Trump nije ekonomska prijetnja Hrvatskoj, ali bi nas mogao kazniti zbog slabih ulaganja u vojsku

Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u ozbiljno će uzdrmati svjetsku geopolitičku scenu. Njegovi tvrdi stavovi o gospodarstvu, imigraciji, NATO-u i ratu u Ukrajini mogli bi rezultirati preslagivanjem međunarodnih odnosa u kojima će neki stradati više, neki manji, dok će nekolicina profitirati.

Hrvatska u toj priči ne treba previše strahovati. Sigurnost nam prije svega pruža činjenica da slabo izvozimo u Ameriku pa nas uvođenje novih carina i tarifa neće previše pogoditi, jedino što bi nas moglo dovesti u nemilost novog/starog predsjednika SAD-a je nedovoljna potrošnja na vojsku.

Trump je u veljači ove godine izjavio kako bi "ohrabrio" Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne plaća svoje obveze u sklopu zapadnog vojnog saveza i priznao da je čelniku NATO-a rekao da neće zaštititi naciju koja ima zaostatke u plaćanju ako je napadne Rusija.

Što bi konkretno mogla donijeti vladavina Trumpu na području ekonomije i sigurnosti izračunali su u Economist Intelligence Unitu (EIU) pomoću tzv. Indeks rizika Trumpa za svaku državu  i otkrili tko treba, a tko ne treba strahovati u drugom mandatu "teflon Dona".

Što se gleda?

Indeks mjeri izloženost 70 najvećih trgovinskih partnera SAD-a značajnim promjenama politike u trima ključnim područjima: trgovini, imigraciji i sigurnosti.

Preciznije, EIU ispituje kako bi jačanje trgovinskog protekcionizma u SAD-u (nove carine, trgovinske barijere i ponovni pregovori o trgovinskim sporazumima) moglo utjecati na globalnu ekonomsku dinamiku, odnosno razmatra utjecaj strožih imigracijskih i graničnih politika SAD-a na zemlje ovisne o SAD-u za doznake, tržišta rada i bilateralne odnose.

Izvješće je pokazalo kako su ukupno najugroženije one države koje imaju najrazvijenije trgovinske, sigurnosne i kulturalne veze s SAD-om. Većinom je riječ o latinoameričkim zemljama u susjedstvu, ali na popisu su i globalne svjetske sile poput Njemačke, Kine i Japana.

Hrvatska među najmanje ugroženima

Najmanje od nove vladavine Trumpa trebaju strahovati oni koji imaju slabe gospodarsko-sigurnosne odnose s najvećom svjetskom ekonomijom, a u to društvo spada i Hrvatska.

Naša otpornost na Trumpa prvenstveno se krije u skromnim trgovinskim odnosima Hrvatske i SAD-a. Stoga nas ni eventualno uvođenje novih carina i trgovinskih barijera u slučaju Trumpova povratka na vlast neće pretjerano pogoditi.

"Od europskih zemalja najmanje su izložene Hrvatska, Nizozemska, Poljska i Španjolska, s obzirom na to da su neto uvoznici američkih dobara i usluga, te da SAD čini mali udio njihove ukupne robne trgovine", stoji u izvješću EIU-a.

Na drugom kraju spektra su Meksiko, Kina, Kanada, Vijetnam, Njemačka i Japan koji imaju najrazvijenije trgovinu i veliki suficit u odnosima s SAD-om.

Što se sigurnosti tiče, Hrvatska i dalje ne troši dva posto BDP-a na ulaganja u obranu, što je dogovorena razina za zemlje članice NATO-a. Trumpu je to veliki trn u oku i više puta je za vrijeme svog prvog mandata prozivao države koje ne zadovoljavaju kriterije po pitanju vojne potrošnje jer se tu, po njegovom mišljenju, "šlepaju" na račun SAD-a.

Izolacionistički pristup sigurnosti u Americi od europskih zemalja najviše bi pogodio Njemačku, Bugarsku i baltičke zemlje. Njemačku jer je u njoj stacioniran veliki broj američkih vojnika i ne troše velik dio BDP-a na obranu, dok bi se za ostale povećala izloženost Rusiji.

Globalno bi najviše bile pogođene Kostarika i Panama koje uvelike ovise o vojnoj pomoći iz SAD-a.

Po pitanju imigracijske politike, indeks rizika Trumpa očekivano je najveći za latinoameričke susjede Amerike poput Salvadora, Dominikanske Republike, Hondurasa, Gvatemale i Meksika. Samo za primjer, doznake iz SAD-a čine gotovo 15 posto BDP-a prve tri države na listi.

Zanimljivo je da se, osim u susjedne zemlje, dosta novca iz Amerike šalje u Filipine, Vijetnam, Jordan i Nigeriju.

Rizici se mogu izbjeći

Iz EIU-a napominju kako se rizici navedeni u njihovom izvješću mogu minimizirati pametnom politikom i dobrim osobnim odnosima lidera drugih država s Trumpom. Primjerice, njegova nova administracija vjerojatno će pozitivno gledati na obećanje Njemačke i Japana da će povećati obrambenu potrošnju.

Osobni odnosi s drugim svjetskim liderima mogli bi igrati veliku ulogu u gospodarsko-sigurnosnoj suradnji s SAD-om nakon Trumpova povratka na vlast | Bloomberg Mercury

"Mogu se poduzeti i preventivni koraci za smanjenje trgovinskih rizika. Rad na sprječavanju reizvoza kineske robe u SAD kako bi se izbjegle carine sigurno bi ublažio potencijalne američke kritike. Državna kupnja američkih poljoprivrednih i energetskih proizvoda također bi mogla otkloniti zabrinutost u pogledu osiguranja trgovinske neravnoteže. Tvrtke koje u SAD izvoze artikle osjetljive na političke promjene, poput čelika, trebale bi razmotriti diverzifikaciju tržišta kako bi se zaštitio od viših tarifnih rizika", poručuju iz EIU-a.

Naglašavaju i kako bliski osobni odnosi između političkih vođa također mogu biti od pomoći, što se jasno vidjelo u prvom Trumpovom mandatu.

Benefite za svoje zemlje tako bi vjerojatno isposlovali čelnici država koji Trumpa vide kao ideološkog saveznika, a mađarski premijer Viktor Orban i argentinski predsjednik Javier Milei ističu se kao gorljivi "trumpisti" u regijama u kojima većina drugih političkih lidera nije naklonjena Trumpu.

Upravo je Orban među prvima čestitao Trumpu na novom mandatu, laskajući mu da je njegova pobjeda bila potrebna cijelom svijetu.

"Novi mandat Donalda Trumpa donosi povećanje rizika za neke zemlje, ali ne za sve", zaključuju iz EIU-a.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar