Dobiva li i Slovačka prorusko vodstvo?

Kada je najdugovječniji slovački premijer Robert Fico 2018. bio prisiljen napustiti položaj nakon najvećih masovnih prosvjeda od komunističke ere, nasmiješio se i obećao da će se vratiti. Rijetki su ga, međutim, shvaćali ozbiljno.

Tada je njegov najbliži saveznik prebjegao kako bi osnovao novu stranku, tužitelji su njega i njegove suradnike nastojali staviti iza rešetaka zbog navodne korupcije, a njegova stranka Smer propala je na rekordno nisku razinu u anketama. Ipak, reakcija na rat u Ukrajini otvorila je put povratka na vlast koji bi mogao dodatno testirati sposobnost Europske unije (EU) da ostane ujedinjena protiv ruske agresije, naročito nakon nedavnog sukoba Poljske s Kijevom.

Slovaci će glasovati 30. rujna, a Fico je izrazio zabrinutost zbog posljedica sukoba u Ukrajini. U zemlji od 5,4 milijuna ljudi koja je najviše proruski nastrojena u cijeloj regiji, obećao je prekinuti vojnu pomoć Ukrajini, slovačkog predsjednika nazvao "američkim agentom" i usprotivio se primanju Ukrajine u NATO.

"Fico nema problema s prelaskom crvenih linija", rekao je Boris Zala, suosnivač Smera koji sada radi na političkim dokumentima za think tank Progressive Forum u Bratislavi. "Učinit će sve da osvoji više glasova."

Kao članica EU-a, eurozone i NATO-a, Slovačka je politički važna. Također je u sendviču između Mađarske, koju vodi glavni disruptor Viktor Orbán, i Poljske, čija vladajuća nacionalistička stranka Pravo i pravda cilja pobijediti na izborima treći put za redom 15. listopada.

Fico bi se na izborima 30. rujna mogao vratiti u premijersku fotelju | Bloomberg

Tri su zemlje razljutile Kijev gurajući produljenje zabrane uvoza ukrajinskog žita kako bi zaštitile svoje poljoprivrednike, što je Fico prošli tjedan obećao nastaviti ako osvoji vlast. Poljski premijer Mateusz Morawiecki eskalirao je sukob rekavši da je njegova zemlja zaustavila isporuke oružja Ukrajini, ali su vladini dužnosnici opovrgnuli tu izjavu.

Slovačka je općenito ostala nepokolebljiva u svojoj potpori Ukrajini od ruske invazije u veljači 2022. godine, iako su istraživanja pokazala da više od polovice Slovaka za rat krivi Zapad ili Ukrajinu.

Zemlja je i dalje slala oružje na istok, udomila je više od 100 tisuća ukrajinskih izbjeglica i podržala sve sankcije Rusiji, iako je taj potez imao izravan negativan učinak na opskrbu energijom.

Povratak 59-godišnjeg Fica mogao bi to brzo promijeniti, dovodeći u pitanje suradnju Slovačke s NATO-om, s obzirom na njegove žestoke kritike saveza i SAD-a. To bi također ojačalo utjecaj Orbána, koji se protivio sankcijama i isporukama oružja.

Fico nije uvijek bio takav problem za Europu. Pod njegovim vodstvom, Slovačka se pridružila euru 2009. godine, a njezino gospodarstvo raslo je na krilima automobilske industrije koja je zemlju učinila jednim od najvećih svjetskih proizvođača automobila po glavi stanovnika. Svojom saveznicom smatrao je i bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel.

Pitanje je hoće li se u sljedećem premijerskom mandatu vratiti u vrijeme kada je Slovačka bila na europskoj margini, pogotovo jer će možda morati koalirati s krajnjom desnicom kako bi formirao većinsku vladu.

"Ficovi ciljevi izazvat će protivljenje i neslaganje u inozemstvu, a to bi moglo dovesti do izolacije Slovačke", rekao je Grigorij Meseznikov, predsjednik think tanka Institute for Public Affairs, koji prati nacionalnu politiku više od 30 godina. Iako će i dalje ostati u EU-u, izvući će Slovačku "izvan europskog glavnog toka", rekao je.

Pobjeda nije gotova stvar. Smer ima oko 20 posto potpore u anketama, što mu daje prednost od tri postotna boda u odnosu na glavnog rivala, stranku Progresivna Slovačka koju vodi Michal Šimečka. Ta se prednost – u fragmentiranom političkom krajoliku u kojem će manje stranke u konačnici igrati veliku ulogu – postupno smanjila s pet bodova u ožujku.

