Monetarni agregat M1, odnosno novčana masa koja obuhvaća gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod HNB-a te depozitni novac kod kreditnih institucija, krajem srpnja iznosio je rekordnih 205,6 milijardi kuna. Uz rast od 7,2 milijarde kuna, novčana je masa na mjesečnoj razini ubrzala na 3,6 posto (u odnosu na 3,1 posto u lipnju). Na godišnjoj razini nastavljen je trend pozitivnih stopa rasta koji datira od rujna 2012. te se monetarni agregat M1 povećao za 21,5 milijardi kuna ili 11,7 posto. U odnosu na kraj 2021. godine, zabilježeno je povećanje od 16,3 milijardi ili 8,6 posto, pokazuju podatci HNB-a.
Prema navodima iz središnje banke, snažan rast novčane mase na mjesečnoj razini ponajviše odražava rast depozitnog novca nefinancijskih poduzeća i skromniji rast depozitnog novca stanovništva. Naime, depozitni novac porastao je za 6,7 milijardi kuna ili 4,1 posto na mjesečnoj, odnosno 23,8 milijarde kuna ili 16,3 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši gotovo 170 milijardi kuna. S druge strane, gotov novac izvan kreditnih institucija krajem srpnja iznosio je 35,7 milijardi kuna, a četvrti uzastopni mjesec ubrzan je pad na godišnjoj razini (za 6,6 posto ili 2,5 milijardi kuna), dok je u odnosu na kraj lipnja zabilježen rast od 1,2 posto. Istovremeno je rast kvazinovca na mjesečnoj razini (6,3 milijardi kuna ili 2,8 posto na osnovi transakcija) ponajviše generiran od deviznih depozita svih domaćih sektora.
Najšire definirani monetarni agregat – ukupna likvidna sredstva M4 (koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, kao i udjele novčanih fondova) također je ostvario snažan rast na godišnjoj i mjesečnoj razini. Monetarni agregat M4 je krajem srpnja dosegnuo 434,2 milijarde kuna, odnosno povećao se za 11,3 posto ili 44,2 milijarde kuna u odnosu na isti mjesec prošle godine i 3,3 posto ili 13,7 milijardi u odnosu na prošli mjesec. U odnosu na kraj 2021. godine, ukupna likvidna sredstva su za 30,9 milijardi kuna ili 7,7 posto veća.
Prema navodima iz Hrvatske narodne banke, dosad najviši apsolutni mjesečni rast monetarnog agregata M4 odraz je povećanja neto inozemne aktive (NIA) kreditnih institucija te u manjoj mjeri neto domaće aktive (NDA) monetarnog sustava. Rast neto domaće aktive potaknut je snažnim rastom plasmana domaćim sektorima (posebice nefinancijskim poduzećima) te rastom neto potraživanja od središnje države, što je povezano s bankovnim kupnjama obveznice Republike Hrvatske izdane u srpnju, smatraju RBA-ini analitičari.