Preliminarni rezultati prvog kruga parlamentarnih izbora u Francuskoj idu u prilog predsjedniku Emmanuelu Macronu, no neizvjesno je hoće li s 25,75 posto glasova njegov centristički tabor uspjeti doseći apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini.
Najveći protivnik Macronovoj struji na ovim je izborima novi savez ljevičara, komunista, zelenih i socijalista na čelu s političarem Jean-Lucom Mélenchonom. Taj je savez dobio 25,66 posto glasova, samo oko 21.400 glasova manje od Macronove koalicije, i to u zemlji u kojoj oko 48,7 milijuna birača ima pravo glasa, pokazuju preliminarni rezultati objavljeni u nedjelju navečer.
Ujedinivši rascjepkane ljevičare, Mélenchon u ovoj izbornoj utrci Macronu diše za vratom. To aktualnom francuskom predsjedniku, čija je pobjeda po mišljenju bila više odluka za "manje od dva zla" nego prava podrška njegovu političkom programu, zadaje samo nove glavobolje. Pitanje je kako namjerava progurati svoj plan reformi ako ne uspije osigurati većinsku vladu.
Međutim, projekcije predviđaju većinu za liberalnog predsjednika u raspodjeli mandata nakon drugog kruga izbora za tjedan dana, piše Hina.
Izračuni raspodjele mandata pokazuju kako bi Macronova koalicija mogla osvojiti oko 255 do 310 od 577 mjesta u Narodnoj skupštini, što znači da je nejasno hoće li imati dovoljno za apsolutnu većinu od najmanje 289 mjesta.
Projekcije nedavno formiranom Mélenchonovom taboru daju samo oko 150 do 210 mjesta u parlamentu. Razlike između postotka glasova i raspodjele mandata posljedica su složenog izbornog sustava Francuske u kojem se glasovi računaju samo za pobjednika u jednoj izbornoj jedinici.
Reakcije na rezultate
Francuska premijerka Élisabeth Borne pozdravila je prve rezultate prvog kruga parlamentarnih izbora.
"Mi smo jedina politička snaga sposobna dobiti većinu u Narodnoj skupštini", rekla je Borne u nedjelju navečer, a također neizravno upozorila birače na opasnosti od potpore ljevici. "Ne možemo riskirati nestabilnost", rekla je.
"Naš je prvi zajednički zadatak ljude uvjeriti na povratak glasačkim kutijama", dodala je Borne pozivajući one koji nisu glasali da u drugom krugu to učine.
Izlaznost je prema podacima ministarstva unutarnjih poslova dosegla samo 47,51 posto, što je rekordno nizak nivo.
Međutim, Mélenchon tvrdi kako su rezultati očiti poraz za njegova protivnika.
"Istina je da je predsjednička stranka poražena u prvom krugu", rekao je.
"S obzirom na ovaj rezultat i izvanrednu priliku koju predstavlja za naše živote i budućnost naše domovine, pozivam naš narod da iduće nedjelje navali na birališta kako bi jednom zauvijek odbacili katastrofalne projekte Macronove većine", dodao je.
Čelnik konzervativnih republikanaca Christian Jacob rekao je kako njegova stranka ostaje važna politička snaga u nadolazećim godinama. Stranka očekuje 40 do 80 mjesta.
U međuvremenu, krajnje desna nacionalistica Marine Le Pen ustvrdila je kako su rezultati "ogromna pobjeda" te da gaji očekivanja od sljedećeg kruga glasanja.
"Važno je da Emmanuel Macron nema apsolutnu većinu koju će zloupotrijebiti u primjeni svojih sebičnih i brutalnih metoda", rekla je.
Reforme na kocki
Parlamentarni izbori presudni su u tome hoće li Macron moći provesti svoje planove tijekom drugog mandata, uključujući kontroverznu mirovinsku reformu i hitno potrebna poboljšanja u obrazovanju i zdravstvu. Macron se također želi više usredotočiti na politiku zaštite okoliša te snažnije razvijati nuklearnu i obnovljivu energiju. Za to mu je potrebna većina u parlamentu.
Ako Macronovi glasovi budu dovoljni samo za relativnu većinu, predsjednik i vlada bit će prisiljeni tražiti potporu u drugim taborima. Vjerojatno bi tada postojala manjinska vlada koja se pokušava osloniti na snage lijevog ili desnog centra, ovisno o projektu.
Iako su mnogi Francuzi bili nezadovoljni Macronovim rezultatima na vlasti, 44-godišnjem čelniku išla je u prilog činjenica što se parlamentarni izbori u Francuskoj doživljavaju kao potvrda predsjedničkih izbora. U glasovanju tradicionalno sudjeluju uglavnom pristaše pobjednika, dok ostali često ostaju kod kuće.
Bez obzira na točan odnos snaga u parlamentu, Njemačka i Europa i dalje mogu računati na Francusku kao na pouzdanog partnera. Macron neće dopustiti bilo kakve kompromise oko svog proeuropskog kursa i solidarnosti s Berlinom.
Francuska će također ostati sastavni dio ujedinjene fronte Zapada protiv Rusije, agresora u ukrajinskom sukobu. Očekuje se kako će socijalisti i republikanci biti solidarni s Macronovom koalicijom o europskim pitanjima umjesto da ih blokiraju.
Iako je Macronova predsjednička utrka protiv Le Pen bila teža od očekivanog, njezina stranka Nacionalna fronta bila je manje zastupljena na parlamentarnim izborima. Prema preliminarnim službenim rezultatima dobila je 18,68 posto glasova i može se nadati samo 10 do 45 mjesta jer će se ostale stranke pokušati ujediniti protiv njih.
Republikanci – do sada najjača oporbena snaga – doživjeli su još jedan izborni poraz sa samo 10,42 posto glasova. Projekcije im daju 40 do 80 mjesta.