Privatna arhiva
Iz Bolta za Bloomberg Adriju odgovaraju: "Od samog početka, svi vozači partneri koji u Hrvatskoj žele surađivati s platformom Bolt dužni su imati OIB, važeće vozačke dozvole, stečene kvalifikacije za rad i potvrdu da se protiv njih ne vode kazneni postupci. Dosad smo prikupljali boravišne iskaznice za državljane trećih zemalja, čime smo već imali određenu razinu provjere. Nedavno smo dodali još jedan element - prikupljanje dozvola za boravak i rad. Ova prilagodba predstavlja industrijski standard usklađen s preporukama nadležnih tijela te ne utječe samo na našu platformu, već je dio šire prakse unutar sektora".
Druga aplikacija Uber na ovu situaciju samo kratko za Bloomberg Adriju poručuje kako je prilikom registracije na njihovu platformu svaki vozač ili agregator za svoje vozače dužan predočiti odgovarajuću i vjerodostojnu dokumentaciju, "što uključuje ispravnu vozačku dozvolu, ispravnu početnu kvalifikaciju za vozača taxi vozila te valjanu radnu dozvolu u slučaju kad vozač nije hrvatski državljanin".
No iako aplikacije provode kontrole, radnici su sve dovitljiviji u njihovu izbjegavanju, čemu svjedoči i poruka poslana jednom Bolt vozaču.
Privatna arhiva
Možda mogu prevariti aplikaciju, no policiju ne mogu. Krajem listopada policija je provela akciju nadzora taksi vozila u Zagrebu, u kojoj je utvrđeno kako trećina svih taksista i čak polovina stranih nema odgovarajuće dozvole za rad.
Naime, objašnjavaju iz MUP-a, državljani trećih zemalja nisu radili na poslovima za koje im je izdana dozvola za boravak i rad ili kod poslodavca kod kojeg im je izdana dozvola za boravak i rad. Dakle, imaju radne dozvole, ali ne za obavljanje prijevoza putnika, tj. taksi usluga. Niti se ona može dobiti jer to zanimanje nije na popisu deficitarnih zanimanja u Hrvatskoj.
A kako bi spriječila rad na crno, policija je najavila kako će se one ubuduće provoditi učestalo na području svih uprava.
JEER sustav
Iza svega zapravo stoji novi informacijski sustav Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine, s tim da su digitalne radne platforme imale rok do 1. srpnja da u potpunosti prilagode informacijske sustave zahtjevima sustava JEER u koji se dostavljaju propisani podaci o opsegu rada putem platformi.
Riječ je o sustavu koji vodi evidenciju rada putem digitalnih radnih platformi te je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a Hrvatska je prva europska država koja je na cjelovit način zakonom uredila ovaj novi oblik rada koji se zasniva na korištenju digitalne tehnologije, te uz takvo pravno rješenje uspostavila i inovativan informacijski sustav za praćenje i nadzor takvoga rada.
Agregatori se posvuda oglašavaju | Privatna arhiva
Većina stranih radnika radi za agregatore koji su "zbog potrebe evidencije i zbog sustava JEER dužni pribaviti osobni identifikacijski broj (OIB) radnika koji za njih rade, bez obzira jesu li rezidenti RH ili strani radnici", objašnjavaju nam iz Porezne uprave. Da bi na tržištu legalno obavljali registriranu djelatnost, platforme i njihovi agregatori moraju se upisati u Registar, koji je dio JEER-a.
Pored Registra, novi informacijski sustav sadržava i podatke o pokazateljima opsega rada. "Set podataka koje sadržava novi informacijski sustav odnosi se upravo na one podatke putem kojih se mogu pratiti pokazatelji opsega ovog novog oblika rada, između ostaloga, broj radnika i drugih fizičkih osoba koje rad obavljaju korištenjem digitalne radne platforme, vrste ugovornih odnosa na temelju kojih takav rad obavljaju, vrijeme i lokacije obavljanja poslova", objasnili su za Bloomberg Adriju iz nadležnog ministarstva.
Zavjet šutnje agregatora
Iz Ministarstva također poručuju kako su se digitalne radne platforme koje posluju u Republici Hrvatskoj povezale sa sustavom JEER još puno prije zadanog krajnjeg roka.
