Podaci sustava eVisitor pokazuju kako je u prvih osam mjeseci svega tri posto gostiju noćilo u nekom od plovila koje svrstavamo u nautički turizam. Konkretnije, u tom sektoru bilo je 403.105 gostiju, što je 1,67 posto više nego lani, ali noćenja su zabilježila pad od 3,06 posto, točnije u prvih osam mjeseci ostvareno je 2,575.895 noćenja. Iako trenutna vremenska prognoza ne ide na ruku nautičarima, "prerano je još ulaziti u ocjenu nautičke sezone", smatra predsjednik Grupacije marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Sean Lisjak.
Brojke pomalo čude, obzirom da je Hrvatska, prema nekim ocjenama, svjetski fenomen po pitanju čarter-flote. Do sad se procjenjivalo da drži udio od čak 40 posto ukupne svjetske čarter-flote. Međutim stigla su pojačanja.
Ove je godine u Hrvatskoj registrirano 185 novih čarter tvrtki te 790 novih brodica. Pojačali smo flotu, ali i zabilježili pad od 2,31 posto dolazaka stranih plovila.
Čitaj više
Splitske marine zarađuju daleko najviše, gotovo trostruko više od istarskih
Prihod po vezu u Splitsko-dalmatinskoj županiji je 99 tisuća kuna, a u Istarskoj 36 tisuća.
27.06.2023
Brojanje gostiju nema smisla, fokus moramo prebaciti na nešto drugo
U samoj špici objekti visoke kategorije odlično su financijski radili uz visoku zauzetost.
09.09.2024
Josip Mikulić: Hrvatski turizam nije potonuo već se prilagodio novim izazovima
Josip Mikulić, stručnjak za turizam, ističe da je sezona po noćenjima i broju dolazaka na razini prošlogodišnje.
05.09.2024
Tko su lideri razvoja južnog Jadrana i koje su poslovne prilike iskoristili
Iako je južni Jadran usmjeren na turizam, za gospodarstvo su važni metalurgija, brodogradnja i obrtništvo
19.08.2024
Ne čudi stoga da se oko definicije nautičkog turizma lome koplja, ali HGK se priklanja mišljenju da je to boravak gostiju na vlastitim ili unajmljenim plovilima, pri čemu se pod unajmljenim plovilima misli na unajmljeno čarter plovilo do 24 metra.
Očekivano, udarna špica sezone za nautički turizam svakako su lipanj, srpanj i kolovoz, premda se i to polako mijenja. "Zadnje godine pokazuju trend ranijeg početka i kasnijeg završetka cjelokupne sezone korištenja plovila, kako individualnih tako i čarter plovila".
Lisjak smatra da je to dobro i da je na tragu tzv. cjelogodišnjeg turizma, "uzimajući u obzir realitet vremenskih uvjeta kada zaista nije moguće, niti pametno koristiti plovilo u svrhu odmora i razonode".
Grupacija marina pod nautičkim turizmom, objašnjava Lisjak, podrazumijeva pružanje usluga za smještaj plovila, dizanja i spuštanja, pranja, raznih brodskih popravaka, ugostiteljstva i osiguravanja svih nužnih funkcionalnih preduvjeta.
Rok trajanja
Iznimno je bitno naglasiti djelatnost s rokom trajanja. "Slično kao prehrambeni proizvod, koji na pakiranju ima istaknuti rok upotrebe, tako i koncesionari koji imaju koncesiju za luku nautičkog turizma/marinu, imaju rok trajanja", objašnjava Lisjak.
Sav trud, sav know-how i odgajanje potrebnog kadra za obavljanje te djelatnosti praktički prestaju datumom isteka koncesije. To je problem koji, objašnjava Lisjak, nije riješen donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru i koji u godinama ispred nas moramo riješiti za dobrobit nautičkog turizma u marinama.
Lisjak ističe kako hrvatske marine nude usluge koje ni po čemu ne zaostaju za marinama u našim konkurentskim zemljama. "Naravno, treba biti realan i iskreno priznati da treba razlikovati stare od novih marina, pri čemu mislim da je definitivno uočljiva vizualna razlika između novosagrađene i već npr. godinama prisutne marine."
No istraživanje TOMAS nautika Instituta za turizam provodi se baš na temu zadovoljstva nautičara i govori u prilog tim tvrdnjama. Naime, od svih pitanja o zadovoljstvu ili nezadovoljstvu "na 99 posto (njih) smo ocijenjeni vrlo visokim ocjenama, dok za segment bolje trgovačke ponude u marinama imamo malo lošiju ocjenu i na tome treba poraditi", objašnjava.
Daljnja specifičnost naših marina je da su locirane u najljepšim dijelu Sredozemlja sa 6000 kilometara razvijene obale i 1200 otoka i hridi te još uvijek očuvanom morskom i priobalnom florom i faunom.
Smisao posjedovanja plovila je upravo taj, objašnjava, doticaj sa slobodom koju plovidba pruža i neposrednom osjećaju prirodnog okruženja, od kojega smo se tako jako udaljili i otuđili boravkom u napučenim gradovima, velikim kućama, sterilnim uredima i radnim prostorima, zgradama i onečišćenom zraku i okolišu.
"Strane marine nam jesu konkurencija, a na nama i našim sposobnostima je da njihovim klijentima otkrijemo sve naše komparativne prednosti", objašnjava Lisjak.
Odgajaju kadar
Uprave i vlasnici marina sami odgajaju svoj kadar. Osim tradicionalno turističkih srednjih i visokoobrazovnih institucija, objašnjava, potrebna su i specifična zanimanja za koja ne postoji kurikulum, poput znanja stranih jezika, ljubaznosti, komunikacijskih vještina, kao i spremnosti na smjenski rad.
S druge strane, predivno okruženje koji sam ambijent marine pruža značajan je argument za privlačenje zainteresiranih radnika. "Naravno, sve to treba pratiti i korektna naknada za taj rad, što je postao veći izazov u ovim turbulentnim inflacijskim vremenima i stalno prisutnim žarištima globalnih kriza koje to još i više naglašavaju."
Činjenica je, zaključuje Lisjak, da pojedini segmenti nautičkog turizma poput čarter djelatnosti trebaju fleksibilnija rješenja za povremenu radnu snagu u jeku same sezone, "o čemu je više puta komunicirano s resornim ministarstvima mora i rada".