Klimatske promjene uzimaju danak, prva isplata predujma poljoprivrednicima

Klimatske promjene nanose sve veću štetu hrvatskoj poljoprivredi, s procijenjenim gubicima većim od 140 milijuna eura. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) je početkom tjedna zatražila financijsku pomoć iz EU fondova kako bi se olakšala prilagodba novim uvjetima. Kao odgovor, Ministarstvo poljoprivrede najavilo je isplatu predujma u iznosu od 94,7 milijuna eura.

Naime, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Josip Dabro u srijedu je najavio isplatu predujma poljoprivrednicima za početak sjetve. Tijekom tri dana, od 16. do 18. listopada 2024., bit će isplaćeno 94,7 milijuna eura, dok će do kraja godine ukupno biti isplaćeno 245 milijuna eura. 

"Kroz duži period poljoprivrednici ističu probleme oko isplate poticaja te smo u skladu s potrebama poljoprivrednika osigurali isplate potpora do kraja godine, kako bi naši poljoprivrednici mogli krenuti u kvalitetnu sjetvu", rekao je Dabro.

Klimatske promjene i njihove posljedice na poljoprivredu

U posljednjih nekoliko godina, svijet je suočen s naglim klimatskim promjenama koje imaju značajan utjecaj na globalnu poljoprivredu. Hrvatska, zemlja s dugom poljoprivrednom tradicijom, nije izuzeta od tih promjena. Učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta, uključujući sušu i tuču, postala je sve veća prijetnja poljoprivrednim proizvodima, što je potaknulo HPK da zatraži od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva hitnu reakciju i financijsku pomoć iz europskih fondova.

Naime, ovo ljeto jugoistočna Europa suočila se s rekordno visokim temperaturama, prema podacima europske službe za klimatske promjene Copernicus. Stanovnici regije suočili su se s intenzivnim toplinskim stresom, s temperaturama višim od 32 stupnja Celzija tijekom čak 66 dana između lipnja i kolovoza, što je znatno iznad uobičajenih vrijednosti. Sušni uvjeti dodatno su pogoršani ispodprosječnim brojem kišnih dana.

Ovaj trend nastavljen je i u rujnu 2024. godine, koji je bio drugi najtopliji rujan na globalnoj razini, odmah iza rekordnog rujna 2023. godine, prema izvješću Copernicusa i Japanske meteorološke agencije (JMA).

Ljetni mjeseci 2023. godine donijeli su ekstremne vrućine i sušu, dok su kasnije tuče dodatno oštetile usjeve. HPK je izvijestila da su procijenjeni gubici od suše veći od 130 milijuna eura, dok su štete od tuče premašile 10 milijuna eura.

Suše smanjuju prinose i ugrožavaju sigurnost hrane, dok tuče i nagle vremenske nepogode mogu uništiti cijele usjeve u roku od nekoliko sati. Zbog toga se poljoprivrednici nalaze u nezavidnoj situaciji, gdje se gubici gomilaju, a prihodi smanjuju.

Dodatno, ovakvi vremenski uvjeti otežavaju poljoprivrednicima planiranje buduće proizvodnje, jer više ne mogu računati na stabilne klimatske uvjete.

Zahtjevi za financijskom pomoći i podrškom iz EU fondova

Hrvatska poljoprivredna komora je početkom tjedna zatražila od Ministarstva poljoprivrede hitno poduzimanje koraka kako bi se hrvatskim poljoprivrednicima osigurala sredstva iz EU kriznog fonda.

"Štete uzrokovane sušom i tučom zahtijevaju brzu reakciju i financijsku pomoć kako bi poljoprivrednici mogli obnoviti proizvodnju i nastaviti sjetvu u sljedećoj godini", rekao je predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.

Hrvatska je u istoj poziciji kao i mnoge druge zemlje Europske unije koje su već dobile financijsku pomoć, uključujući Bugarsku, Njemačku i Italiju.

Nagle vremenske nepogode mogu uništiti cijele usjeve u roku od nekoliko sati | Depositphotos

Jedan od glavnih zahtjeva HPK-a bio je da Hrvatska iskoristi mogućnost povećanja sredstava iz europskih fondova do 200 posto kroz nacionalne izvore. Sada, uz isplatu predujma od 94,7 milijuna eura u listopadu 2024., te daljnju pomoć do kraja godine, poljoprivrednici će dobiti potrebnu podršku za obnovu proizvodnje. Međutim, HPK naglašava da se ne smijemo oslanjati samo na kratkoročne mjere, već je ključna dugoročna strategija prilagodbe klimatskim promjenama i osiguranje otpornosti poljoprivrede.

Korištenje sredstava za otporniju poljoprivredu

Od 2020. do 2024. godine, Hrvatska je kroz fondove Europske unije povukla značajna sredstva za pomoć u poljoprivredi. Za razdoblje od 2014. do 2020. godine, ukupno je alocirano 10,73 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), a do 2022. isplaćeno je više od sedam milijardi eura, odnosno 68 posto ukupno dodijeljenih sredstava.

Tijekom prijelaznog razdoblja od 2021. do 2023. godine, Hrvatskoj su dodana dodatna sredstva kroz program REACT-EU (763 milijuna eura) te Program ruralnog razvoja (597 milijuna eura), što je osiguravalo kontinuitet financiranja i podrške poljoprivrednicima. Uz to, hrvatska Vlada povećala je svoj doprinos za poljoprivredne projekte, dodajući 103,5 milijuna eura nacionalnih sredstava.

Za razdoblje od 2023. do 2027. predviđeno je 3,8 milijardi eura za poljoprivredu, a najnovija isplata predujma započela je 16. listopada. Uz to, najavljena je dodatna potpora od 100 milijuna eura koja će biti isplaćena na tjednoj bazi do kraja studenog, te dodatnih 45 milijuna eura do kraja godine.

Ova sredstva namijenjena su postizanju ciljeva zajedničke poljoprivredne politike, kao i Strategije poljoprivrede Hrvatske do 2030. godine, koja uključuje borbu protiv klimatskih promjena, očuvanje okoliša te biološke raznolikosti.

Poljoprivrednici mogu koristiti ova sredstva za različite projekte, uključujući sustave za zaštitu od tuče, antifrost sustave, lovce na mraz te sustave za navodnjavanje.

Ulaganja koja uključuju troškove prilagodbe klimatskim promjenama i doprinose digitalizaciji proizvodnje, poput pametne i precizne poljoprivrede, imaju prednost pri sufinanciranju, čime se dodatno potiče otpornost na klimatske nepogode.

Utjecaj na proizvodnju i tržišne poremećaje

Osim klimatskih izazova, poljoprivrednici se suočavaju i s tržišnim poremećajima. Kako HPK ističe, uvoz jeftinih roba iz inozemstva, često po dampinškim cijenama, dodatno otežava situaciju za domaće poljoprivrednike. Kombinacija klimatskih promjena i tržišnih poremećaja vodi do stanja gdje su mnogi poljoprivrednici prisiljeni raditi s gubicima, što dugoročno može ugroziti cijeli sektor.

Novinari su ministra upitali o rastu cijena poljoprivrednih proizvoda i gospodarskom uspjehu. Dabro je odgovorio da, iako postoji gospodarski rast, hrvatska poljoprivreda već dugo ima problema. Vlada, prema njegovim riječima, ulaže maksimalne napore kako bi povećala poljoprivrednu proizvodnju i postigla veću samodostatnost, čime bi se ublažio pritisak na poljoprivrednike i potrošače suočene s rastućim cijenama hrane.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2023. godini vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala je za 12,5 posto, dok je dodana vrijednost smanjena za 18,8 posto, što dodatno ukazuje na ozbiljnost situacije.

Inflacija i rast troškova proizvodnje također su doprinijeli smanjenju realne vrijednosti dostupnih sredstava​. Kako ističu iz HPK, jedan od ključnih problema je nedostatak ulaganja u poljoprivredu koja ne prate rast inflacije.

Financijska pomoć koja je poljoprivrednicima bila dostupna prije nekoliko godina danas je nedovoljna zbog značajnog rasta troškova proizvodnje. Inflacija je dodatno smanjila realnu vrijednost tih sredstava, što je problem koji pogađa ne samo Hrvatsku, već i cijelu Europsku uniju.

Uvoz jeftinih roba iz inozemstva dodatno otežava situaciju za domaće poljoprivrednike | Depositphotos

Potrebne reforme i investicije

HPK ističe da je nužno promijeniti poljoprivrednu politiku i prilagoditi proizvodnju kako bi sektor postao otporniji na klimatske promjene. Investicije u digitalizaciju, navodnjavanje i preciznu poljoprivredu ključne su za povećanje produktivnosti i smanjenje rizika od klimatskih nepogoda.

"Smatramo kako su klimatske promjene pokazale svoje pravo lice te da moramo mijenjati način proizvodnje, a to zahtijeva veće investicije u digitalizaciju, navodnjavanje, preciznu poljoprivredu i nove tehnologije. Važno je da Ministarstvo ima dobru komunikaciju s proizvođačima te da brzo odgovara na upite i traženja", poručili su iz HPK-a.

Također je ključno da poljoprivrednici budu uključeni u procese donošenja odluka, kako bi se osiguralo da politike zadovoljavaju njihove potrebe i omogućuju im lakši rad i konkurentnost na tržištu.