No iz Ministarstva je tijekom listopada bila zatražena provjera svih OIB-ova, što objašnjava Boltov mail upućen svim vozačima i/ili agregatorima. I tu su nastali problemi za agregatore koji su zapošljavali radnike bez odgovarajuće dokumentacije. Pokušali smo dobiti odgovore i od nekih nasumično odabranih agregatora, no rezultat je bio poklopljena slušalica.
U grupama na društvenim mrežama korisnici su izvještavali o stanju na terenu | Screenshot/Facebook
"Navedenom nije bila svrha bilo koga isključiti od obavljanja platformskog rada te ističemo kako Ministarstvo ne može utjecati na poslovne procese i odluke pojedinih digitalnih radnih platformi", poručuju iz Ministarstva.
Kome idu podaci?
Sustav JEER elektroničkim putem razmjenjuje podatke putem integracijskih servisa s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom financija, Poreznom upravom, odnosno prema potrebi i s drugim tijelima koja imaju javne ovlasti.
Konkretnije, s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje razmjenjuju se podaci koji se odnose na podatke o osiguranicima i obveznicima uplate doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje. Zatim, s Ministarstvom unutarnjih poslova razmjenjuju se podaci o državljanima trećih zemalja, odnosno osoba koje nemaju državljanstvo države članice Europskog gospodarskog područja ili Švicarske Konfederacije, a imaju državljanstvo treće zemlje ili su osobe bez državljanstva, a koje na temelju pozitivnih zakonskih propisa mogu raditi u Republici Hrvatskoj. I konačno, s Ministarstvom financija, Poreznom upravom razmjenjuju se podaci koji se odnose na primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak po osnovi rada putem digitalnih radnih platformi.
A tu je i DAC 7
EU je donio Direktivu o administrativnoj suradnji u području poreza (DAC7) . Iako je uvedena 1. siječnja 2023. godine, Direktiva će u svom punom obujmu profunkcionirati tek od 1. siječnja 2025. godine.
Prema njoj operateri platformi obvezni su prikupljati i dostavljati informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi o prodavateljima koji obavljaju sljedeće aktivnosti uz naknadu: najam nekretnina i parking mjesta, osobne usluge, prodaja robe te najam bilo kakve vrste prijevoza. Iz Porezne ističu kako se ispunjavanje DAC7 obveza ne odnosi na postupke oporezivanja, već samo na obvezu dostave informacija koje će služiti poreznim upravama pri provjeri poreznih obveznika u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje obveza u skladu s posebnim propisima koji uređuju oporezivanje dohotka i oporezivanje dobiti.
Iz Ministarstva je tijekom listopada bila zatražena provjera svih OIB-ova | Pixsell
"U slučaju prijevoznih (taxi ) usluga to su većinom tzv. agregatori, odnosno tvrtke koje zapošljavaju radnike koji voze taxi vozila za te agregatore. Agregatori ne prijavljuju u DAC7 promete i prihode od pojedinačnih vozila i radnika koji rade za agregatore, nego prijavljuju promet i prihode koje ostvari agregator", objašnjavaju nam iz Porezne uprave.
Na stranicama i Ubera i Bolta stoji upozorenje o direktivi: od svih Boltovih partnera u EU-u i Norveškoj traži se da daju svoje valjane identifikacijske podatke poreznog obveznika (TIN) ili nakon registracije ili u roku od 60 dana od aktivacije računa na zahtjev Bolta. Navedeno se radi u svrhu prijave poreznim vlastima prema DAC7.
Napokon će se stati na kraj radu na crno | Pixsell
"U slučaju da valjani podaci nisu dostavljeni unutar tog vremenskog okvira, račun će možda morati biti obustavljen i/ili isplate zaustavljene dok se potrebni podaci ne pruže i potvrde", stoji na mrežnim stranicama Bolta.
Iz Porezne uprave poručuju kako podaci iz svih država članica još uvijek kontinuirano pristižu, detaljno se provjeravaju i obrađuju. "Budući (da) se radi o prvoj godini dostave podataka te države članice dostavljaju i ispravke, u ovom trenutku ne možemo iznositi konkretne brojke."
Dakle pritisak je na agregatore sa svih strana, a ovim uredbama će se napokon stati na kraju radu na crno, bilo stranih bilo domaćih radnika, i osigurati sigurnost putnika koji će biti sigurni da ih vozi netko tko zadovoljava sve zakonske propise.