Hrvatska je svijetli primjer Adrija regije u nošenju s energetskom krizom

Zemlje Adria regije suočavaju se s izazovom kako osigurati stabilnu i dugoročnu opskrbu plinom, čija je cijena zbog hladnog vremena od početka studenog porasla za oko 20 posto. Hrvatska je u tome najsvjetliji primjer.

Hrvatska je postala jedna od rijetkih članica Europske unije koja se može smatrati energetski samodostatnom kad je riječ o plinu. Trenutno se provodi projekt proširenja terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čiji će se kapacitet udvostručiti na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje.

Kroz projekt "Jačanje plinske infrastrukture" vrijedan 533 milijuna eura, do sredine 2026. godine u Hrvatskoj će se izgraditi četiri plinovoda: Zlobin–Bosiljevo, Bosiljevo–Sisak, Kozarac–Sisak i Zabok–Lučko. Tim će se plinovodima plin s LNG terminala na Krku transportirati prema Sloveniji, Mađarskoj i ostalim zemljama jugoistočne Europe.

Energetski stručnjak Bernard Baraka naglašava kako Europa bilježi postupni rast cijena plina te predlaže mjere kojima bi Hrvatska smanjila ovisnost o uvozu i postala lider u energetskoj sigurnosti regije.

"U budućnosti očekujem spor, stabilan i razuman rast cijena plina, ponajviše zbog povećanja troškova istraživanja, proizvodnje i razvoja. Sama činjenica da se radi na proširenju LNG terminala na Krku značajno doprinosi sigurnosti opskrbe, stabilnijim cijenama i diverzifikaciji. Hrvatska bi trebala raditi ne samo na tehničkoj, već i na komercijalnoj diversifikaciji kapaciteta", zaključuje Baraka.

Dodaje kako je potrebno razmotriti može li Hrvatska razvojem tih kapaciteta postati regionalno čvorište za plin, naglašavajući njezin "savršeni geografski položaj, gdje more ulazi u najdublji dio Europe". Pritom vidi priliku za razvoj dobrosusjedskih odnosa te za prodaju plina Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Problemi u Srbiji

Ova zima prva je u kojoj će se Srbija opskrbljivati i plinom iz Azerbajdžana, u količini od milijun kubnih metara. Uz postojećih šest milijuna kubika iz Rusije, Srbija bi trebala dobiti još tri milijuna dnevno, i to do ožujka iduće godine.

Srbija nije značajno diverzificirala svoje izvore opskrbe, pa bi u slučaju prekida isporuke iz Rusije mogla naići na probleme. Energetski stručnjak Aleksandar Kovačević izjavio je za Bloomberg Adria TV  kako bi se u tom slučaju Srbija mogla osloniti na plin s europskog tržišta, a opskrba bi išla preko Mađarske.

"Iskustva iz prijašnjih kriza, poput one iz 2009., pokazuju da bi to bilo moguće. Srbija je dio tzv. Europskog mehanizma za opskrbu plinom i može računati na podršku europskog tržišta, koje raspolaže velikim resursima. Mađarska ima velik broj podzemnih skladišta plina i nešto vlastite proizvodnje. Rumunjska također ima vlastitu proizvodnju, što čini opskrbu kroz te kanale mogućom", istaknuo je Kovačević.

Depositphotos

Ističe kako bi u slučaju nabave plina s europskog tržišta njegova cijena bila drugačija. Nabavna cijena ruskog plina za Srbiju ne bi trebala premašivati 350 dolara po tisuću kubičnih metara. Međutim, u scenariju gdje se plin nabavlja na europskom tržištu, cijena bi iznosila između 400 i 450 dolara. Naravno, ove brojke su promjenjive i mogu se mijenjati na dnevnoj razini, ovisno o tržišnim uvjetima

Države Adria regije nisu integrirane kada je riječ o skladištenju plina i tranzitnim putevima, što je jedna od otežavajućih okolnosti za sve zemlje. Kovačević ističe kako je pitanje međusobne povezanosti između država regije na dnevnom redu već više od 20 godina, što zbog političkih, što zbog ekonomskih faktora, ali da bi potencijalna suradnja bila korisna za sve.

Bosna i Hercegovina i dalje ovisna o ruskom plinu

Osim Srbije, o ruskom plinu ovisi i Bosna i Hercegovina. Damir Miljević iz Centra za održivu energetsku tranziciju RESET napominje kako među zemljama regije postoje značajne razlike te da regiju ne možemo promatrati kao homogenu cjelinu.

"Bosna i Hercegovina troši svega deset posto plina u odnosu na ostatak regije i ovisi o ruskom plinu. S ekonomske strane, postavlja se pitanje može li regija podnijeti nove investicije i terminale. Pogrešna strateška odluka mogla bi imati ozbiljne posljedice za sve", objašnjava Miljević.

Bloomberg

 

--- U pisanju teksta pomogli Vesna Damjanić, Emina Pazalja i Ivan Vrdoljak.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar