Razne su dvojbe oko toga gdje je otvorena prva kavana na europskom tlu. Iako mnogi smatraju da je prva kavana otvorena u Veneciji 1645. godine, Englezi bi tvrdili da je ipak Oxford bio prvi. Neki izvori govore da se prva kavana pojavila u Parizu 1672., dok je u Beču prva otvorena 1683. zahvaljujući Somborcu Franji Đuri Kolčiću, koji je sudjelovao u obrani grada i otkrio zalihe sirovih zrna kave zaplijenjenih od Turaka. To je poslužilo kao inspiracija za ime kavane "Kod zrna zelenog graha", jer su kava zrna bila zelenkasta i nalik grahu.
"Prva žarulja u Beogradu zasvijetlila je u kavani Proljeće. U bivšoj kavani Tri lista duhana, na uglu Bulevara kralja Aleksandra i Ulice kneza Miloša, zazvonio je prvi telefon u gradu. Beogradska burza započela je svoj rad u Građanskoj kasini", objašnjava dr. Vidoje Golubović, autor knjige Kafane i mehandžije starog Beograda.
Prema autoru i nekim drugim izvorima, prva kavana u Europi otvorena je 1522. godine u Beogradu, na području današnjeg Dorćola. Radilo se o skromnoj kući u kojoj se posluživala samo kava u šalicama, a malo je sačuvanih podataka o njezinu izgledu – zna se tek da je imala niski strop i da se sjedilo na podu.
Čitaj više
Prvi Sumosan u Adria regiji nalazi se na obali crnogorskog primorja
Poslovna strategija Dukleya je dovođenje svjetski poznatih ugostiteljskih brendova kako unutar samog resorta, tako i u regiji.
13.08.2024
Nove Michelinove zvjezdice potvrđuju Hrvatsku kao nezaobilaznu destinaciju za gurmane
Hrvatska sada ima jedan restoran koji nosi dvije Michelinove zvjezdice te 10 restorana nositelja jedne zvjezdice.
06.07.2024
Ovo je 10 najboljih zagrebačkih restorana za poslovni ručak
Zagreb nudi bogat izbor restorana prilagođenih poslovnim susretima.
25.02.2024
Od Skopja do Washingtona: Evo gdje se služi najbolji makedonski ajvar
Makedonski ajvar je proglašen za najbolju zakusku na svijetu za 2023. godinu.
17.02.2024
Od tada do danas, kavane su za mnoge posjetitelje postale drugi dom ili „ured” u kojem su sklapani poslovi, s vremenom postavši za mnoge važnom institucijom, a po riječima Nušića, čak i "narodnim sveučilištem".
Prenoseći opis austrijskog putopisca Kepera, autor je nastojao rekonstruirati izgled kavane iz prve polovice 18. stoljeća. Keper je opisao kavanu Crni orao, smještenu na Dorćolu, koja je slovila kao najbolja u Beogradu. Umjesto stolova, stolica i klupa, imala je minderluke prekrivene sagovima. Prema dostupnim podacima, Beograd je tada imao oko 1350 kuća i čak 200 kavana i mehana, što znači da je na svakih šest do sedam kuća dolazila jedna kavana.
Zapadnije, u regiji Adria, trgovac Leopold Duhn otvorio je prvu kavanu u Zagrebu, blizu Trga bana Josipa Jelačića, 1748. godine. Više od stoljeća kasnije, 1887. godine, spominje se poznata pulska kavana Miramare, u koju je 1904. često dolazio irski pisac James Joyce sa suprugom Norom, kako piše Glas Istre.
Najstariji sačuvani objekt ove vrste u Crnoj Gori je restoran-kavana Kod Pera na Bukovici, koji od 1881. godine posluje neprekidno. Smješten je u selu Njeguši, na katunu Bukovica.
Što se tiče poslovnog ručka, prvi se put spominje u Engleskoj 1706. godine. U to doba poslovni ljudi nisu imali urede, pa su se važni poslovi obavljali u restoranima, uz čašicu konjaka, šalicu kave ili, nešto kasnije, uz čaj i cigaru. Vijest o mirnom mjestu za pregovore ubrzo se proširila.
