Političke igre i manjak transparentnosti sputavaju ESG u javnim poduzećima regije

Razvoj, implementacija i praćenje inicijativa povezanih s ESG-om (Environmental, Social, and Governance) postali su neizostavan dio korporativne odgovornosti. Dok su ekološke i društvene komponente često u središtu pozornosti zbog svojih vidljivih i opipljivih rezultata, komponenta upravljanja, poznata kao "governance" ili "G", često ostaje u sjeni.

Međutim, upravo upravljanje određuje stabilnost i dugoročnu održivost poslovanja. Stoga smo odlučili ispitati kakva je situacija u javnim poduzećima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji te s kojim se izazovima suočavaju.

Važno je pojasniti što se u ovom tekstu podrazumijeva pod pojmom "javna poduzeća". U Hrvatskoj, Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze, napominje da se javna poduzeća često nespretno poistovjećuju s društvima koja obavljaju djelatnosti od javnog interesa, poput komunalnih usluga ili infrastrukture. Ovdje se termin "javna poduzeća" koristi kao prijevod izraza "public companies", odnosno za dionička društva uvrštena na burzu.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini, Emir Kurtić ukazuje na to da se pojam "javna poduzeća" koristi za "state-owned enterprises“ (SOE), dok se ispravnije nazivati "državna poduzeća", s obzirom na specifičan kontekst gdje su entiteti ključni dioničari. U Sjevernoj Makedoniji, pojam "javna poduzeća" obuhvaća organizacije koje pružaju usluge od javnog interesa, često uz poseban zakonski okvir koji im omogućuje određene povlastice. U Srbiji, pojam "javno poduzeće" odnosi se na kompanije koje su u većinskom vlasništvu države ili lokalne samouprave i koje obavljaju djelatnosti od javnog interesa.

Politički utjecaj i menadžment

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, naglašava kako "‘G’ u ESG-u često dobiva manje pažnje u odnosu na komponente okoliša (E) i društva (S), iako je iznimno važan za dugoročni uspjeh poduzeća. Korporativno upravljanje nije samo poštivanje zakona i propisa, već uključuje uspostavljanje dobrih praksi menadžmenta, pažljiv nadzor nad rastom imovine, smanjenje reputacijskih rizika te jaku zaštitu prava dioničara". 

Gažić smatra da su korporativno upravljanje i transparentnost ključni za izgradnju povjerenja među dionicima, a spominje i kako su „kontinuirani zahtjevi za podizanjem razine korporativnog upravljanja reakcija na propadanje velikih trgovačkih društava ili sistemske krize“, poput Enrona, Lehman Brothersa i Agrokora.

Ivana Gažić | Bloomberg

Ona ističe da su Hanfa i Zagrebačka burza još 2007. godine usvojile Kodeks korporativnog upravljanja, koji je značajno unaprijedio okvir korporativnog upravljanja u društvima uvrštenima na Burzu.

"Prema posljednjem izvješću, ukupna usklađenost izdavatelja je povećana, iako je pred nama još dug put", kaže Gažić.

Jedan od izazova u Hrvatskoj, prema njezinim riječima, jest privlačenje ulagatelja, osobito stranih, što podrazumijeva sustavnu transparentnost, komunikaciju i posvećenost principima korporativnog upravljanja.

Hrvatska je započela formalne pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u siječnju 2022. godine, a jedan od ključnih uvjeta je upravo reforma korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu. OECD je identificirao pretjerani politički utjecaj na upravljanje i poslovanje tih poduzeća kao glavnu prepreku za postizanje viših standarda upravljanja.

Problemi s ESG izvještavanjem

Iz perspektive Bosne i Hercegovine, situacija je još složenija. Emir Kurtić, doktor ekonomije na Univerzitetu u Sarajevu, naglašava kako se „državna poduzeća u BiH često suočavaju s problemima poput političkog utjecaja na upravljanje, slabih unutarnjih kontrola te nedostatka profesionalnog menadžmenta". 

On ističe da su mandati uprava često vezani za političke mandate, što otežava provedbu dugoročnih strategija i uvođenje dobrih praksi korporativnog upravljanja. "Mandati uprava su vezani za mandate politika koje ih postavljaju, a to u logici biznisa nema mnogo smisla. Mnoge započete procese nije uvijek moguće dovršiti, a nerijetko se događa i da se započeto potpuno izmijeni s dolaskom nove uprave“, objašnjava Kurtić, dodajući da je ovakva praksa nespojiva s profesionalnim menadžmentom.

Pored političkog utjecaja, izazovi prilagođavanja međunarodnim standardima korporativnog upravljanja u BiH uključuju nedostatak strateške vizije i slabiju primjenu zakona i propisa. Iako su doneseni zakoni koji bi trebali olakšati prilagodbu standardima, njihova provedba ostaje problematična. Kurtić napominje da su standardi korporativnog upravljanja temeljeni na brojnim iskustvima iz globalnog korporativnog svijeta te nisu posebno teški za slijediti, ali politička volja i profesionalizacija menadžmenta ostaju ključni izazovi.

Depositphotos

"Na putu neodgovorne politike često se nalazi najbolji interes konkretnog preduzeća, a politika je tada neumoljiva i nemilosrdna jer standardi traže smislenost, efikasnost, jasnoću i preciznost. A to je domena koja neodgovornoj politici ne može odgovarati", smatra Kurtić.

Transparentnost je također problematična u BiH. "Transparentnost državnih poduzeća u BiH varira, ali je općenito na niskoj razini. Mnoge odluke, strukture upravljanja i postupci nisu dovoljno jasni ni dioničarima ni javnosti", ističe Kurtić, dodajući da iako postoje inicijative za poboljšanje transparentnosti, poput usvajanja novih zakona i pravila o upravljanju, njihova implementacija i nadzor nad njihovim provođenjem ostaju upitni.

On napominje da bi, unatoč izazovima, privatne korporacije također trebale biti jednako odgovorne prema javnosti kao i državna poduzeća, jer i one djeluju u zajednici te su dužne izvještavati o svom utjecaju.

Potrebne reforme u javnim poduzećima

U Srbiji, izazovi u komponenti upravljanja (G) u ESG izvještavanju također su izraženi. Iako je od 2021. godine zakonska obaveza za velike kompanije da dostavljaju nefinansijske izvještaje, analiza Ministarstva financija pokazala je da su oni često nepotpuni ili neusklađeni sa standardima.

Aleksandar Janjušević iz Ministarstva financija ističe kako je problematično što mnoge kompanije ne obuhvaćaju informacije o „G“ komponenti. Od 100 pregledanih izvještaja, 37 u 2021. godini i 35 u 2022. godini nisu imale nikakve podatke o upravljanju. Samo mali broj izvještaja usklađen je s međunarodno priznatim standardima poput GRI metodologije. Kako bi se to poboljšalo, planira se izrada službenih smjernica i organizacija obuka, dok novi europski standardi (ESRS) predstavljaju dodatni izazov srpskim kompanijama.

U Sjevernoj Makedoniji, odvjetnice dr. Ana Pepeljugoska i mr. Svetlana Necheva iz Odvjetničkog društva Pepeljugoski ističu kako se javna poduzeća suočavaju s izazovima neprimjenjivanja postojećih pravila i procedura, nedostatkom transparentnosti i odgovornosti, te "neodgovornim poslovanjem". Dodaju da su ti problemi prisutni već dugi niz godina i prenose se s jedne uprave na drugu. One smatraju da bi reorganizacija upravljanja u javnim poduzećima mogla poboljšati usklađenost s međunarodnim standardima korporativnog upravljanja, ali i smanjiti proračunski deficit i javne rashode te spriječiti neopravdano trošenje državnih sredstava.

Ana Pepeljugoska i Svetlana Necheva | Odvjetničko društvo Pepeljugoski

Predlažu postavljanje stručnih kadrova u upravljačke timove, uspostavu sustava kaznenih mjera za odgovorne osobe u slučaju neodgovornog poslovanja, te veći stupanj transparentnosti kroz redovito objavljivanje rezultata poslovanja. Uvođenje tržišne konkurencije i djelomična financijska neovisnost javnih poduzeća od države također bi doprinijeli njihovoj učinkovitosti i odgovornosti.

Važnost angažmana svih dionika

Uspjeh korporativnog upravljanja u javnim poduzećima širom regije ovisit će o spremnosti političkih struktura da omoguće profesionalizaciju menadžmenta, jačanju zakonske regulative i njenoj učinkovitoj provedbi, kao i o edukaciji menadžera i članova nadzornih odbora.

Gažić ističe da bi u Hrvatskoj daljnji napredak mogao biti postignut kroz povećanje transparentnosti, rodne ravnopravnosti i neovisnosti članova odbora. Kurtić smatra da je u BiH ključno smanjiti politički utjecaj na menadžment, dok Pepeljugoska i Necheva naglašavaju potrebu za većom financijskom i operativnom autonomijom javnih poduzeća u Sjevernoj Makedoniji.

U konačnici, kvalitetno korporativno upravljanje temelj je stabilnog i održivog poslovanja, bez obzira na vlasničku strukturu poduzeća. Javna poduzeća u regiji imaju priliku postići visoke standarde upravljanja, no to će zahtijevati sustavnu i koordiniranu provedbu reformi te angažman svih relevantnih dionika, uključujući vlade, uprave poduzeća, zaposlenike, ali i širu javnost.

 

-- U pisanju pomogli Nejra Džaferagić (Bosna i Hercegovina), Nataša Hadžispirkoska Stefanova (Sjeverna Makedonija) i Marija Veljković (Srbija).

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar