.webp){kind=icon}
Posljednjih godina niste mogli proći pored Galata kule u Istanbulu ili obližnjih ulica oko İstiklala, a da ne primijetite redove u brojnim restoranima i kavanama koji nisu bili zbog baklave, krumpira ili kunafa, već zbog slastice koja je na Bospor doletjela s drugog kraja kontinenta. San Sebastián cheesecake nametnuo se kao prava carigradska gastroatrakcija te vas kao svaka prava atrakcija tjera da joj se vratite.
Specifičnost ovog kolača od sira je da se peče na visokim temperaturama, da kora bude rustikalna, posve drugačija od kremaste unutrašnjosti, a Turci su dodali preljeve od čokolade, pistacija ili džema. Kad u tom drevnom gradu, na razmeđi svjetova, probate tu izvorno baskijsku deliciju dok se kupa u topljenoj čokoladi, a sve to zalijevate gorkim turskim čajem ili ako baš morate kavom, u stanju ste shvatiti sve prednosti globalizacije, pa i u gastroizdanju.
Turci ponekad prigrle nešto toliko snažno da ga počnu predstavljati svojom tradicijom. Tako vam po anadolijskim čaršijama serviraju pomfrit kao autohtono domaće jelo i nakon nekog vremena to vam uđe pod kožu. Kolač od sira s drugog kraja Europe usidrio se na Galati preko noći te dodao samo još jedno poglavlje na stambolskom turističkom ljetopisu.
San Sebastián cheesecake, poznat i kao spaljena baskijska torta, nastao je prije tridesetak godina u maloj slastičarnici La Viña de la Parte Vieja na obalama Atlantskog oceana. Stvorio ga je kuhar Santiago Rivera, koji je kasnije medijima mnogo puta prepričavao povijest svog djela, a sam kolač nazvao i "malim čudom koje mu je pružilo puno radosti".
"Naša torta od sira stvorila je svoj pravac, a kasnije su diljem svijeta stvarane varijacije na temu. Ona u Turskoj je društveni fenomen. U Japanu je također vrlo poznata. Dobro prolazi i u SAD-u. Također, čujem da je stigla i do Australije te da i Francuzi uživaju u njoj", rekao je svojevremeno za El País chef koji je sada već u sedmom desetljeću života, navodeći i kako mu je trebalo tri godine da pronađe pravu formulu.
Rivera je recept počeo isprobavati 1987., a tri godine kasnije ga je uvrstio na jelovnik.
"Slastica je zahvaljujući našim kupcima s vremenom postala poznatom", također je dodao. Počevši od pripreme dvaju kolača dnevno, brojka je došla do "nebrojenih" kolača, jer ih se već u sedam ujutro priprema 20.
Popularnost San Sebastián cheesecakea među istanbulskim turistima "gurale" su društvene mreže na kojima se kolač najčešće prikazuje sa srednjovjekovnim tornjem u pozadini, a samo uživanje u njemu predstavlja kao svojevrsnu turističku nirvanu.
Ima ga u Istanbulu i dalje od Galate i İstiklala, a tiskaju se i posebni vodiči s najboljim mjestima za uživanje u ovoj deliciji. Cijena zna ići i do deset eura po komadu.
