Hrvati sve rjeđe biraju Njemačku, evo gdje sada radije emigriraju

Njemački mediji ovih su dana objavili rezultate ankete koja je pokazala kako petina mladih Nijemaca aktivno planira selidbu iz države. Dodatnih 20 posto drži kako bi to mogli napraviti u nekom duljem roku. Razlozi su primarno ekonomske prirode, a kako je Njemačka već desetljećima omiljena destinacija hrvatskih i brojnih drugih emigranata, koji tamo sele također primarno iz ekonomskih razloga, ovaj nas je zaokret zaintrigirao. Zar je Njemačka prestala biti obećana zemlja? Je li se trend preokrenuo pa će Nijemci ubuduće seliti u Hrvatsku? Kud uopće sele Nijemci koji traže bolji život negdje drugdje?

Okrenuli smo se statistici koja ne pruža sve odgovore, no daje dovoljno informacija iz kojih se može zaključiti da – iako i dalje Hrvati najviše iseljavaju u najjaču europsku ekonomiju – zapravo između Nijemaca i nas i nema toliko razlike. Podaci njemačkih statističara pokazuju kako su, barem unutar Europe, Švicarska i Austrija najomiljenije emigracijske destinacije njemačkih državljana.

Slično je i s hrvatskima. Austrija je na drugom, a Švicarska na četvrtom mjestu među destinacijama u kojima Hrvati traže bolji život izvan domovine. No druge brojke čak daju i malo vjetra u jedra procjeni kako ni Njemačka nije ono što je nekad bila.

Eurostat bilježi koliko se prvog dana godine u nekoj zemlji nalazi osoba s državljanstvom neke druge države. Posljednji dostupni podaci su za početak 2025. i ne uključuju brojke za baš sve europske države. No za one nama bitne su dostupni i pokazuju pad broja hrvatskih državljana u Njemačkoj od 2022. do 2025. za oko 19 tisuća te istovremeni rast broja onih u Austriji za 14 tisuća.

Tako je početkom 2022. u Njemačkoj boravilo 404 tisuće hrvatskih državljana da bi ta brojka u tri godine pala na 384 tisuće. U istom razdoblju, brojka hrvatskih državljana u Austriji porasla je s 95 na 109 tisuća, što je najviše barem od 2001. godine koja je najranija za koju Eurostat ima podatke.

Kad su u pitanju druge države za koje postoje podaci, brojke su začuđujuće stabilne. Primjerice, u Irskoj je početkom 2022. bilo 14,2 tisuće Hrvata, a tri godine kasnije 15,2 tisuće; u Italiji se brojka blago smanjila s 15,8 na 15,1 tisuću, u Sloveniji blago porasla s 9,9 na 10 tisuća, a u Švedskoj tek nešto brže pala: s 10,7 na 9,4 tisuće.

Jedina država gdje je, uz Austriju, broj hrvatskih državljana nešto primjetnije porastao je Nizozemska. Tamo nas je početkom 2022. bilo 5,3 tisuće, a početkom 2025. godine 7,2 tisuće.

Broj hrvatskih državljana u Nizozemskoj raste posljednjih godina | Jasper Juinen/Bloomberg

 

I drugi izvori sugeriraju kako ne hitamo više u Njemačku s tolikim žarom kao nekada, dok nam je Austrija još uvijek dovoljno primamljiva.

Brojke Državnog zavoda za statistiku često su osporavane – kuriozitetni primjer njihove pouzdanosti može biti podatak iz, recimo, 2005. godine kad DZS bilježi ukupno 851 doseljenih stranaca u Hrvatsku, no samo za jednog jedinog znaju odakle je došao (iz Bosne i Hercegovine, op.). Za preostalih 850 navodi se kako je zemlja porijekla "nepoznata".

Migracijski saldo

No one brojke domaćih statističara koje su dostupne ipak mogu biti korisne kako bi se ustanovio trend. Primjerice, DZS navodi kako je 2017. godine u Njemačku iselilo blizu 29 tisuća hrvatskih državljana, gotovo 11 puta više nego u Austriju. U 2024. godini taj omjer je bio 2,5:1.

Promjena, naravno, ne znači da su hrvatski državljani pohrlili nazad. I 2024. godine, posljednje za koju su dostupni podaci, migracijski saldo za domaće državljane bio je negativan: odselilo nas se 20 tisuća, a iz inozemstva se vratilo 13 tisuća. Od onih koji su se vratili polovica je bila iz Njemačke, a od onih koji su odselili više od polovice je otišlo u Njemačku i Austriju.

Pogledali smo usput i koliko se njemačkih državljana doselilo u Hrvatsku, kako bismo vidjeli jesmo li mi sad postali obećana zemlja za Nijemce. U pet godina do 2024. brojka je stabilna i radi se, ugrubo, o oko tisuću osoba godišnje. Možda su nam omiljeni turistički gosti, ali ne čini se kako hitaju doseliti se k nama, a i bilo bi interesantno vidjeti koliko njih su njemački državljani, ali su porijeklom iz ovih krajeva.

Hrvatska emigracija je posljednjih godina malo jenjala. S 33 tisuće u 2022. ili 45 tisuća u 2017. iseljavanje je palo na 20 tisuća 2024. godine. S druge strane, opći trendovi pokazuju kako je nakon pandemije useljavanje u Hrvatsku eksplodiralo. Dijelom je to bilo zbog rata u Ukrajini, a dijelom zbog dolaska stranih radnika iz Azije. S 26 tisuća doseljenika 2018. godine brojka je u 2024. premašila 70 tisuća.

Nove brojke o migracijama u 2025. godini DZS bi trebao objaviti tek sredinom ljeta. Tada će se vidjeti je li se migracijska slika lani bitnije promijenila. Ono što u ovom trenutku znamo je kako i sve više Nijemaca želi emigrirati. Među omiljenim destinacijama u Europi su im Švicarska i Austrija, a te preferencije dobrim dijelom dijele i s nama.

Oko polovice hrvatskih državljana koji emigriraju i dalje bira Njemačku kao destinaciju, iako se ukupan broj Hrvata tamo smanjuje, a broj onih u Austriji raste. Drugim riječima, ako Njemačka možda i nije više tako privlačna kao nekad, postoje i druge države privlačnije od Hrvatske.