Nakon raspada Čehoslovačke 1993. godine, Slovačka se u početku odvojila od ostatka regije. Prve vlade nakon pada komunizma ignorirale su vladavinu prava, spriječivši zemlju da se pridruži NATO-u 1999. s Poljskom, Mađarskom i Češkom. Tadašnja državna tajnica SAD-a, Madeleine Albright, naciju je nazivala "crnom rupom" Europe.

U to je vrijeme Fico bio u ranim 30-ima i konsolidirao lijevi centar zemlje u osvajanju vlasti, osvajajući sljedbenike strastvenim govorima o borbi protiv korupcije i promicanju integracije u EU. Njegova stranka Smer pobijedila je na svojim prvim općim izborima 2006. godine, a Ficova je popularnost dosegla vrhunac s 44 posto 2012. godine, kada je obećao dati više novca siromašnima.

Inspiriran Orbánovom sposobnošću da promijeni "dlaku" kako bi ostao na vlasti, Fico se počeo povlačiti u pitanjima koja je nekoć podržavao. On i njegova stranka također su se suočili s optužbama da su dopustili procvat korupcije, koja je dosegla vrhunac 2018. s naručenim ubojstvom mladog istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice.

Fico je postao meta tog javnog negodovanja i odstupio nakon pritiska svojih koalicijskih partnera. U intervjuu za Bloomberg u travnju rekao je da je on bio žrtveni jarac, da je odmah znao da će ubojstvo, "koje nema nikakve veze sa Smerom, biti zloupotrijebljeno".

Nove su vlade njega i njegove najbliže saveznike optuživale za mito. Deseci visokih policijskih službenika, agenata tajnih službi i bivših dužnosnika osuđeni su u povezanim slučajevima.

Fico je opovrgnuo optužbe da njegova stranka prakticira vođenje države u maniri mafije kao "izmišljene i smiješne". Ali to je pitanje postalo glavni fokus izbora 2020. godine, prvih u 14 godina koje je Fico izgubio.

Kako je Ficova popularnost pala na samo dno, on se rebrendirao u borca protiv svega, od karantena i cjepiva, do imigracije i zelene politike. Slično kao Orbán, protivi se Europskoj uniji, ali ne želi izaći iz nje.

"Fico se sigurno promijenio", rekao je Béla Bugár, čelnik bivše koalicijske stranke koja je bila dio vlade Smera od 2016. do 2020. "Kad te progone, to te promijeni."

Podrška Slovačke Ukrajini protiv invazije Vladimira Putina bila je nepresušan rudnik za njegove političke eskapade. Fico, koji je 2018. pristao na kupnju borbenih zrakoplova F-16 od SAD-a, posebno se okomio na partnere iz NATO-a. Usporedio je njemačke trupe koje dolaze u Slovačku s invazijom Wehrmachta iz nacističke ere.

Potpredsjednik Smera, Ľuboš Blaha, uzburkao je duhove na stranačkom događaju prošlog mjeseca: "Rat i fašizam uvijek su dolazili sa Zapada, a sloboda i mir s Istoka", rekao je.

Ankete pokazuju da slovačka podrška članstvu u EU-u i NATO-u opada. Diplomati stacionirani u Bratislavi oštro su kritizirali Smer zbog stalnog širenja dezinformacija o ruskoj invaziji. Poput Orbána, jedna od Ficovih teza je da se filantrop milijarder George Soros miješa u slovačku politiku, a da liberalni protivnici služe stranim interesima.

"Ne želim isporučivati Ukrajini smrtonosno oružje samo radi dobrog imidža među zapadnim zemljama", rekao je Fico u travanjskom intervjuu u Bratislavi. "Iracionalno je misliti da će se Rusija povući s Krima. Ovakav pristup Zapada će u jednom trenutku uništiti Ukrajinu."

Smer se dovoljno oporavio da Ficu omogući povratak na premijersku poziciju uz potporu manjih stranaka. Bio bi to njegov četvrti mandat. Njegovu glavnom protukandidatu, Šimečki, također bi trebala suradnja drugih stranaka ako pobijedi. Pozivao je Slovake da ne vjeruju Ficovoj priči. Ovaj je mjesec rekao da je mogućnost vlade s ekstremističkim strankama rizik za Slovačku.

Doista, Fica bi bilo teško zaustaviti, prema njegovom bivšem savezniku Zali: "On širi teorije zavjere bez ikakvih ograničenja i može ih iskoristiti u svoju korist."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar