Domaće banke u prvom tromjesečju uvjerljive s 37 posto višom dobiti

Domaće banke su u prva tri mjeseca ove godine ostvarile impresivnih 413 milijuna eura neto dobiti, čak 37 posto više nego lani, pokazuju svježi nerevidirani podaci središnje banke. Svih 19 hrvatskih banaka na početku je ove godine poslovalo bolje nego prošle i samo je jedna među njima zabilježila minus u poslovanju, dok ih je lani bilo tri.

Na samom vrhu po dobiti nalaze se najveće banke: Zagrebačka je do kraja ožujka povećala neto dobit za 26 posto na 135 milijuna eura, Privredna za čak 36 posto na 94 milijuna eura, a Erste banka za nešto skromnijih 10 posto na 58 milijuna eura.

Spomenute tri banke i jedine su čija je aktiva krajem ožujka bila viša od deset milijardi eura, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Po visini aktive u prvih pet domaćih banaka još ulaze i OTP te Hrvatska poštanska banka, no ako se gleda po dobiti, Raiffeisen banka je u ovoj godini nešto uspješnija s profitom od 28 milijuna eura u usporedbi s HPB-ovih 23 milijuna.

Banke očito i dalje dobro profitiraju od visokih kamatnih stopa na tržištu i zahvaljujući svojoj visokoj likvidnosti. U komentaru poslovanja domaćeg bankovnog sustava HNB navodi kako je visoki profit "rezultat (...) povećanja kamatnih prihoda, pri čemu su znatan doprinos dali prihodi od prekonoćnih depozita kod HNB-a".

Europska središnja banka trebala bi ovog tjedna, prema sadašnjim očekivanjima, konačno krenuti u postepeno snižavanje referentnih kamatnih stopa. No kako se predviđa tek neznatno snižavanje i kako nas manje od mjesec dana dijeli od završetka prvog polugodišta, očito je kako će zarada domaćih banaka biti odlična i u cijelom prvom dijelu godine, ne dođe li u idućih nekoliko tjedana do kakvih nepredviđenih krahova.

Slabo naplativi i nenaplativi krediti i dalje su na vrlo niskim razinama, ističu u HNB-u. Njihov udio u ukupnim kreditima i predujmovima je i dalje 2,6 posto, nepromijenjeno u odnosu na kraj prošle godine. Ukupna aktiva svih kreditnih institucija u Hrvatskoj je krajem ožujka iznosila 77,4 milijarde eura i bila za 1,5 posto niža nego krajem 2023., ali i za 7,5 posto viša nego krajem lanjskog prvog tromjesečja.

Kod kredita najvažnijim sektorima – kućanstvima i poduzećima – u prva tri mjeseca trendovi su bili različiti. Krediti kućanstvima su nastavili rasti, dok su krediti kompanijama "praktički stagnirali", objašnjavaju u HNB-u.

Podaci središnje banke pokazuju i kako su kamatne stope za novooročene depozite kućanstvima u padu, dok su kod kompanija one još uvijek u porastu. Kod kamatnih stopa na nove kredite građanima primjećuje se gotovo stagnacija, dok se one solidno snižavaju za korporativne kredite. Sudeći po takvim trendovima bankari su se koncentrirali na pripreme za privlačenje i zadržavanje korporativnih klijenata.

Domaće kreditne institucije su u cijeloj 2023. zaradile 1,36 milijardi eura, čak 92 posto više nego godinu prije. Rezultat iz prvog tromjesečja svakako pokazuje da zasad idu u sličnom smjeru.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar