Manje kofeina, isti ritual: Tržište alternativa kavi ubrzano raste

Kao netko tko je godinama dan započinjao dvostrukim produženim espressom i svaku pauzu doživljavao kao savršenu priliku za još jednu šalicu kave, teško sam mogao zamisliti da ću se jednog dana naći među onima koji traže alternative kavi. Za mene je ona bila puno više od napitka: ritual, nagrada i vjerni pratitelj tijekom radnog dana. Zato je nakon nedavne liječničke preporuke da smanjim unos kofeina pomisao na manje kave zvučala kao ozbiljan izazov. To nije značilo da je moram potpuno izbaciti iz svakodnevice, ali otvorilo je pitanje koje si danas postavlja sve više ljudi diljem svijeta: možemo li ostati budni, koncentrirani i pritom uživati u napitku, a unositi manje kofeina?

Sudeći prema podacima, odgovor tržišta je jasan. Prodaja gotovih hladnih napitaka od kave i bezkofeinskih čajeva u posljednjih je godinu dana porasla za gotovo 15 posto, dok je prodaja kave u zrnu i kakaa pala za gotovo deset posto. Istodobno je, prema podacima NielsenIQ-a, potražnja za proizvodima s oznakom "decaf", odnosno bez kofeina, porasla za gotovo 37 posto.

Iako je domaće tržište i dalje snažno vezano uz tradicionalne potrošačke navike, ni ono ne zaostaje za tim trendom. Ono što je prije nekoliko godina bilo rezervirano za tek nekolicinu kafića, danas je sve češći dio ponude zagrebačkih i drugih hrvatskih lokala. Različite varijante matche, ledeni i topli čajevi te napitci s dodatnim funkcionalnim sastojcima postali su dio standardne ponude, dok se bezkofeinska kava više ne smatra proizvodom namijenjenim uskom krugu potrošača, nego alternativom drugoj ili trećoj dnevnoj šalici espressa.

Matcha latte najbolja je zamjena za kavu kada vam je potrebna koncentracija, smatraju nutricionisti | Depositphotos

Prema riječima Maje Babić, magistrice prehrambene tehnologije, nutricionistice i coachice za zdrav način života, ne radi se o prolaznom trendu.

"Ne mislim da je riječ o prolaznoj modi niti da svjedočimo velikom 'povijesnom bijegu' od kave. Potreba za ritualom ispijanja napitaka s kofeinom i dalje je vrlo snažna. Mijenjaju se samo oblici i načini na koje ljudi zadovoljavaju tu potrebu", kaže.

Kako ističe, posebno zanimljivu ulogu u toj promjeni imaju mlađe generacije potrošača, koje pri odabiru proizvoda sve više cijene njihove funkcionalne prednosti i utjecaj na svakodnevno fizičko i mentalno zdravlje.

"Njima više nije dovoljno samo razbuditi se. Traže energiju i fokus, ali uz manje nervoze, pa raste zanimanje za napitke koji nude više od samog stimulansa. To se vidi i na tržištu, gdje sve veću popularnost stječu specialty kave, hladne varijante kave, gotovi ready-to-drink proizvodi te funkcionalni napitci."

Što se zamjera kavi?

Kava je jedno od najpopularnijih pića na svijetu, ali joj se i dalje pripisuju brojni neželjeni učinci. Najviše primjedbi odnosi se na kofein, njezin glavni aktivni sastojak. Smatra se da može otežati uspavljivanje, skratiti ukupno trajanje sna i narušiti njegovu kvalitetu. Često se ističe i mogućnost privremenog povišenja krvnog tlaka, osobito kod ljudi koji kavu ne piju redovito ili su na kofein osjetljiviji.

No, prema riječima Babić, takav je pristup previše pojednostavljen jer na učinke kave utječe niz čimbenika.

"Kava nije ni superhrana ni otrov. Kao i kod većine stvari u prehrani, ključni su količina, vrijeme konzumacije i način pripreme, a mnogo ovisi i o individualnoj osjetljivosti te općenito o životnom stilu."

Crni čaj nepravedno je zapostavljena alternativa jer sadrži dovoljno kofeina, a pritom uzrokuje manje oscilacija energije tijekom dana | Depositphotos

Znanstvena istraživanja posljednjih godina više ne podupiru potpuno negativnu sliku o kavi. Pregledna studija iz 2024. pokazala je da je umjerena konzumacija povezana s manjim rizikom od pojedinih kardiometaboličkih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2 i bolesti srca i krvnih žila. Istodobno naglašava da su najveće koristi povezane upravo s umjerenim unosom, dok veće količine ne donose dodatne zdravstvene prednosti.

"Više nije nužno i bolje", slaže se Babić. "Osim toga, nije važno samo koliko kave popijemo, nego i kada je pijemo. Ljudi koji većinu unosa kofeina ostvare ujutro imaju više koristi od onih koji kavu piju tijekom cijelog dana."

Službene preporuke prilično su jasne: za većinu zdravih odraslih osoba siguran je unos do 400 miligrama kofeina dnevno. No, kako zaključuje Babić na temelju vlastitog iskustva i dostupnih istraživanja, najveće zdravstvene koristi povezane su s jednom do tri šalice kave dnevno, odnosno s unosom od približno 100 do 300 miligrama kofeina, idealno u prvom dijelu dana.

Nova generacija rituala

Dobra vijest za sve koji razmišljaju o smanjenju unosa kofeina jest da to ne znači nužno potpuno odricanje od kave. Prema riječima Babić, često je dovoljno zadržati jutarnju šalicu, a ostatak dnevnog unosa postupno zamijeniti drugim napitcima. Tako se mogu izbjeći glavobolja, umor, razdražljivost i pad koncentracije koji često prate naglo smanjenje unosa kofeina.

Kada je riječ o konkretnim alternativama, Babić najčešće preporučuje matchu, zeleni čaj, crni čaj i kakao.

"Po mom mišljenju, matcha je najbolja zamjena za kavu kada vam treba fokus, a ne samo stimulans", kaže Babić.

Objašnjava da je njezina glavna prednost kombinacija kofeina i L-teanina, aminokiseline koja pridonosi stabilnijem osjećaju energije. Savjetuje da se matcha pije uz doručak ili nakon obroka bogatog proteinima, a ne odmah nakon buđenja, kako bi razina energije tijekom dana bila što stabilnija.

Crni čaj opisuje kao nepravedno zanemarenu alternativu koja sadrži dovoljno kofeina za održavanje budnosti i koncentracije, ali pritom u pravilu uzrokuje manje oscilacija energije tijekom dana. Upravo zato mnogima predstavlja najlakši prijelaz s kave, osobito ako ga piju ujutro ili u ranim poslijepodnevnim satima.

Zeleni čaj preporučuje ljudima kojima nije potreban snažan stimulativni učinak, nego postupna i stabilna mentalna budnost. Zahvaljujući kombinaciji L-teanina i polifenola može pridonijeti boljem fokusu i koncentraciji, bez osjećaja pretjerane stimulacije.

Kakao, pak, zauzima posebno mjesto među njezinim preporukama.

"Ne bih ga promatrala kao klasičnu zamjenu za kavu", kaže Babić.

Ipak, zahvaljujući teobrominu, polifenolima i drugim bioaktivnim spojevima, kakao može pridonijeti boljem raspoloženju, osjećaju mentalne svježine i blagom naletu energije, bez nervoze i izraženog stimulativnog učinka. Zato ga smatra dobrim izborom za drugi dio dana, kada nam treba nešto što će nas razbuditi, ali bez većeg oslanjanja na kofein.