"Nemamo ništa protiv da sutra na čelu BH Gasa sjedi Hrvat iz HDZ-a ako tako treba", izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) i predsjednik Naroda i pravde (NiP). "Neaktivnost će uskoro poslati jasan signal BiH i međunarodnoj zajednici gdje se točno nalaze Čovićevi prioriteti", ranije je zaključio svoj blog američki veleposlanik u BiH Michael Murphy. Murphy prvi put javno proziva predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragana Čovića.
Mrkva i batina (engl. carrot and stick), samo u obrnutom redoslijedu, politički je pristup koalicijskih partnera i Zapada prema Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Cilj je jedan – projekt Južne interkonekcije u njegovu "izvornom" obliku.
Od 2021. godine realizacija projekta Južna interkonekcija je u sjeni političkih previranja u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Zastupnički dom parlamenta FBiH tada je izglasao Zakon o Južnoj interkonekciji u kojem se navodi da se "za nositelja investicije projekta plinovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska određuje Privredno društvo za proizvodnju i transport plina BH-Gas".
Nositelj investicije projekta sporan je za HDZ BiH.
Godina blokade
Sutra, 28. lipnja, bit će godinu dana otkad je Klub delegata hrvatskog naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine uložio amandmane na Prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska.
"Ovim amandmanom riječi 'BH - Gas' d.o.o. Sarajevo zamjenjuju se riječima, 'Južna plinska interkonekcija' d.o.o. Mostar. Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi se osnovalo od (…) županija kroz koje prolaze plinske trase i odvojci (…) s Federacijom BiH", navedeno je u drugom i narednim amandmanima.
Upravo tada dolazi do blokade i nemogućnosti postizanja dogovora u FBiH oko tvrtke koja će biti nositelj investicije projekta. U međuvremenu je osnovana kompanija Južna plinska interkonekcija.
Nešto manje od godinu dana kasnije Konaković javno nudi poziciju direktora BH Gasa HDZ-u BiH. Mrkva koja je ponuđena Konakoviću uslijedila je nakon pristupa batinom američkog veleposlanika Murphyja koji je naglasio da će "pristup Dragana Čovića Južnoj interkonekciji vjerojatno ubiti projekt".
No, zašto HDZ-u BiH BH Gas nije bio sporan tijekom 2021. i polovice 2022. godine?
Prije dvije godine postojao je dogovor rukovodstva BH Gasa i HDZ-a BiH da će se pronaći kadrovski kompromis unutar BH Gasa kako bi se zadovoljio nacionalni omjer, koji je u to vrijeme bio dominantno na bošnjačkoj strani, rekao je za naš medij izvor koji je sudjelovao u tim pregovorima.
"Ponuđeno je da se Hrvati postave na određene funkcije i u Nadzorni odbor, ne na direktorsku poziciju, te da se u Mostaru otvori dodatni ured BH Gasa", rekao je naš izvor. Dodao je da u tom razdoblju nije bilo nikakvih problema niti ucjena u pregovorima s HDZ-om BiH.
Sada je HDZ-u BiH pak ponuđeno nešto više.
Kadrovska raspodjela
Podsjećamo, ranije smo objavili intervju sa zapadnim dužnosnikom koji je prije nešto više od mjesec dana izjavio da podržavaju i pozivaju HDZ BiH da dođe "za stol sa svojim partnerima iz FBiH kako bi se raspravljalo i riješila pitanja u BH Gasu onako kako bi im to služilo".
Zapad već mjesecima šalje istu poruku, BH Gas mora biti nositelj projekta.
Kako neslužbeno doznajemo, sastanak premijera FBiH i predsjednika Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH) Nermina Nikšića i Čovića održao se. Ishod tog sastanka nije poznat redakciji Bloomberg Adrije. Međutim, nekoliko dana nakon tog sastanka oglasio se Murphy.
"Unatoč iskrenom pokušaju koalicijskih partnera FBiH da pokrenu projekt, Dragan Čović odabrao je slijediti svoje interese umjesto interesa stanovnika FBiH", naveo je Murphy. Nedugo nakon toga je Hrvatski narodni sabor poslao priopćenje medijima.
"Opredijeljenost HNS-a prema svojim zapadnim partnerima i saveznicima te postizanju punopravnog članstva BiH u Europskoj uniji i NATO-u ostaje trajna i neupitna", priopćili su. "Projekt Južne interkonekcije predstavlja strateški energetski pravac kako za hrvatski narod tako i za BiH u cjelini."
Zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH održana je 20. lipnja ove godine, a Konaković je napomenuo da su iz Hrvatske istaknuli kako je Južna interkonekcija imperativ te da "drastično planiraju povećati kapacitet (LNG terminala Krk) na šest milijardi mjernih jedinica".
Ukupna vrijednost ulaganja je 180 milijuna eura, od čega 25 milijuna otpada na povećanje kapaciteta LNG-a za 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, a ostatak na proširenje plinovodne mreže, priopćeno je iz hrvatske Vlade u kolovozu 2022. godine.
Sat otkucava
Federacija BiH nema interes za formiranjem nove kompanije za promet plinom, rekao je ranije ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić. Tekst zakona o plinovodu Južna interkonekcija trebao bi se uskoro naći na sjednici bosanskohercegovačke federalne vlade, ali još nije uvršten na dnevni red.
"Stvaranje drugog operatora prijenosnog sustava plina povećalo bi troškove za potrošače, dodatno bi fragmentiralo bosanskohercegovačko plinsko tržište, narušilo funkcionalnost vlade FBiH, otvorilo vrata većem štetnom ruskom utjecaju i znatno otežalo pregovore s financijskim institucijama, kao i s Hrvatskom o izgradnji interkonekcije, čime bi projekt gotovo postao nemoguć", rekao je Murphy.
Sat otkucava. Kako smo ranije izvijestili, međunarodne financijske institucije okreću se od financiranja novih projekata prirodnog plina. Preostaje samo jedna banka, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je spremna financirati projekte fosilnih goriva poput plinovoda.
Međutim, EBRD je najavio da će se ove godine u potpunosti povući iz projekata fosilnih goriva. "Točan datum povlačenja ove godine nije poznat, ali vrata se definitivno zatvaraju", izjavio je zapadni dužnosnik.
Vanjski akteri
"Budući da je Aluminij Industries u vlasništvu Izraela, tražimo uključenost i mišljenje Izraela, uključujući razmatranje mogućnosti uključivanja izraelskih dobavljača plina", navodi se u dokumentu u koji je Bloomberg Adrija imao uvid.
MT Abraham grupa izrazila je veliki interes za Južnom interkonekcijom i planira izgraditi dvije plinske elektrane koje bi koristile plin putem odvojka za Mostar.
U dokumentu u koji je Bloomberg Adrija imao uvid ističe se da je "važno napomenuti da je (…) projekt (Južne interkonekcije) izvediv samo ako najveći potrošač plina, Aluminij Industries, koji je u vlasništvu MT Abraham grupe pod vodstvom gospodina Amira Grossa Kabirija, kupi plin".
"Mnogi ne znaju da Aluminij koristi prirodni plin i da je trošio do 15 milijuna standardnih kubičnih metara godišnje", izjavio je ranije Almir Bećarević, stručnjak za energetiku.
Bećarević je napomenuo da je kao direktor BH Gasa još prije više od 13 godina bio u Aluminiju, gdje je dogovoreno da Aluminij bude dio sustava Južne interkonekcije, te je počeo koristiti plin putem CNG-a. "Elektrana je bila dio tih razgovora i tada i danas. Taj Aluminij gotovo da ne postoji, ali postoji drugi koji je preuzeo ono što je dobro, a to je korištenje plina. Ako netko to ne razumije, ne mogu mu pomoći."
Aluminij Mostar je veći dio svojih troškova pokrivao korištenjem električne energije umjesto plina.
Jedan od amandmana Kluba delegata hrvatskog naroda odnosi se na ostvarenje projekta Južne interkonekcije u dva smjera i tri odvojka "čija će izgradnja početi istovremeno". Prema Prijedlogu zakona o Južnoj interkonekciji, izgradnja je planirana u dvije faze, prva za izgradnju interkonekcije od Posušja do Travnika, a zatim izgradnja odvojka za Mostar.
Ranije je Galit Peleg, veleposlanica Izraela u BiH, za Bloomberg Adriju izjavila da Izrael može značajno doprinijeti implementaciji projekata poput stabilne opskrbe plinom iz sadašnjih i budućih izvora.
Značaj Južne interkonekcije
Južna interkonekcija trenutačno je jedini izvediv projekt koji bi Bosni i Hercegovini omogućio prekid njezine potpune ovisnosti o jednom izvoru, Rusiji, za opskrbu prirodnim plinom.
Prema projektu, Južna interkonekcija bi BiH povezala s Hrvatskom i preko nje s Europskom unijom. Plinovod bi krenuo od Zagvozda u Hrvatskoj te prolazio kroz Posušje, Tomislavgrad, Šuicu, Kupres, Bugojno, Novi Travnik i Travnik s odvojkom za Mostar.
Put do ostvarenja projekta jasan je. Murphy kaže da je usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji prioritet, čime se određuje nositelj projekta, a zatim slijedi potraga za međunarodnim financiranjem samog projekta.
"Izbor je jasan: učiniti ono što je ispravno za stanovnike Federacije i Bosne i Hercegovine ili staviti osobne interese ispred interesa ljudi", zaključuje Murphy. "Koju će putanju Dragan Čović odabrati? Neaktivnost će uskoro jasno poslati znak Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici o tome gdje se točno nalaze Čovićevi prioriteti."