Autor i neki drugi izvori tvrde da je prva kavana u Europi otvorena 1522. godine u Beogradu, na području današnjeg Dorćola.
Na Balkanu je "institucija" poslovnog ručka zaživjela nešto kasnije - autor spominje da je knez Miloš Obrenović u kavani Varoš kapija uz kavu slušao jutarnje izvještaje svojih službenika. Masovno otvaranje kavana u 19. stoljeću potaknulo ga je da donese Uredbu o kavanama, kojom su regulirani njihov izgled i rad. Taj je razvoj pridonio modernizaciji, pa je 1841. godine na uglu današnjih ulica Kralja Petra i Gračaničke u Beogradu otvoren prvi hotel.
S otvaranjem hotela, restorani u sklopu tih objekata postali su nezaobilazna mjesta okupljanja - kao što su i danas.
Veliki ljubitelj kavanske kulture i boem Momo Kapor zapisao je da je u hotelu Jugoslavija otmjenost dosezala vrhunac, toliko da su čak i račune donosili na zagrijanom tanjuru.
"Kavana je magična stvar, ona je za nas Srbe zapravo antički trg. To je naš trg na kojem se može svašta čuti. Tijekom 19. stoljeća znam da su pisci pisali po kavanama. Tamo su bile čitave redakcije raspoređene po stolovima", navodi Kapor.
Tin Ujević, još jedan istaknuti boem, tvrdio je da boemstvo nije ni klasa ni organizirani pokret, već specifično stanje duha i pogleda na društveni red. Bio je redoviti posjetitelj Kazališne kavane (koja djeluje od 1906.) i gostionice Blato na uglu Masarykove i Gundulićeve ulice u Zagrebu.
Kapor također bilježi da nikada nije sjedio u kavanama s oznakom „Rezervirano”, jer su ručkovi često trajali do večeri, a ograničenja očito nisu bila u njegovom duhu. Ipak, poslovni ručak prati nepisana pravila – jedno od njih kaže da se razgovor o poslu ne započinje dok svi ne naruče.
Pitali smo poslovne ljude gdje danas najradije ručaju, razgovaraju i uživaju, sa ili bez rezervacije.
Sarajevo
Apetit
Restoran Apetit, smješten na Vilsonovom šetalištu, ističe se sofisticiranom ponudom jela međunarodne kuhinje u elegantnom ambijentu, savršenom za poslovne sastanke i ručkove s partnerima koji cijene diskreciju. Prostranost restorana čini ga idealnim i za veće grupne sastanke.
Jelovnik uključuje gurmanske salate, odreske i kreativne kombinacije sezonskih namirnica, a cijene glavnih jela kreću se od 30 do 60 KM. Dodatno, restoran nudi i parking, što gostima olakšava dolazak.
Luka Sarajevo
Smješten uz obalu Miljacke, restoran Luka Sarajevo spaja modernu estetiku s opuštenom atmosferom, čineći ga popularnim izborom za poslovne ručkove. Ugodno i mirno okruženje uz izvrstan jelovnik s morskim specijalitetima i jelima internacionalne kuhinje omogućuje kvalitetno iskustvo, dodatno obogaćeno lijepim pogledom i vrtom. Restoran nudi bogat izbor pića i vina, a cijene obroka kreću se od 30 do 70 KM.
Amerikanac
Restoran Amerikanac nudi jedinstvenu kombinaciju američkih i bosanskih specijaliteta, što ga čini zanimljivim izborom za opuštenije poslovne ručkove. Smješten u centru grada, nudi lagane obroke poput burgera, odrezaka i jela s roštilja. Cijene su pristupačne, a prostor intiman, idealan za poslovne susrete. S velikom baštom, savršen je za ljetne sastanke, a cijene jela kreću se od 20 do 70 KM.
