Kolike su bankarske naknade i koliko zarađuju na njima

Naknade i provizije domaćim su bankama lani uprihodile 556,5 milijuna eura, nekima čine više od petine ukupnih prihoda. Takvih naknada i provizija je na stotine, privukle su pažnju guvernera HNB-a, ali i ministra Marka Primorca. Stoga smo odlučili provjeriti kolike su bankarske naknade, koliko im se novaca slijeva u kase i što je uznemirilo Vladu i središnju banku.

"Mislim da su naknade koje banke naplaćuju u Hrvatskoj previsoke, da nema potrebe da naplaćuju naknade u tom obliku, tim iznosima i na taj način i općenito koji skupini korisnika uključujući de facto sve građane", objasnio je ministar svoje stajalište.

Primorac je u ponedjeljak najavio kako će se zakonodavnim izmjenama propisati mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanja financijskih sredstava s računa bez naknade.

Podsjetimo kako se plaće u Hrvatskoj moraju isplaćivati na račune, nema isplata u gotovini. Naknade banke određuju same. "Te naknade banaka za vođenje računa, gdje građani moraju imati račun u banci na koji će im sjesti ta plaća, iako nisu velike, čini se to jedan, dva eura - ali nekome je to itekako značajno. Shvaćamo da je to poteškoća s kojom se suočavaju brojni građani te radimo na otklanjanju toga".

Zamolio je medije da ne špekuliraju, tj kako on to ističe da ne "ne puštaju probne balone".

Ministar financija Marko Primorac | Slavko Vukadin/Hina

"Molim vas da ne puštamo bilo što u javnost jer samo izazivamo cirkus. Onda pitate banke, 'evo čuli smo da oni razmišljaju o zakonskom rješenju, što vi o tome mislite'. Pa pitate HNB pa bude šuma podataka i na kraju se onda nas, na neki način, prozove da puštamo probne balone. Ništa ne puštamo, čekajte - sve će biti u redu", uvjerava Primorac.

Banke ne doživljavaju HNB

No ono što nije u redu je to da banke ignoriraju Hrvatsku narodnu banku (HNB). Kako što je i činjenica je to da bankarskih naknada ima jako puno, riječ je doslovno o stotinama vrsta naknada. Banke su te koje o njima odlučuju, ignoriraju molbe HNB-a.

Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknu je kako bi volio vidjeti da se njihov broj smanjuje. HNB je prije nekoliko mjeseci poslao "okružnicu" bankama u kojima su zatražene da predstave metodologiju mijenjanja iznosa naknada. 

Guverner HNB-a Boris Vujčić | Bloomberg

"Ako se neka naknada mijenja, da postoji razlog odnosno opravdanje zašto se to događa. Očekujemo da banke na to odgovore, izradom i predstavljanjem te metodologije", rekao je Vujčić.

Ozbiljan izvor prihoda

Banke ignoriraju HNB, ali uvidom u njihove prihode od naknada jasno je kako na njima ubiru značajne prihode.

Neto prihodi od naknada i provizija u hrvatskim bankama rasli su 2021. i 2022. godine po stopama višim od deset posto da bi taj rast poprilično usporio lani na tek dva posto. Sveukupno su oni prošle godine iznosili 556,5 milijuna eura, a podaci za prvu polovicu 2024. sugeriraju dodatni rast i u ovoj godini, možda i do 600 milijuna eura.

U okružju oscilirajućih kamatnih stopa banke ih vole jer su nešto stabilniji iako njihovi iznosi obično djelomično ovise i o razini gospodarske aktivnosti. Gledajući pojedinačno po domaćim bankama u nekima od njih prihodi od naknada i provizija čine više od petine ukupnih prihoda.

Podaci središnje banke pokazuju kako više udjele prihoda od naknada i provizija imaju uglavnom veće domaće banke poput Zagrebačke, Raiffeisen, OTP ili Addiko. Koncentriranje na taj izvor prihoda kod tih banaka je i logično s obzirom na to da one imaju i veći broj klijenata pa od njihovih transakcija mogu dobro zarađivati kroz redovno poslovanje.

Banke su pak dužne HNB-u dobrovoljno javljati podatke i HNB se od njihove točnosti ograđuje. U šumi naknada izdvojili smo najčešće korištene, ostale možete provjeriti na službenoj stranici.

Dakle, najvišu mjesečnu naknadu za vođenje tekućeg računa zaračunava Addiko banka, 3,32 eura, dok Partner banka zaračunava najnižu mjesečnu naknadu od 0,69 eura.

Također, HNB navodi kako prije nego što potrošač otvori račun za plaćanje, banka mu je dužna dati Informativni dokument o naknadama (FID), koji sadržava informacije o visini naknada za najčešće korištene platne usluge, povezane s tim računom.

Banke će surađivati

Pitali smo Hrvatsku udrugu banaka (HUB) za komentar najavljenih zakonskih izmjena i doznali kako su banke spremne surađivati s nadležnim institucijama kako bi se osigurala uspješna implementacija najavljenih promjena.

"Banke će, kao i do sada, postupati u skladu sa zakonskim rješenjima, uključujući i najnovije najavljene izmjene. U ovom trenutku ne raspolažemo sa svim potrebnim detaljima zakonskih izmjena, ali naglašavamo da su banke spremne surađivati s nadležnim institucijama kako bi se osigurala uspješna implementacija ovih promjena", poručuju iz HUB-a.

Naveli su i da, prema podacima HNB-a, prosječna naknada za vođenje redovnog računa trenutno iznosi oko 1,84 eura i iako banke imaju određene troškove vezane uz vođenje računa, spremne su na vlastiti trošak osigurati sve potrebne uvjete, poručuju.Također su ukazali i na socijalnu osviještenost banaka:

"Važno je naglasiti da su banke i do sada vodile brigu o socijalno osjetljivim skupinama, poštujući zakonske odredbe. U skladu sa zakonom potrošači koji su korisnici jednog ili više prava prema zakonu kojim je uređena socijalna skrb, imaju mogućnost koristiti Osnovni račun, a tu uslugu banke često nude besplatno ili uz simboličnu naknadu (0,00 do 0,20 eura)."

Podsjetimo, četiri hrvatske banke lani su imale profit veći od 100 milijuna eura, a još dvije su se solidno približile tom iznosu. Sveukupno su sve domaće banke tijekom 2023. godine ostvarile neto dobit od čak 1,36 milijardi eura. Impresivan rezultat je gotovo dvostruko, odnosno za 92 posto viši od zajedničke dobiti iz 2022. godine koja je iznosila 706 milijuna eura.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar