Vrijednosni papiri s ESG (engl. environment, social, governance) titulom trebali bi biti indikator kako kompanija koja ih izdaje poštuje pravila vezana uz zaštitu okoliša, društvenu odgovornost te korporativno upravljanje. Sa zaokretom prema društveno odgovornom poslovanju, popularnost im je proteklih godina naglo porasla. Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, komentira ovogodišnje trendove ESG dionica i obveznica i uspoređuje ih s običnim vrijednosnicama.
ESG dioničko tržište u 2024. godini zasad nadmašuje plain vanilla dionice, no minimalno. Potražnja za kompanijama koje zadovoljavaju ESG kriterije i rast imovine u ESG fondovima doprinose tom trendu. S druge strane, cijene ESG obveznica su donedavno padale brže u odnosu na plain vanilla obveznice, ali u posljednjih mjesec dana bilježe oporavak i dostižu cijene običnih obveznica. Snažna ponuda ESG obveznica i veća orijentiranost investitora na plain vanilla obveznice zbog mogućih većih zarada uslijed pojačane volatilnosti doprinijeli su tom trendu.
Kad se pogleda valuacija, MSCI World indeks je podcijenjen u odnosu na MSCI ESG indeks. Trenutni odnos cijene i zarade (P/E) za MSCI World indeks je 22 puta, dok je za ESG indeks više od 24 puta. To je najveća razlika u valuaciji u posljednjih pet godina. Također, uspoređujući odnos cijene i knjigovodstvene vrijednosti (P/B) te odnos cijene i prihoda (P/S), vidimo da je obični equity podcijenjen u odnosu na ESG equity.
Razlog tome je snažna agenda i potražnja za kompanijama koje udovoljavaju ESG pravilima. Prosječne neto marže za ESG svjetski dionički indeks su trenutno 10,1 posto, dok su za obični indeks 9,4 posto, što također objašnjava zašto su ESG dionice skuplje od običnih. Očekujem nastavak laganog outperformancea ESG equityja u ostatku godine, potaknut velikom potražnjom investitora, osobito na EU-ovu tržištu gdje je ESG izrazito reguliran i očekuje se dodatna regulacija privatnih kompanija, ne samo burzovno listanih.
ESG dioničko tržište je već prilično razvijeno, ali očekujem daljnji priljev u UCITS i ETF-ove, s većim naglaskom na diverzifikaciju. Očekujem rast priljeva u specifične ESG fondove poput klimatskih ili sektorskih ESG fondova koji prate kretanje cijena kompanija koje proizvode poluvodiče za daljnju elektrifikaciju gospodarstava. S druge strane, očekujem razvoj ne-ESG fondova s obzirom na podijeljena mišljenja o koristima ESG-a, poput ultrakonzervativnih fondova (npr. koji slijede katoličke principe ili samo desno orijentirane kompanije) ili onih koji ulažu isključivo u kompanije vezane za fosilna goriva.
Što se tiče ESG obveznica, izdavanje zelenih obveznica postalo je must have (oko 53 posto u 2024. su zelene obveznice od svih ESG obveznica), uz porast izdanja održivih obveznica (33 posto udjela). U narednim godinama očekujem nastavak njihova rasta, ali također s diverzifikacijom poput izdanja s odrednicama "gender", "social", "water" ili "catastrophe". Posebno su zanimljiva izdanja catastrophe obveznica koje najčešće izdaju osiguranja i reosiguranja kako bi se zaštitili od rizika visokih šteta uslijed snažnih vremenskih nepogoda poput tajfuna, tsunamija, uragana ili potresa.
Na primjer, postoji niz takvih izdanja za zaštitu od tajfuna u Japanu ili uragana na Karibima. Catastrophe obveznice daju u prosjeku puno više prinose nego obične obveznice s obzirom na povišeni rizik. Prinos na obveznicu koja štiti od posljedica potresa u Kaliforniji iznosi oko 13 posto, dok su prinosi na državne obveznice, ovisno o državi, između dva i šest posto. Naravno, iza tog višeg prinosa postoji viši rizik nego na državne obveznice, no većinom su u prospektima tih obveznica sadržane klauzule poput minimalnih šteta i uvjeta kada se aktivira isplata imateljima takvih obveznica.