Barhana
Smješten u samom srcu Baščaršije, Barhana pruža autentičan doživljaj Sarajeva u opuštenoj atmosferi. Idealan je za poslovne ručkove u manje formalnom tonu, s naglaskom na tradicionalna bosanska jela, posebno zanimljiv međunarodnim gostima. Iako nema vlastiti parking, blizina središnjih poslovnih lokacija čini ga lako dostupnim za pješake, a cijene su povoljne.
4 Sobe Gospođe Safije
Jedan od najpoznatijih sarajevskih restorana, 4 sobe gospođe Safije, smješten je u povijesnom zdanju i nudi ekskluzivan ambijent. Poznat po izvrsnim jelima i vrhunskoj usluzi, restoran je prvi izbor za važne poslovne sastanke i događaje. Jelovnik sadrži bogat izbor internacionalnih i tradicionalnih jela, s cijenama u rasponu od 30 do 70 KM. Restoran ima osiguran parking, što olakšava dolazak gostima.
Zagreb
Torero
Fine dining restoran Torero, smješten u Tkalčićevoj ulici u centru Zagreba, predstavlja spoj moderne kulinarske umjetnosti, elegancije i profinjenosti. Ovaj restoran slovi kao omiljeno odredište domaćih i međunarodnih posjetitelja koji traže jedinstveno gastronomsko iskustvo.
Jela su pomno kreirana kako bi istaknula bogate arome i inovativne kombinacije, pripremljena od najkvalitetnijih sezonskih sastojaka. Sofisticiran i topao interijer Torera pruža intimnu atmosferu, idealnu za poslovne sastanke i važne susrete.
Zinfandel’s
Smješten unutar hotela Esplanade, koji datira iz 1925. godine, restoran Zinfandel’s pruža iznimno fine dining iskustvo koje utjelovljuje duh poslovnih ručkova u Zagrebu. Ovaj elegantni restoran kombinira inovativnost i profinjenost, pretvarajući svaki obrok u umjetničku kreaciju. Kuhinja restorana koristi vrhunske domaće namirnice uz utjecaje iz cijelog svijeta, dok sofisticirani interijer stvara ugodnu atmosferu za poslovne sastanke. Poseban ponos predstavlja Michelin Green Star, priznanje za održivost i ekološki prihvatljivu gastronomiju.
Dubravkin put
Smješten u mirnom okruženju tuškanačke šume, restoran Dubravkin put pravi je biser gastronomske izvrsnosti. Poznat je po elegantnom spoju moderne i tradicionalne kuhinje, s naglaskom na visokokvalitetne lokalne sastojke. Njegov sofisticirani interijer, zajedno s terasom okruženom zelenilom, stvara savršeno ozračje za poslovne sastanke i ručkove koji zahtijevaju diskreciju i ekskluzivnost.
Restoran nudi sezonski jelovnik i bogatu vinsku kartu s domaćim i međunarodnim vinima. Ove godine nagrađen je Michelin zvjezdicom, a cijene obroka kreću se od 25 do 30 eura.
Beograd
Bela reka
Priča ovog restorana započinje na Homoljskim planinama, na farmi Bela Reka, odakle dolaze svježe, prirodno uzgajane namirnice koje čine osnovu bogatog jelovnika s autentičnim jelima nacionalne kuhinje. Smješten na Tošinom bunaru, restoran nosi Michelinovu preporuku i nudi kreativne degustacijske menije od pet sljedova. Cijene tih menija počinju od 6500 dinara bez vina te 9850 dinara s uključenim vinima.
Madera
Dio današnjeg Bulevara kralja Aleksandra, između Takovske i Beogradske ulice, nekoć je bio poznat kao „Fišegdžijska čaršija“, područje koje je knez Miloš Obrenović namijenio za prodaju fišeka baruta. Na mjestu današnjeg restorana Madera nalazila se kavana Smederevo, omiljeno okupljalište kočijaša i radnika. U skladu s modernističkim duhom, kasnije je podignuta nova zgrada, a 1937. godine u njezino je predvorje smješten kultni restoran Madera – nezaobilazna destinacija za poslovne ručkove u srpskoj metropoli. Cijene glavnih jela počinju od 2000 dinara.
Veliki zaljubljenik u kavansku kulturu i boem, Momo Kapor, na jednom mjestu kaže da je hotel "Jugoslavija" bio toliko otmjen da su čak i račun donosili na zagrijanom tanjuru!
Legat 1903
Smješten u mirnom i tihom dijelu grada, svega nekoliko minuta vožnje od centra, Legat 1903 nudi pravi užitak za hedoniste i estete. Restoran se ističe jedinstvenom filozofijom visoke kuhinje, uz zavidnu vinsku kartu, besprijekornu i toplu uslugu te luksuzni, elegantni i intimni interijer. Vinska karta obuhvaća preko 160 etiketa, uključujući rijetka, starija i vrhunska vina.
Marinada
Restoran Marinada, otvoren 1984. godine na Savskom nasipu u Novom Beogradu, smješten je u predivnom ambijentu na obali rijeke. Specijaliziran za vrhunske delicije od morske i riječne ribe, rakova i školjki, restoran nudi bogatu selekciju vina i dobru muziku, idealnu za one koji žele produžiti ručak u večernje sate.
Tijekom ljeta gosti mogu uživati u prekrasnom vrtu, dok zimi poseban ugođaj stvara zastakljena terasa s pogledom na rijeku. Restoran ima i prostran parking za goste.
Proleće
Restoran Proleće smješten je na jednoj od povijesno najznačajnijih lokacija u Beogradu, uz park poznat kao "park kod kavane Proljeće" ili Park vojvode Vuka. Ovo mjesto djeluje kao vremeplov kroz bogatu povijest Beograda i šire regije. Restoran njeguje tradicionalni meni s pristupačnim cijenama, zbog čega se ovdje uvijek traži mjesto više. A kakvo bi to proljeće bilo bez sarmica od zelja, posluženih s kiselim mlijekom...
Ne propustite u regiji
U restoranu As u Ljubljani, vlasnik Svetozar Raspopović Pop - poznat kao pravi restorater, a ne samo kuhar - brine o gostima na poseban način. On ne samo da kreira recepte, već nabavlja sirove sastojke i educira svoje osoblje. Kao vinar s 45-godišnjim iskustvom, nudi i izvanredan izbor vina za uparivanje s jelima.
Za poslovne ručkove sve su češći zahtjevi za privatnim, mirnim mjestima, daleko od gužve. Restoran Dukley Seafront, smješten uz crnogorsku obalu blizu Budve, idealno odgovara tim potrebama. Predvođen chefom Dejanom Trifunovićem, njegov tim mladih i inovativnih kuhara donosi jedinstvene sezonske jelovnike inspirirane okusima novog Mediterana – stvarajući kulinarsko iskustvo koje zadovoljava sva osjetila.
Na pola puta između Kotora i Herceg Novog, u Boki kotorskoj, smješteno je malo mjesto Morinj, nekada poznato po mlinovima koji su mljeli masline i žitarice. No, s vremenom su ti mlinovi, zajedno s drevnim običajima, pali u zaborav. Prije 20 godina, Lazar Ćatović uložio je mnogo truda i ljubavi u obnovu obiteljske kuće stare preko 200 godina, pretvorivši je u tavernu svjetskog ranga. Ono što ovu tavernu čini posebnom je Lazarova ideja očuvanja harmonije i zajedništva koje su ljudi i priroda ovdje stoljećima stvarali.
Restoran Toto
Restoran Toto već je 25 godina dio skopskog života i jedan je od najbolje ocijenjenih na TripAdvisoru. Jedan od gostiju s oduševljenjem opisuje deliciju kao "nešto crveno, najbolje kada je namazano na kruh i ima okus paprike" - ajvar, najpoznatiji ambasador balkanske kulture. U Totu, kao i u brojnim restoranima gdje se donose važne poslovne odluke, ajvar poslužuju uz domaći kruh koji sami peku.
- U izradi teksta pomogle Nejra Džeferagić (Bosna i Hercegovina) i Danijela Goreta (Hrvatska).
- Prevela Edita Vlahović Žuvela.