.webp){kind=icon}
Prema preliminarnim rezultatima Centra za monitoring (CEMI), Pokret Europa sad (PES) mogao bi sastavljati novu vladu u Crnoj Gori.
Na izvanrednim parlamentarnim izborima u nedjelju ta je stranka osvojila oko 26 posto glasova, odnosno 24 mandata, što je, doduše, manje od očekivanih 30 posto glasova. No izvanredne izbore u Crnoj Gori obilježila je rekordno niska izlaznost od oko 55 posto. Također, manjinske stranke zabilježile su odličan rezultat.
Pokret Europa sad politička je stranka nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020. godine, a čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović. Ta je vlada formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.
Čitaj više
Na kraju tajanstvene crnogorske autoceste cvjeta turizam
Više od 60 posto trase čine mostovi i tuneli.
02.06.2023
Uvjerljiva pobjeda – Jakov Milatović novi predsjednik Crne Gore
Izborni dan obilježile su manje nepravilnosti, a Milo Đukanović ranije tijekom dana rekao je da će čestitati pobjedu svojem protukandidatu u slučaju da pobijedi.
02.04.2023
Đukanović ili Milatović – Crna Gora u drugom krugu bira svog predsjednika
Biračko pravo na izborima za predsjednika Crne Gore imaju 542.154 građana.
02.04.2023
Crna Gora: Milatović bi mogao poslati Đukanovića u političku mirovinu
Drugi krug predsjedničkih izbora zakazan je za 2. travnja, kad će biti izabran novi predsjednik Crne Gore.
20.03.2023
Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022. godine, uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati s 220 na 450 eura. Milatović je potom početkom travnja izabran za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora dotadašnjeg predsjednika Đukanovića, piše Hina.
Demokratska partija socijalista Đukanovića osvojila je 22 posto glasova ili 22 mandata, iako na njezinoj izbornoj listi nakon duže od tri desetljeća nije bilo Đukanovića i njegovih dugogodišnjih suradnika. Đukanović je u travnju, nakon poraza na predsjedničkim izborima, podnio ostavku na mjesto čelnika stranke.
Koalicija Ujedinjene reformske akcije i Demokratske Crne Gore, aktualnog premijera Dritana Abazovića i bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića osvojila je 13 posto glasova, odnosno 11 mandata.
Koalicija nastala raspadom desnog, prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, koju čine Nova srpska demokratija, četničkog vojvode Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića osvojila je 15 posto podrške birača, ili 14 mandata, dok je treći član ugašenog Demokratskog fronta, Pokret za promjene Nebojše Medojevića ostao ispod cenzusa.
Očekivano, jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), uspjela je prijeći povlašteni census od 0,3 posto važećih glasova i osvojiti jedan mandat. Premijer Andrej Plenković čestitao je predsjedniku HGI-a Adrijanu Vuksanoviću izbor u crnogorski parlament, priopćio je premijer na Twitteru.
Dvije albanske nacionalne stranke također su osvojile po jedan mandat. Najveće iznenađenje je Bošnjačka stranka koja bi u budućem crnogorskom parlamentu mogla imati šest mandata, u odnosu na dva koja su imali u postojećem sazivu.
Konačni broj mandata ipak će biti poznat tek nakon prebrojavanja svih glasova jer će se glasovi onih koji nisu prešli prag preliti na pobjednike izbora.
Na izborima je sudjelovalo 15 stranaka i koalicija. Crnogorski parlament broji 81 zastupničko mjesto.
