinskih profesionalaca određeni procesi mogu držati pod kontrolom, ali postavlja se pitanje koja je od metoda, na kraju, najdjelotvornija.

"Još je prerano donijeti mišljenje o djelotvornosti Johnsonovih protokola."

Iz iskustva rada s profesionalnim sportašima doktor Mihić ističe kako određeni protokoli mogu omogućiti sportašima da se bave sportom dulje, čak i u zrelim godinama. Kao primjere navodi Novaka Đokovića i Luku Modrića, koji igraju iznad očekivanja za svoje godine, te Toma Bradyja, koji je srušio sve rekorde povukavši se u mirovinu s 44 godine.

Mihić također smatra kako umjetna inteligencija (AI) ima značajnu ulogu u prevenciji.

"Kreiranjem svojevrsnog avatara profesionalnih sportaša, odnosno digitalnog sportaša, možemo predvidjeti njihove slabe točke i tako spriječiti ozljede te izraditi učinkovit individualni protokol", navodi i dodaje kako će uloga AI-ja u smislu prognostike i prevencije biti još veća u budućnosti.

Tko je čovjek koji je objavio rat starenju?

Bryan Johnson | Kyle Grillot/Bloomberg

Prateći svoj rigorozni režim, Johnson tvrdi kako je smanjio brzinu starenja na 0,64, što znači da svake godine stari samo sedam i pol mjeseci.

Osim toga, Johnson svjedoči kako je prije nego što je dosegao zdravlje 18-godišnjaka bio u lošem stanju. Priznaje da je patio od duboke depresije deset godina prije nego što je odlučio promijeniti svoj život. I to unatoč svemu novcu koji je imao.

Inače, redatelj Chris Smith poznat je po kontroverznim zvijezdama svojih dokumentaraca, među kojima su Tiger King, Fyre i Bad Vegan, a u dokumentarcu Don’t Die Smith prikazuje evoluciju Johnsona od prosječnog američkog tinejdžera do tehnološkog milijunaša koji algoritmu prepušta upravljanje svojim zdravljem, potičući i druge da učine isto. Johnson je odrastao u Mormonskoj crkvi koja je snažno usmjerena na obitelj, a služio je i kao misionar. Nakon fakulteta i niza poslova, njegova najuspješnija kreacija bila je Braintree, tvrtka za omogućavanje online uplata osnovana 2007. godine, neposredno prije nego što je online kupovina postala uobičajena za potrošače.

Godine 2012. tvrtka je kupila Venmo i nastavila rasti, prije nego što ju je 2013. godine kupio eBay, odnosno tada PayPal, za 800 milijuna dolara. Nakon gotovinske transakcije, koja mu je osobno donijela 400 milijuna dolara i slobodu da promijeni svoj život, Johnson kaže da je sedam sati ludovao od sreće.

Depositphotos

"Osjećao sam se beznadno. Navečer bih u sedam sati pojeo previše hrane ili pogrešnu hranu, bio sam pretil. Taj Bryan je otpušten. Ta verzija mene više nema autoritet. Novi Bryan je sada ovdje."

Johnson je, krenuvši na put oporavka svojih organa, gdje mu algoritmi služe kao vodič, prekinuo veze i sa suprugom, Crkvom i dvoje djece. Treće dijete, sin Talmage, pridružilo mu se kasnije i prisutan je u većem dijelu filma.

Većini ljudi njegova rutina djeluje nerealno

Većini ljudi njegova rutina djeluje nedostižno, osobito uzimajući u obzir trošak od dva milijuna dolara godišnje. No ako to stavimo po strani i uklonimo eksperimente, tretmane svjetlom i kisikom koje si mogu priuštiti samo najbogatiji, tim liječnika koji proučava njegove rezultate i tehnologiju za mjerenje mozga Kernel (još jedan od Johnsonovih poslovnih pothvata), činjenica je da većina koristi koje Johnson ostvaruje dolazi iz redovitog sna, kontrolirane prehrane i vježbanja. Također, kaže da je osnovni princip jednostavan i vrijedi za svakoga: "Izbjegavajte samodestruktivno ponašanje. Svi imamo tu osobnost koja previše razmišlja i misli loše."

Ne možemo reći da to nisu stvari koje su dostupne svima nama, u različitim stupnjevima, odnosno da nad njima ne možemo imati kontrolu.

Doktor Mihić potvrđuje kako postoje osnovna pravila kojih se svatko može pridržavati da bi osigurao bolju kvalitetu života i usporio starenje. Evo koja su:

• Nemojte pušiti

• Pazite što unosite u tijelo, bilo da je riječ o hrani, lijekovima ili drugim tvarima

• Spavajte dovoljno i odmarajte se

• Vježbajte, idealno pet puta tjedno

• Radite na skladnim odnosima s obitelji

• Živite u trenutku, ne u budućnosti

• Uključite umjetnost u svoj život, okruženje ljepotom pomaže

• Osmislite trogodišnji plan za hobije, učenje novog jezika ili sviranje instrumenta

• Slušajte svog liječnika

Doktor Mihić smatra kako je sljedeći veliki korak u dugovječnosti rana detekcija kognitivnih poremećaja. "Danas možemo otkriti nastanak kognitivnih sindroma deset godina prije nego što se pojave."

Uz to, doktor Mihić ističe kako "normalnost" u parametrima dobivenima iz analiza više nije prihvatljiva te da se ide prema optimizaciji tih parametara. "Normalni parametar za odraslu osobu nije isti za nekoga od 20 ili 90 godina. Ne želimo samo normalne vrijednosti, recimo željeza ili vitamina B. Želimo najbolje za svaku osobu, ma koliko zdrava bila."

Kao druge važne trendove, sugovornik Bloomberg Adrije spominje nove radiološke tehnike i nove generacije psihodeličnih lijekova.

 

Izazov medicinskom sustavu

Johnsonove ambicije nadilaze same protokole. Na kraju krajeva, postoje i drugi influenceri koji su brendirali i promovirali svoje osobne fitness i zdravstvene rutine (u Johnsonovom slučaju brend se zove Blueprint, a rutina je, kako vidimo, ekstremna).

Iako od preporuka u njegovim protokolima profitiraju mnogi sudionici lanca (primjerice, dodaci prehrani koje koristi često su rasprodani), a i on sam putem niza brendiranih proizvoda, Johnson cilja na nešto mnogo veće.

Njegovo očekivanje je da se svaki cilj – ako se protokoli ispitaju i dokaže njihova korisnost – može postići. "Ako je to slučaj, bismo li kao društvo mogli krenuti tim putem? Riječ je o stvaranju društvenih promjena", kaže Johnson.

Johnson smatra da je zdravstveni sustav toliko pogrešan da je jedini izlaz stvaranje potpuno novog sustava. Svoje mišljenje temelji na tezi da se trenutačno liječe posljedice, a ne pravi uzroci problema, te da je potrebna promjena paradigme.

Film, zajedno s izjavama drugih znanstvenika, postavlja pitanje vladajućim medicinskim protokolima: "A što vi radite?"

Sudionici u filmu ističu kako je njegov pristup nešto što bi moglo donijeti revoluciju za ljudsku vrstu.

"Teško je zamisliti život bez medicinskih otkrića. Samo prije dva stoljeća nismo imali pristup anesteticima ili antibioticima. Gledajući unaprijed, uskoro bi moglo doći vrijeme kada će dva tinejdžera razgovarati o tome kako je čudno da su se ljudi razbolijevali i umirali", kaže jedan od znanstvenika.

I više nije sam u tome. Na kraju filma pozdravljaju nas zajednice pristaša okupljenih oko njegove filozofije, inspiriranih idejom da je smrt samo opcija. S najrazličitijih krajeva svijeta poručuju: "Don’t Die." Ideja koja je Johnsona učinila još bogatijim, a mogla bi ga učiniti i besmrtnim. Ako ne fizički, onda barem u suprotnosti s temeljnim postulatom života.